Aequitas123

Pozdrav svima.

- ODO podiže optužnicu protiv okrivljenika zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće

- tijekom istraživanja žrtva dosljedno iskazuje pri ODO i MUP, što upućuje da se činjenično radi o ubojstvu u pokušaju

- žrtva putem pun. inzistira od strane ODO-a da se djelo ima prekvalificirati u ubojstvo u pokušaju, te da se sve prebaci na ŽDO

- ODO ignorira sve i podiže optužnicu 

Moja dilema je sljedeća: žrtva bi trebala putem odvjetnika podnijeti direktno kaznenu prijavu ŽDO-u ili predložiti provođenje dokaznih radnji sucu istrage? Jer optužnica protiv okrivljenika je već podignuta (ne i potvrđena), mada ima puno dokaza koji upućuju da se radi o težem kaznenom djelu, što ODO ignorira u fazi istraživanja.

Iznimka od načela zaštite povjerenja u zemljišne knjige jest ta da stjecatelj, u ovom slučaju ta žena koja je kupila stan, mora postupati u dobroj vjeri, odnosno konkretno možda je dokazano da nije bila u dobroj vjeri, to jest da je znala za dolozno postupanje ove "lažljivice", a potom i ove od koje je kupila - vraški je teško tako što dokazati, međutim možda je tu dokazano upravo to!? Hm

Dana 02. 07. 2015. u 22:56, G-man je napisao:

Vještačenje se pravi najbolje na temelju neposrednog pregleda. Kako to u pravilu nije moguće zbog proteka vremena, odlučujuća je medicinska dokumentacija.

 

U vašem slučaju - porezotina jeste tjelesna ozljeda, lakše naravi i zato se tu javlja privatni tužitelj, a nema DORH-a. Međutim, čudan je protek od 5 dana od ozljede do javljanja liječniku, i to se može u obrani isticati, jer je životno logično da u slučaju ozljede, pogotovo zarezivanja nožem, idete odmah po medicinsku pomoć. Ovdje navodi tužitelja gube na vjerodostojnosti, no bitni su i drugi dokazi, ako vas je primjerice netko vidio kako ga zarezujete, tu će osuda biti izvjesna.

Navela bih sličan slučaj, naime "žrtva" je prijavila pokušaj nanošenja teških tjelesnih ozljeda, premda nikada nije potražila medicinsku pomoć. Vještak je jedino i isključivo vještačio fotografije snimljene 12 sati nakon navodnog ozljeđivanja, na način da mu je počinitelj nanio lakše tjelesne ozljede po licu, što je na koncu prekvalificirano kao teška tjelesna u pokušaju. Ono što mi je nevjerojatno, sudski vještak vještači samo fotografije nastale 12 sati nakon događaja, na koncu dolazi do podizanja optužnice. Jeste ikad čuli primjer da vještak vještači ozljede samo temeljem fotografija nastalih ozljeda i to konkretno tri fotografije ozljeda lica? Hvala.

Prijavljeno jos sredinom 2022

prije 6 minuta, Ivan Orgulje je napisao:

Prije svega biste ovo trebali prijaviti nadležnom Državnom odvjetništvu, uz dokaze.

Sve prijavljeno DO uz dokaze - nije još niti došlo do optužnice

Pozdrav,

A.A. je bio knjižni vlasnik nekretnine u RH, umro je 2020. godine, od 1998. godine nije bio u RH. Godine 2012. zaključen je Ugovor o kupoprodaji njegove nekretnine. U ugovoru je kao prodavatelj naveden A.A., a kupac B.B. Provjerom od strane MUP-a da je osobna iskaznica od strane A.A. u toj kupoprodaji KRIVOTVORENA, a isto tako broj ovjere kod javnog bilježnika je također nepostojeći. Vrlo vjerojatno je B.B. krivotvorio osobnu iskaznicu A.A., kao i javnobilježničku ovjeru. B.B. ništa ne čini s nekretninom od 2012. sve do 2017. godine kada se u 10. mj uknjižio, da bi osobi C.C. prodao nekretninu u 11. mj 2017. godine.

Moje pitanje je, ide li se tu tužbom radi utvrđenja ništetnosti ili tužbom radi utvrđenja nepostojanja Ugovora o kupoprodaji?

Poštovani,

Osoba A je bila s osobom B u braku sve do smrti osobe B u siječnju ove godine. Osoba B je bila suvlasnica nekretnine zajedno sa svojom djecom C i D, u jednakim suvlasničkim dijelovima (svatko u 1/3 suvlasništva). Djeca su iz prvog braka.

Nakon smrti osobe B održana je ostavinska rasprava kod javnog bilježnika, slijedom čega je suprug sada suvlasnik sa osobom C, budući se osoba D odrekao u korist sestre osobe C, slijedom čega je osoba A sada suvlasnik u omjeru 1/9, dok je osoba C suvlasnik u omjeru 8/9.

Obzirom je osoba A tijekom trajanja braka uložila znatna imovinska sredstva (uložio je 15.000,00 EUR-a). Isti je tijekom trajanja braka živio sa osobom B (suprugom), a cijelo vrijeme trajanja braka osoba C i D su suvlasnici svatko u 1/3.

Budući je s današnjim danom osoba A suvlasnik u 8/9, a osoba C suvlasnik u 1/9. Osoba C sada prijeti tužbom da ga osoba A unazad 5 godina isplati da je isti koristio nekretninu bez osnove, slijedom čega traži cca 8.000,00 EUR-a s osnove najamnine, budući smatra da je osoba A nepošteni posjednik.

Budući je osoba A uložila 15.000,00 EUR-a u nekretninu, sada je suvlasnik u omjeru 1/9, dok je osoba C u 1/9. Kako je osoba A uložila u nekretninu, ta ista nekretnina je sada dobila na tržišnoj vrijednosti, budući je napravljen krov, fasada, okućnica, stolarija, sanitarije itd. Znači li to da je osoba C sada stekla bez osnove u vidu koristi i ulaganja u nekretninu?

Hvala

Poštovani,

Tužiteljica u svojstvu primateljice uzdržavanja, sada pokojna, je za vrijeme života pokrenula parnični postupak radi raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju, kojim nakon smrti ostavlja nekretninu tuženici, davateljici uzdržavanja.

Obzirom je za vrijeme života, a nakon sklapanja ugovora, sačinila dvije oporuke gdje jednom ostavlja u nasljedstvo istu tu nekretninu koja je predmet ugovora o doživotnom svom susjedu, koji je zaista i brinuo o njoj za vrijeme života, dok tužena/davateljica nije nikada niti pitala za tužiteljicu/davateljicu uzdržavanja.

Jasno, oporuka kojom susjedu ostavlja u nasljedstvo nekretninu koja je predmet ugovora nije validna, budući ugovor o doživotnom uzdržavanju iznaslijeđuje oporučne i neoporučne nasljednike.

Sada imamo situaciju, da je tužiteljica za vrijeme parničnog postupka umrla, a postojala je velika šansa da i uspije s tužbom za raskid, postavlja se pitanje na koji način bi susjed/oporučni nasljenik mogao stupiti u parnicu na mjesto pokojne tužiteljice/davateljice uzdržavanja, sada pokojne? Subjektivna preinaka ne dolazi u obzir, jer je potreban pristanak tuženika, na što neće pristati. Razmišljala sam da sukladno odredbi čl. 215. st. 1. ZPP-a susjed, oporučni nasljednik, koji je doista i brinuo o tužiteljici, stupi u parnicu i nastavi postupak? Smatra li se on nasljednikom u vidu odredbe čl. 215. st. 1. ZPP-a?

Hvala svima na pomoći.

Imam sličnu situaciju sa etažiranjem. Nas je 7 suvlasnika u zgradi i planirali smo raditi izmjenu etažnog elaborata, međutim dvoje ne pristaju. Iz gruntovnice su mi rekli da je potrebna suglasnost svih suvlasnika :/. 

Po ovome ispada da je stambeni prostor 47,10 m2, sa pripatkom (podrumom) je 50,70 m2, a parking kao pripadak nije uračunat u tih 50,70 m2. Mada, parking je po ovome što piše pripadak koji je označen zelenim kosim crtama? Inače evo jedne zanimljivosti: https://www.jutarnji.hr/naslovnica/parkirno-mjesto-placeno-ali-nije-etazirano-3287039

Na 10. 01. 2022. at 13:01, Spitfire je napisao:

Ne mora baš biti iz dva razloga, kao prvo nagledah se svakakovih elaborata, a drugo da je označeno u elaboratu već bi tako bilo i upisano u ZK.

A da bi se kopija trebala nalaziti u spisu, te pošto su ZK javne knjige i svatko može razgledati iste slažem se da bi se korisnica tamo trebala obratiti.

Hvala na odgovoru. Ovako, obratila sam se i gruntovnici i upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo. Iz gruntovnice sam dobila potvrdu o etažnom elaboratu u kojem stoji sljedeće:

Identično piše i u zk knjigama tj. listu B. Po ovom ispada da imam u vlasništvu "jedno otvoreno parkirališno mjesto .... u okolišu stambene zgrade". Iščekujem i odgovor upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo. 

Na 08. 01. 2022. at 19:28, Spitfire je napisao:

Pa nitko vam ne brani da na temelju kupljenoga, na računalu napravite isti sa sadržajem kao što je i pojašnjeno postavljaču teme na početku, isprintate, potpišete i ovjerite potpise darovatelja. 

Isto sam i sama napravila, doslovce prepisala sve kako stoji u formularu iz NN, potpisala ovjerila i sve bilo ok.

Na 13. 04. 2021. at 13:40, bas.ja je napisao:

Postovani,

Molim pomoc oko predmetnog...

U 12. mj 2019. kupili smo stan u novogradnji (zgrada sa 5 stanova) sa pripadajucim parkirnim mjestom. Prilikom kupnje nismo na uvid dobili kompletan elaborat sa tlocrtom  no uocila sam da mi u papirima pripada PM-1, a usmeno mi je receno da je nase PM-5. Obzirom da smo kupovali od poznanika, priznajem mojim propustom, pustila sam tako kako mi je receno. Upisom u gruntovnicu upisali smo se na PM-1.

Tokom prethodne godine slijed dogadaja doveo je do toga da sam otisla na gruntovnicu, trazila elaborat i saznala da se tamo nalaze 4 PM potpuno drugacije lokacije/rasporeda i oznake u dvoristu zgrade, u odnosu na realno stanje. U stvarnosti ih je 5, a po meni najveci problem je taj da se PM-1 u stvarnosti nalazi na podrucju oznacenom kao samo vrt u elaboratu, te pripada drugom stanu.

Ako mi netko moze dat savjet sto je tu utuzivo ili kako pokusati raspetljati bar papire ??

Hvala puno

Poštovani,

Imam sličan problem. Kupila sam stan u novogradnji 2018. godine i po kupoprodajnom ugovoru kao predmet smo naveli: 1. stan, 2. jedno otvoreno parkirališno mjesto do stana.

U zemljišnim knjigama u vlastovnici (list B) stoji: "Stanu br. 2 pripada kao sporedni dio spremište u podrumu površine 3,60 m2 i jedno otvoreno parkirališno mjesto dimenzije 2,50 x 5,00 m u okolišu stambene građevine."

Dakle, nije konkretizirano koje parkirališno mjesto. Postoji li mogućnost da u etažnom elaboratu parkirališna mjesta nisu obilježena sa PM1, PM2 ... itd.? Kako da dođem do etažnog elaborata obzirom da mi prodavatelj tj investitor nije dao kopiju etažnog elaborata stana.

Hvala

Poštovane kolegice/kolege,

Diplomirala sam na Pravnom fakultetu u 7. mjesecu i aktivno tražim posao.

Ima netko informaciju kada bi otprilike mogli biti raspisani natječaji za sudačke ili državnoodvjetničke vježbenike u 2022. godini?

Hvala.