Vježba29

Od suda ovlašteni grafolog A.A. donio je mišljenje u svezi s krivotvorenjem potpisa (sada pokojnog) oporučitelja. Jedna od parničnih stranaka uložila je prigovor i sud je angažirao novog grafologa. E sada je "nestao" najsvježiji nesporni potpis kojega je grafolog A.A. imao u obradi i po završetku obrade zajedno s ostalim materijalom (pretpostavljam) vratio sudu. Treba li sud po službenoj dužnosti inicirati postupak otkrivanja nepoznatog počinitelja uništavanja dokaznog materijala? Kakav bi trebao biti daljnji sudski postupak?

Supruga tužitelja je u svojstvu "javnosti" bila prisutna na ročištima ostavinske parnice. Parnica još traje a tužitelj se je nedavno razveo. Tužitelj bi sada predložio bivšu suprugu kao svjedoka na slijedećem ročištu. Hoće li sud odbaciti taj prijedlog jer je bivša supruga svojim prisustvom na ranijim ročištima na neki način "kontaminirana"?

Molim savjet. Kako prisiliti bivšeg supruga da sa svojim stvarima napusti stan koji je u mojem privatnom vlasništvu? Bivši suprug nije prijavljen na adresi stana, nema ključ od stana, u stan ulazi onda kada mu vrata otvorimo ili ja ili sin (punoljetan je). Poznata mi je redovita procedura (tužba za iseljenje). No dobro znamo da to može trajati godinama. On to zna i iskorištava. Neka stan napusti pa neka svoja prava nastoji ostvariti sudskim putem. Postoji li neki efikasan neprotuzakonit način? Hvala.

prije 1 sat, Borbena7 je napisao:

To radi da bi mogao tražiti posjedovnu zaštitu, ukoliko ga nasilno izbacite.

Ima još puno toga. Npr., već odavno nije se okupao u mojem stanu, čega je svjedok i dijete (17 godina). Izgleda da je njegova namjera da se prikaže da smo u izvanbračnoj zajednici. Jesam li dužna na njegov zahtjev predati mu kopiju ključa stana? Ako pozvoni na vrata, moram li mu otvoriti vrata (npr. pretvarajući se da u stanu nema nikoga)? 

prije 8 sati , nefuratios je napisao:

Meni kopka to sto on nema kljuc od stana vec ulazi samo po dozvoli bivse zene. To bi skoro mogao biti pomocnik u posjedovanju koji nema posjed stana pa tako ni pravo na zastitu posjeda. Ako on nema prijavljenu adresu na stanu, ima li drugi dom gdje bi mogao zivjeti da hoce? U tom slucaju ne bi bilo ni povrede prava na dom. Kako bi taj covjek uopste dokazao da zivi tu ako nema kljuc niti adresu, ako i ima dokumente i svoje osobne stvari u stanu, to bi se moglo pravdati da mu nisu jos vraceni nakon razvoda. 

Drugi dom IMA. Jedan je od suvlasnika stana u kojem žive i njegova majka i brat (s kojima je u lošem odnosu). Adresa tog stana stana je i adresa na njegovoj osobnoj iskaznici. Inače, svako jutro sa balkona mojeg stana snima fotografije kako bi, eto, dokazao da živi upravo u tom stanu. 

Jesam li dužna na njegov zahtjev predati mu kopiju ključa stana? Ako pozvoni na vrata, moram li mu otvoriti vrata (npr. pretvarajući se da u stanu nema nikoga)? 

U 

prije 1 sat, Borbena7 je napisao:

Pretpostavljam da izreka presude kaže da je otac dužan uzdržavati dijete s obzirom da ne živi s istim ili?

Točno. U Presudi o razvodu braka piše da se nalaže ocu, ..., da na ime uzdržavanja maloljetnog djeteta ... doprinosi iznosom od ... kn mjesečno počev od ... uplatom na tekući račun majke... otvoren kod ... banke, broj tekućeg računa IBAN:HR... itd itd. Pored toga, adresa oca nije jednaka adresi majke (i djeteta).

prije 5 minuta, nefuratios je napisao:

Kako ulazi u stan?

Zvoni, pa mu otvaramo dijete ili ja

Živimo u istom stanu. Koliko mi može pomoći činjenica da je on pravomoćno kažnjen?

Zar stvarno ne postoji neki neprotuzakonit način kako da se relativno brzo riješim (iz stana izbacim) bivšeg supruga? Sve režije stana glase na vlasnika, tj. na mene. Bivši suprug nema niti ključ od stana. Kažnjen je rješenjem Općinskog suda prije šest mjeseci zato što je prije nekoliko godina dijete udario i verbalno vrijeđao. Alimentaciju ne plaća nego se "vadi" time što ima račune za pokrivanje dijela uzdržavanja djeteta. Inače, ne vjerujem da se ti računi priznaju kao plaćanje alimentacije.

Razvedena sam i dijete živi sa mnom. Stan u kojem živimo je moja vlastita imovina (nije bračna stečevina !). Bivši suprug također živi u tom stanu i ne želi ga napustiti.  Nije ni prijavljen na adresi tog stana. Šta mogu legalno učiniti da on odseli? Znam da mogu sudu predati tužbu za iseljenje. No sudski postupak je jako spor. Postoji li neko drugo, znatno brže rješenje?

U zgradi koja ima 40 stanova jedan je stanar izvršio proširenje svojeg stana tako što je zamolio druge susjede da mu svojim potpisima dozvole da pregradi dio terase. To je bilo prije 35 godina dok su svi stanovi bili u društvenom vlasništvu a današnji vlasnici bili nosioci stanarskog prava. Vrijede li te dozvole s obzirom da ih nisu potpisali vlasnici nego korisnici stanarskog prava? Nitko ne može pokloniti nešto čega nije vlasnik. Etažiranje zgrade izvršeno je prije nekih 20-30 godina ne uzimajući u obzir da je dio terase pregrađen. Pričuva se plaća prema broju kvadrata iz zemljišnih knjiga a ne prema stvarnom broju kvadrata. Treba li izvršiti nadopunu etažiranja? Kako da taj stanar postane vlasnik i tog pregrađenog dijela terase? Kako da vlasnici ostalih stanova budu obeštećeni?  

Dana 19. 11. 2022. u 10:17, Vježba29 je napisao:

Da pojednostavim. Postoje 3 oporuke IDENTIČNOG sadržaja no s različitim potpisima oporučitelja, jedna zvanična, sudu predata, i dvije naknadno pronađene. Grafolog je za zvaničnu izjavio da je krivotvorena, ostale dvije nisu razmatrane. Postoji čak i papir sa 14 navodnih potpisa oporučitelja (vježbanje). Svjedoci su izjavili da su potpisali samo jednu oporuku. Potpuno sam siguran da je stvarni skriptor oporuke njezin korisnik. Jesam li naveo dosta elemenata da sud u to povjeruje?

S obzirom da se je korisnik korina1 "ubacila" na temu koju sam pokrenuo molim da mi netko stručan odgovori na moju temu (3 oporuke IDENTIČNOG sadržaja...". Hvala.

prije 14 sati , Vježba29 je napisao:

No, grafolog je potpuno siguran da je krivotvoren potpis na zvaničnoj, sudu predanoj oporuci. 

Da pojednostavim. Postoje 3 oporuke IDENTIČNOG sadržaja no s različitim potpisima oporučitelja, jedna zvanična, sudu predata, i dvije naknadno pronađene. Grafolog je za zvaničnu izjavio da je krivotvorena, ostale dvije nisu razmatrane. Postoji čak i papir sa 14 navodnih potpisa oporučitelja (vježbanje). Svjedoci su izjavili da su potpisali samo jednu oporuku. Potpuno sam siguran da je stvarni skriptor oporuke njezin korisnik. Jesam li naveo dosta elemenata da sud u to povjeruje?

prije 1 sat, Borbena7 je napisao:

Da, izgleda.

Ako je jedna potpisana od strane oporučitelja i svjedoka, tada nema spora o volji oporučitelja.

No, grafolog je potpuno siguran da je krivotvoren potpis na zvaničnoj, sudu predanoj oporuci. 

Kako odlučiti je li postupao s namjerom? Predao je oporuku, od suda odabrani grafolog je izjavio da "oporučitelj" nije skriptor. Oporuku su potpisali dva svjedoka. Oni su čak izjavili da su potpisali samo jednu oporuku a pronađene su tri oporuke identičnog sadržaja s istim svjedocima no s različitim potpisima skriptora. Izgleda da je korisnik oporuke previdio da postoji više oporuka.

Podnositelj oporuke je predao oporuku na kojoj je potpis oporučitelja krivotvoren. Hoće li podnositelj oporuke biti proglašen nedostojnim nasljedstva?

prije 11 minuta, Borbena7 je napisao:

Podatke o oporuci koja se evidentira u HUO dostav­ljaju javni bilježnici, odvjetnici, općinski sudovi, diplomatsko-konzularna predstavništva i osobe koje su napravile oporuku.

Znači li to da je dovoljno predati oporuku na sud da bi ona nakon moje smrti bila poznata i javnom bilježniku

Želim na sudu predati vlastoručno napisanu i potpisanu oporuku. U čemu je razlika ako tražim da se oporuka evidentira i u Hrvatskom upisniku oporuka? Ako nikoga ne obavijestim da sam predao oporuku hoće li s njezinim postojanjem nakon moje smrti biti upoznat javni bilježnik u oba slučaja, s evidencijom u HUO odnosno bez nje?

prije 21 minuta, Borbena7 je napisao:

U tom slučaju, ako se ne radi o krivotvorenim potpisima oporuke su valjane.

No svjedoci su na ročištu izjavili da su potpisali samo jednu oporuku a tu je oporuku grafolog proglasio lažnom. Nije u pitanju krivotvorenje potpisa dvaju svjedoka nego krivotvorenje potpisa oporučitelja.

Da, na sve tri oporuke su potpisi navedenih svjedoka.

Na općinskom sudu u tijeku je parnični postupak u svezi s nasljeđivanjem. Jedna od stranaka u postupku priložila je oporuku koju su potpisali i dva svjedoka. Oba su svjedoka izjavili da su potpisali SAMO jednu oporuku. Ovlašteni od suda odabrani sudski vještak grafolog izradio je pismeni nalaz prema  kojem je u potpunosti siguran  da oporučitelj nije skriptor spornog potpisa. To je potvrdio i usmenim putem na jednom od ročišta. Sudu su naknadno dostavljene još dvije oporuke s identičnim sadržajem (uključujući potpise navedenih svjedoka, iako su izjavili da su potpisali samo jednu oporuku) no na kojima se potpis oporučitelja značajno razlikuje od potpisa na "zvaničnoj" oporuci. Molim za mišljenje jesam li u pravu  kada kažem da je očito da je oporuka lažna. 

Na terasi zgrade (u kojoj ima 48 stanova) izgrađene prije 50 godina nalaze se 4 stana. Od ta 4 stana 2 imaju manje površine. Prije 40 godina stanari u ta 2 stana zamolili su druge stanare (točnije, nosioce stanarskih prava jer je zgrada tada bila u društvenom vlasništvu) da prošire svoja 2 stana pregrađivanjem dijela terase što su im odobrili. Vlasnik zgrade (vojno stambeni fond JNA) s time nije bio upoznat. Svi su stanovi  otkupljeni prije 30 godina u skladu sa zemljišnim knjigama u kojima, jasno, nisu uvedene naprijed navedene promjene. Pričuvu ta dva stanara plaćaju u skladu sa formalnim a ne sa stvarnim stanjem broja kvadrata. Što se može napraviti da stanari budu vlasnici u skladu sa stvarnošću te da se i pričuva plaća u skladu sa stvarnošću? Hvala na odgovoru.

Županijski sud u rješenju navodi da prema rješenju Općinskog suda predmet ovrhe jeste nekretnina ovršenika o kojoj je naprijed bilo govora.

Navodi i da će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud  ukloniti ukazani nedostatak, te će odlučiti o prigovoru prava na poštivanje doma, koji ističe ovršenik prethodno omogućivši ovrhovoditelju iznošenje relevantnih argumenata, te će ovršni prijedlog ocijeniti obzirom i na odredbe članak 75. OZ-a, nakon čega će donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.

Zamolio bih da mi stručna osoba pruži mišljenje s obzirom na "superficio solo cedit". Hvala.

Glavnica koju tražim veća je od 6.000 Eura. Prema izvatku iz ZK nigdje nije navedena kuća. U posjedovnici navedena je samo oranica. I u katastar.hr u odjelu posjedovni list nije navedena kuća, navedena je samo oranica. Istina, prema geofoto snimci kuća postoji. Ovršenik nije zaposlen niti je u mirovini, ne raspolaže novčanim sredstvima, automobilom i dr.

U rješenju Žup. suda navedeno je  da će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud ukloniti ukazani nedostatak, te će odlučiti o prigovoru prava na poštivanje doma, koji ističe ovršenik, a prethodno omogućivši ovrhovoditelju iznošenje relevantnih argumenata, te će ovršni prijedlog ocijeniti obzirom i na odredbe članak 75. OZ-a, nakon čega će donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.

Da ne zaboravim, sud je naložio ovršeniku da mi plati presudom glavnicu koja je veća od 6.000 Eura.