axl13

Psihosocijalni tretman bez napuštanja obiteljske zajednice

Zanima me da li osoba moze napustiti obiteljsku zajednicu za vrijeme provodenja tretmana, tj promijeniti prebivališe. Na što se točno to odnosi bez napuštanja obiteljske zajednice? Da ne mora napustiti ako ne zeli ili da baš striktno mora biti u obiteljskoj zajednici za vrijeme tretmana? 

Radi se o kaznenom djelu prijetnje. Sazvana je rasprava. Poziv je upucen okrivljeniku. Da li poziv treba dobiti zrtva/oštećenik pošto nije ništa dobiveno? Ako ne da li zakonski zrtva/oštećenik moraju dobiti obavijest o odrzavanju rasprave ako nisu pozvani na istu? 

Pitanje za stručnjake. Da li uvjetni odustanak primjenjuje drzavni odvjetnik samostalno pa trazi suglasnost zrtve?

Odnosno moze li zrtva predloziti drzavnom odvjetniku primjenu uvjetnog odustanka, pa da onda drzavni odvjetnik odluči o tome hoće li primjeniti ili ne?!

prije 17 minuta, Danate je napisao:

 

Ja sam bio žrtva teškog kaznenog djela, Državni odvjetnik me baš ništa nije pitao, DORH ništa nije mene kao žrtvu ni pitao niti ih je bilo briga, dapače još žrtvi odbruse da se nema što njima žaliti.

mislio sam da ste pravno potkovani, ali ste izgleda pravni laik kao i ja  
pa prema tom članku zkpa uvjetni odustanak je moguc uz suglasnost žrtve ( dakle pretpostavljam da zrtvu nitko ništa ne pita, nego da ona taj pristank sama treba poslati dorhu). Okrivljenik bi onda trebao dobiti neku obvezu za izvršiti nakon čega bi se išlo u odustanak od progona. Isto naglasak da se to može primjeniti samo za kaznena djela do 5 godina.

Meni je tu najviše upitno kada će suglasnost zrtve prihvatiti drzavni odvjetnik i kako to izgleda u praksi

evo tog članka iz zakona

Članak 206.d (1) Državni odvjetnik može, nakon prethodno pribavljene suglasnosti žrtve ili oštećenika, rješenjem uvjetno odgoditi ili odustati od kaznenog progona, iako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako osumnjičenik odnosno okrivljenik preuzme obvezu: 1) izvršenja kakve činidbe u svrhu popravljanja ili naknade štete prouzročene kaznenim djelom, 2) uplate određene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, 3) isplate dospjelog zakonskog uzdržavanja i urednog plaćanja dospjelih obveza, 4) obavljanja rada za opće dobro na slobodi, 5) podvrgavanja liječenju ili odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno posebnim propisima, 6) podvrgavanja psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilničkog ponašanja bez napuštanja obiteljske zajednice ili uz pristanak osumnjičenika na napuštanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja terapije

prije 43 minuta, Danate je napisao:

 

DORH ništa ne pita žrtvu, odakle ti to?

 

Ako je postupanje po službenoj dužnosti pokrenuli budu postupak, žrtva njih ne zanima niti ih je briga za nju, a ako je po privatnoj osnovi samo ništa ne budu napravili, dapače naglasak je da ne daju pravne savjete žrtvi.

koliku ulogu ima drzavni odvjetnik u praksi vezano za uvjetni odustanak od kaznenog progona? ako ima pristanak zrtve, jel to onda samo stvar formalnosti da ce drzavni odvjetnik to odobriti ( naravno ako se radi o kaznenom djelu do 5 godina, kako to nalaže zakon), tj kako to izgleda u praksi,pošto ništa o tome ne nalazim nigdje na internetu. 

Koliko vidim u izvjescima dorha taj institut se primjenjuje na opcinskom sudu u zagrebu i puli u velikoj kolicini, dok u ostalim gradovima je svega par slucajeva godisnje 

Imao sam situaciju s bratom koji je totalna budala koji me prijavio na policiju za prijetnje preko mobitela. Odustao je od svjedočenja, uz korištenje blagodati nesvjedočenja. 
Dobio sam kazneni nalog gdje mi se nudi uvjetna od 6mj. Podnesen je prigovor na kazneni nalog.

Mene sad zanima da li ja imam pravo tražiti uvjetni odustanak (oportunitet, prema članku 206.d zkp-a), tj. da mi se odbaci ta prijava ako mi brat da suglasnost kao žrtva( što će dati jer smo u super odnosima, iako je on totalna budala, i ne baš dobra osoba). 
Dakle on bi trebao kao žrtva poslat drzavnom odvjetniku suglasnost sukladno tome članku i onda drzavni odvjetnik dalje odlucuje o tome hoce li primjeniti taj članak? Kako to izgleda u praksi, ako je kaznenim nalogom ponudena uvjetna od 6mj, da li bi to drzavni odvjetnik glatko prihvatio ili je to iskljucivo njegova odluka od slučaja do slučaja? Zna netko kako to izgleda u praksi? 

Mislim da je ovo puno bolje nego ici na raspravu?! Pa me znaima da li je netko ima iskustva s ovim člankom 

evo da citiram taj sporni članak

Članak 206.d 74 (1) Državni odvjetnik može, nakon prethodno pribavljene suglasnosti žrtve ili oštećenika, rješenjem uvjetno odgoditi ili odustati od kaznenog progona, iako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako osumnjičenik odnosno okrivljenik preuzme obvezu: 1) izvršenja kakve činidbe u svrhu popravljanja ili naknade štete prouzročene kaznenim djelom, 2) uplate određene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, 3) isplate dospjelog zakonskog uzdržavanja i urednog plaćanja dospjelih obveza, 4) obavljanja rada za opće dobro na slobodi, 5) podvrgavanja liječenju ili odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno posebnim propisima, 6) podvrgavanja psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilničkog ponašanja bez napuštanja obiteljske zajednice ili uz pristanak osumnjičenika na napuštanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja terapije

Dana 05. 03. 2015. u 19:56, G-man je napisao:

Za uvjetni odustanak odnosno odgodu kaznenog progona.

 

Ako okrivljenik tada ispuni naloženu mu obvezu u roku koji određuje DO, tada se definitivno odbacuje kaznena prijava odnosno odustaje od progona. Ako to ne učini, ide se u optuženje. Ali, sve zavisi o pristanku žrtve.

 

Više o tome - čl. 206d ZKP-a.

Moze objašnjenje tog članka? Dakle zrtva za sva kd do 5 godina ako da pristanak onda se ide u odbačaj prijave? 

Da li je u tom slucaju dovoljan pristanak zrtve ili o tome odlucuje i drzavni odvjetnik, pa moze, a i ne mora prihvatiti taj članak?! Kako to izgleda u praksi?