guzakomeduza69

nažalost poslodavac takvim prekidima mimoilazi tu odredbu kako bi izbjegao primiti radnika na neodređeno vrijeme.....vas poslodavac je po Zakonu o radu dužan upoznati sa svim zakosnim odredbama i odredbama svih akata pa prema tome i sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu..... no, ukoliko vas ne upozna (necu o sankcijama) zavisno kojom se djelatnošću poslodavac bavi (trgovačka, metalna, gtađevinska) postoji kolektivni ugovor za svaku pojedinačnu djelatnost te se i sami mozete interesirati.....također vam i sindikat moze dati informaciju....

u roku od dva tjedna od dana objave iste ali ne duže od šest mjeseci

moguce je otvaranje i zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatnosti stečajne mase. Nedostatnost stečajne mase poznajemo u užem i u širem smislu.

U užem smislu nedostatnost postoji kada stečajna masa nije dostatna niti za pokriće troškova stečajnog postupka pa presumiram s obzirom na to da ste naveli da je isti dan otvoren i zaključen stečajni postupak da se radi upravo o nedostatnosti upravo u tom smislu. Trazbine vjerovnika namiruju se prema redoslijedu određenom Stečajnim zakonom: razlučni vjerovnici, vjerovnici stečajne mase, stečajni vjerovnici po isplatnim redovima. Zvisno kada je otvoren konkretni slučaj s obzirom da su izmjenjene odredbe Stečajnog zakona radnici su sa svojim tražbinama svi svrstani u prvi isplatni red. Također je upitno da li se je koji od vjerovnika protivio toj obustavi ili ne. Kod obustave stečajnog postupka zbog nedostatnosti stečajne mase vjerovnici se ne pozivaju da prijave svoje tražbine. Iako je postupak obustavljen odnosno zaključen moguće je da se naknadno pojavi neka imovina iz koje bi se mogli namiriti vjerovnici...

osim sto isplatu plaće mozete traziti putem suda, također u vidu naknade štete mozete potrazivati iznos na ime glavnice i/ili kamata koje su vama naplaćivali jer ste kasnili ili niste platili uopće npr struju, vodu itd....

pa nije sada bitno da se zamarate koji se razlozi mogu a koji ne mogu isticati u zalbi, bitno je da je prigovor odnosno žalba pravodobna i da se istakne jasan razlog osporavanja a s obzirom kako ste naveli to bi bilo da je Ovrhovoditelj u ovršnom prijedlogu naveo daleko veci iznos od onoga određenog pravosnažnom sudskom odlukom kao ovršnom ispravom.....

ema123 je napisao:

Molim vas savjet!

Nakon što je donijeta presuda zbog ogluhe, ovrhovoditelj je postavio Prijedlog za dozvolu ovrhe, međutim pogrešno je naveo (namjerno ili nenamjerno) iznos koji se treba ovršeniku skinuti sa računa. Iznos koji je naveo je trostruko puta veći od potrebnog. Radi se o potraživanju iz radnog odnosa. S obzirom da ovršenik može protiv Prijedloga za ovrhu izjaviti žalbu temeljem čl.46 Ovršnog zakona interesira me na koji da se od razloga pozove prilikom pisanja žalbe, a vezano uz naprijed navedeno.

 

Unaprijed zahvaljujem

IMATE PRIMJER IZ SUDSKE PRAKSE SVEZI TOGA???

USPUT, NE OSTVARUJU PRAVO NA OBITELJSKU MIROVINU (MIZERIJU), ŽELE SAMO PARE, PARE, PARE I PARE U VELIKOJ SVOTI !!!!!

gala je napisao:

Možda o tome ovisi pravo nasljednika na ostvarivanje prava na obiteljsku imovinu, pa se onda to i ne bi moglo podvesti pod strogo osobno pravo. U svakom slučaju za isplatu uvijek mogu nastaviti postupak.

KOLEGA, DA LI IMATE SAZNANJA O TOME KAKAV JE STAV O TOME ZAUZELA SUDSKA PRAKSA BUDUĆI DA SU SUCI KAD IH PITATE ZA MIŠLJENJE PODJELJENI.

ČINJENICA JE DA BI NASLJEDNICIMA USKRATOM PRAVA NA DALJNJE VOĐENJE OVOG POSTUPKA NJIHOVA OSTAVINSKA MASA BILA UMANJENA, ZAPRAVO I NIJE UMANJENA JER NIJE NITI UTVRĐENO ONO PRETHODNO PITANJE RADNOG STAŽA ŠTO JE NEPRENOSIVO STROGO OSOBNO PRAVO.. NADALJE, OPĆENITO, U RADNU KNJIŽICU UPISUJE SE I STAŽ UTVRĐEN PRAVOMOĆNOM SUDSKOM ODLUKOM, GDJE SE UZ ZAHTJEV ZA PRIZNANJE SVOJSTVA OSIGURANIKA ZA RADNIKA PRILAŽE I PRIJAVA NA MIO TE RADNA KNJIŽICA U KOJU SE UPISUJE RADNI STAŽ A REVIZIJA SASTAVLJA ZAPISNIK O KONTROLI-

U VRIJEME KAD JE UMRLI RADNIK TUŽITELJ PODNOSIO ZAHTJEV ZA MIROVINU SPORAN RADNI STAŽ NIJE NITI POSTOJOA, NE POSTOJI NITI DANAS TEK SE MORA UTVRDITI....

 

Borgec je napisao:

Poštovani,

 

Ako prijave zahtjev za naknadu plače u ostavinku masu kao nakndno pronađenu imovinu, i o tome se donose rješenje o nasljeđivnaju, nasljednik će biti aktivno legitimiran na nastavak parnice radi isplate plače - ukoliko se dokaže postojanje radnog odnosa.

Btw - činjenica da je u radnu knjižicu upisan staž bez spornog perioda ne znači da toga staža nije i bilo. Naime, u radnu se knjižicu upisuje nesporni radni staž.

u rješenju u nasljeđivanju samo piše da nasljeđuju račun otvoren u banci, a kada bi i zahtjevali u daljnjem nastavku postupka isplatu plaća za taj sporan period isto bi bilo apsurdno budući da pravo na plaću pretpostavlja i postojanje radnog odnosa a oni ga (nasljednici) tek u ovom sudskom postupku tek mora ju dokazati. Naknadno se došlo i do saznanja da je umrli već par mjeseci bio u penziji, dakle rješenjem o mirovini utvrđen je onaj staž koji mu je i upisan u radnu knjižicu a ne i i ovaj sporan period. btw hvala vam na odgovorima

nemaju!!!

kakva razlika plaće između plaće ostvarene kod ranijeg poslodavca i novog. čuj radnik je samovoljno pristao da se uposli kod nobog poslodavca.ne možemo goviriti da je kod drugog poslodavca otišao raditi jer mu je trebalo za kruh budući da mu je onaj prijašnji otkazao. lijepo, dok traje parnica radi poništenja odluke o otkazu zakonodavac je dao mogućnost takvom radniku tužitelju da privremenom mjerom zatraži da radi kod istog onog poslodavca koji mu je i otkazao. ipak smo mi u sustavu ugovora o radu kao dvostranoobveznom pravnom poslu. inače sve takve radnike koji vode sporove radi poništenja odluke o otkazu i tražu povratak na rad ja bih po sili zakona poslala na rad a ne da dobiju lovu za nerad. sad svezi one odredbe da imaju pravu na naknadu plaće koja je niža po iznosu nego puni obračun plaće. iz te odredbe proizlazi da bi imali pravo na naknadu a ne i na puni iznos plaće mada to i nije baš tako u sudskoj praksi, iako se naknada isplaćuje onda kad radnik efektivno ne radi što je i pravedno u odnosu na one radnike koji svaki dan dolaze na posao krmeljavi rano ujutro dok ovi ležerno piju kavicu u gradu. prema tome da bi se ostvarilo ono: poništava se odluka o otkazu kao da i nije donijeta - radnik tužitelj treba zatražiti privremenom mjerom povratak na rad kako bi i mogao ostvarivati plaću i to u punom iznosu. To je idealno ukoliko u konačnici i dobije spor. Ali što ako ne dobije spor, a poslodavac je postupio po privremenoj mjeri, ovaj je dolazio na posao primao plaću koju poslodavac mu kasnije nesmije tražiti natrag bez obzira na to što je taj radnik izgubio u parnici???

FreeFlyer je napisao:

Ima jedno pitanje o kojemu razglabam sa kolegama, sucima, profesorima itd.

 

A to je naknada plaće radniku koji je uspio u sporu u kojem pobija odluku o otkazu.

 

Znači odluka o otkazu je pravomoćno proglašena ništavom i kao da otkaza nije ni bilo, kao da je radnik radio.

 

E sada, na koji iznos naknade plaće radnik ima pravo ??? To je dvojba !

 

Da li na razliku brutto plaće koju je primao kod poslodavca koji mu je bio dao otkaz i plaće koju prima sada ?

 

Ili

 

na cjelokupnu plaću kod bivšeg poslodavca ??

 

Čl. 93 (pročišćeni tekst, prije 85) Zakona o radu , st. 3, kaže da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada, do kojeg je došlo krivnjom poslodavca. Ovdje je slučaj krivnja poslodavca, jer je sud proglasio otkaz ništavim !

 

Eto to je moje pitanje. koliko dobiva radnik, cijellu plaću ili samo razliku tadašnje i današnje ??

 

Molim sve koji imaju neku sudsku praksku u tom pogledu da jave !!

 

Zahvaljujem,

 

FF

već 16 godina vodi se sudski spor radi poništenja odluke o otkazu. tužitelj (radnik) umire, nastupa prekid postupka, nasljednici su izrazili volju za nastavkom postupka. ZPP kaže da je nastavak prekinutog postupka moguć ukoliko se ne radi o strogo osobnim pravima umrle stranke. u ovom radnom sporu priznanje radnog staža je strogo osobno pravo pa bi sud sukladno odredbama ZPP-a trebao obustaviti postupak. Međutim, zavrzlamu stvara činjenica da je tužitelj u tom sporu osim utvrđenja postojanaj radnog odnosa napokon i vraćanja na rad potraživao i plaću za to sporno razdoblje, pa bi nasljednici imali pravo da i naslijede tražbine s tog osnova. Zanima me da li je bez obzira na ovo potonje (pravo nasljednika na naslj. tražbine s osnova plaća) ipak riječ o parnici sa strogo osobnim pravom te nasljednici u tom slučaju ne bi mogli tražiti uvrđenje staža da bi nasljedili plaće preminulog tužitelja? Recimo, u tijeku postupka dokazivanaj očinstva djete umre, postupak se obustavlja, iako bi eventulano dokazano očinstvo za oca predstavljalo i određene materijalne obveze -takva je sudska praksa.

znači sudskom odlukom je poništena odluka o otkazu utvrđen je neprekinuti radni staž pa prema tome takav radnik ima i pravo na plaću kod tog poslodavca u onom iznosu koji za to vremensko razdoblje istom radnuiku i pripadao......ja sam imala takav slučaj di sam ukoliko sud usvoji tuzbeni zahtjev radnika u smislu poništenja odluke o otkazu onda mu treba pripast pravo samo na naknadu plaće dakle ne i pune plaće, no, međutim sud nije prihvatio, vec je usvojio drugi dio tuzbenog zahtjeva u kojem radnik trazi puni iznos plaće kao da je i efektivno radio....u vrijeme donošenja presude još se mogao tuzbeni zahtjev postavljati u netto iznosima plaća dok se sada inzisitra na bruto iznosima....i ne znam o kojoj je razlici plaće sada tu riječ ne pripada mu razlika plaće u odnosu na sadašnju nema smislu......pripada mu iznos one plaće kao sto sam i u početku rekla - za svaki mjesec rada u to doba prema pripadajućim kojeficijentima

FreeFlyer je napisao:

Ima jedno pitanje o kojemu razglabam sa kolegama, sucima, profesorima itd.

 

A to je naknada plaće radniku koji je uspio u sporu u kojem pobija odluku o otkazu.

 

Znači odluka o otkazu je pravomoćno proglašena ništavom i kao da otkaza nije ni bilo, kao da je radnik radio.

 

E sada, na koji iznos naknade plaće radnik ima pravo ??? To je dvojba !

 

Da li na razliku brutto plaće koju je primao kod poslodavca koji mu je bio dao otkaz i plaće koju prima sada ?

 

Ili

 

na cjelokupnu plaću kod bivšeg poslodavca ??

 

Čl. 93 (pročišćeni tekst, prije 85) Zakona o radu , st. 3, kaže da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada, do kojeg je došlo krivnjom poslodavca. Ovdje je slučaj krivnja poslodavca, jer je sud proglasio otkaz ništavim !

 

Eto to je moje pitanje. koliko dobiva radnik, cijellu plaću ili samo razliku tadašnje i današnje ??

 

Molim sve koji imaju neku sudsku praksku u tom pogledu da jave !!

 

Zahvaljujem,

 

FF

joj jest vala ova tema zastarjela al imam ja dost pravomoćnih sudskih odluka gdje se priznaje puni iznos plaća a ne naknada plaće......a što reć da li takvom radniku pripada puni iznos plaća ili samo kao naknada....??? ima argumenata i za jedno i za drugo...mada po mojem mišljenju ipak prevagnjuje puni iznos plaća bez obzira na one zakonske odredbe o isplatama naknade....

viki je napisao:

ako stranke kod sudske nagodbe ne dogovore koja od njih podmiruje trošak onda prema odredbama ZPP-a svaka stranka podmiruje svoj trošak. Mislim da bi sudska nagodba bila povoljnija za vas budući da već kad se postiže nagodba, odmah dobijete i ovršnu ispravu tj ovršnu sudsku nagodbu temeljem koje možete podnijeti prijedlog za ovrhu ukoliko protivna strana u datom joj dobrovoljnom roku ne postupi po istoj.

ukoliko želite i naknadu štete zbog uznemiravnja na radnom mjestu (nedaj bože i sexualnog uznemiravanja), to je anonimni korisnik u pravu kad kaže da će te isto moći ostvarivati po općim propisima obveznog prava. Vi ste uznemiravani kao zaposlenik pa to pravo ostvarujetete temeljem članka 102. Zakona o radu koji se u biti poziva na opće propise obveznog prava

tražbina naknade štete zastarjeva za 3 godine od kada je oštećenik doznao za štetu, odnosno u svakom slučaju zastarjeva za pet godina od kada je šteta nastala.

 

guzakomeduza69 je napisao:

članak 116. Zakona o radu koji i regulira sudski raskid ugovora o radu decidiran je i lijepo piše da ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a zaposleniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev zaposlenika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu namjanje 3 a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća tog zaposlenika isplaćena u prethodna tri mjeseca ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete zaposlenika i taj zahtjev za prestanak radnog odnosa možete podnijeti do okončanja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja. Prema tome, ako u ovoj parnici koju vodite radi poništenja odluke o otkazu ne postavite i zahtjev za prestanak kao i naknadu štete to pravo gubite jer ukoliko vaš zahtjev sud usvoji poništit će odluku o otkazu-ali neće vas vratiti na rad već utvrditi dan prestanka radnog odnosa i dosuditi vam naknadu štete.

oprostite, (stalno me prekidaju radi posla), zaboravih Vam napisat da ćete osim poništenja odluke o otkazu zatražiti i plaće za taj period do datuma do kad želite da vam prestane radni odnos, otpremninu sve to zajedno sa kamatom do dana isplate, naravno kao i naknadu štete.

članak 116. Zakona o radu koji i regulira sudski raskid ugovora o radu decidiran je i lijepo piše da ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a zaposleniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev zaposlenika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu namjanje 3 a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća tog zaposlenika isplaćena u prethodna tri mjeseca ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete zaposlenika i taj zahtjev za prestanak radnog odnosa možete podnijeti do okončanja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja. Prema tome, ako u ovoj parnici koju vodite radi poništenja odluke o otkazu ne postavite i zahtjev za prestanak kao i naknadu štete to pravo gubite jer ukoliko vaš zahtjev sud usvoji poništit će odluku o otkazu-ali neće vas vratiti na rad već utvrditi dan prestanka radnog odnosa i dosuditi vam naknadu štete.

u okviru parnice koju ste pokrenuli radi poništenja odluke o otkazu ističete istodobno i zahtjev za sudski raskid ugovora o radu jer bi nastavak radnog odnosa kod poslodavca bio nemoguć....tu naravno možete isticati i sve druge zahtjeve (novčane, povreda dostojanstva), bacite na papir što god vam srce zaželi....a po mogućnosti priložite i dokaze, dalje nek se poslodavac koprca a sudac razmišlja...

ma ne mrzi čovjek Bosance, samo ga dirnula nepravda kako netko može koristiti neka prava na prijevaran način a onome kome je potrebno iste ne može ostavrivati...da se ne zamaramo previše ja bih vas molila da zažmirite na oba oka i ne činite ništa,,,,,,,,ima još dvoje djece njima treba.....

istina postoji takva mogućnost gdje se sporazumom prenosi radnik u drugu firmu naravno uz odredbu sporazuma da se prenose i sva njegova prava.......ali postoji jedna caka zbog čega to poslodavci rade a to je da se na takav način rješavaju viška zaposlenika kad u prvoj firmi ispune kvotu radnika sa otkazima kao viškom prebacuju ih u drugu firmu i nakon par mjeseci dadu otkaz..... imam jednu parnicu sa "razmaženim radnikom" koji kaže, tj. njegov Odvjetnik da radniku kod prethodnog poslodavca radni odnos nije niti prestao odnosno da je isti radnik imao dva istodobno zasnovana radna odnosa ......mislim ne znam da li otkinut od smijeha ili plakat na takvo što...

je napisao:

NEMOJTE TO RADITI!

Neka vam on jednostavno napiše obavijest da ti se postojeću ugovor o radu tog i tog datuma prenosi na novog poslodavca. I jako bitno: da ti sva prava ostaju iz prošle firme. To se inače konkretno misli na radni staž i takve stvari.

Kod mene u firmi se to radilo i sve je ok.