Dadoo

Poštovani,

 

Kupujem foldere odnosno sadržaj hard diska odvjetnika gdje su sadržane šprance, dakle ugovori, podnesci, izjave, žalbe itd.

 

Molim na privat.

Kreirao sam kratki propagandni spot.

 

Želim ga u potpunosti besplatno ustupiti osobi za koju sam to napravio.

 

Dakle, nenaplativo uz puna prava iskorištavanja i reprodukcije.

 

Na koji način da to najbolje napravim ? Izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika ?

Kreirao sam kratki propagandni spot.

 

Želim ga u potpunosti besplatno ustupiti osobi za koju sam to napravio.

 

Dakle, nenaplativo uz puna prava iskorištavanja i reprodukcije.

 

Na koji način da to najbolje napravim ? Izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika ?

Ovako, pristao sam biti jamac za jedan kredit. Molim vas u nekoliko najvažnijih crtica na koje stvari da obratim posebnu pažnju kada se postaje jamac ? Kako to utječe na moju kreditnu sposobnost ? I imali načina da se kako osiguram od dužnika...ako jednog dana nemože vraćati kredit...regresna odgovornost ?

Poštovani,

 

Jedan upit, molba za pomoć...Radi se o tome da je jedna pravna osoba većinski vlasnik u drugoj pravnoj osobi koja je dioničko društvo. Ima li kakve zapreke da zakonski predstavnici većinskog vlasnika ujedno budu i članovi Nadzornog odbora te druge pravne osobe ?

 

Koji članak ZTD to regulira ili pobliže objašnjava ?

 

Hvala

Na jednoj nekretnini je upisana hipoteka koja je dio bračne stečevine. Kako se to rješava pri razvodu braka ? Preostali dužni iznos ide na pola ili...?

felixx je napisao:

Roditelji vam mogu darovati nekretninu.

Porez se ne plaća.

 

Koji mehanizam koristi za darovanje ?

Može li darovati maloljetnoj osobi ?

Kojim mehanizmom da osoba ograniči ostale kćeri i sinove u dobivanju nasljedstva, a da pritom nasljedstvo pripadne jednom sinu koja ona želi ?

 

Ugovorom o doživotnom uzdržavanju, nekakvim darovanjem ili sl. ?

 

Problem je i u tome da je taj sin kojeg želi za jedinog nasljednika svoje kuće - maloljetan. Kako to riješiti ?

Ako je

- došlo do prometne nezgode

- vlasnik ( inače suvlasnik s bivšim bračni drugom ) je djetetu ( punoljetno preko 20 god, ima vozačku ) dao vozilo na raspolaganje

- dijete poči prometnu nezgodu sa štetom

 

Da li štetu snosi direktono vlasnik ( suvlasnici ) ili se tereti osobu koja je u trenutku štete vozila ( dijete ) ?

Na osnovu čl. 64. i čl. 65 Zakona o zaštiti na radu (N.N., br. 59/96., 94/96. i 114/03.) kontrolira se koncetracija alkohola u dahu ( ili krvi ) radnicima.

 

Molim nazočne, da li netko ima kakav interni akt pogodan za trgovačko društvo ( bilo uputu ili pravilnik ) kojim je preciznije definirana procedura tko, kada, sankcije i ostalo...

Nisam napomenuo, problem je taj da u to vrijeme kad se sklopio ugovor između dviju ( tri ) fizičke osobe, nije se išlo bilježniku ovjeravata ( odnosno na drugo mjesto za to predviđeno ).

 

dakle, ugovor postoji, nije krivotvoren ( to se lako dokaže eventualno sudskim vještačenjem ).

 

Ali problem je da se s kupac s prodavateljem već dugo godina ne komunicira i da ovaj svojom voljom sigurno ( iz inata koječega ) nebi htio ( vjerovatno ) potpisati nikakav aneks, a niti izjava.

 

Zato pitam, jel se može budući da je već gotovo 20 godina ( biti će u 8 mjesecu ), dakle više od deset godina...

 

Zakon kaže da vlasnik mora biti zakonit, pošten i istinit, teda mora proći barem 10 godina.

 

e pa sad, smatram da bi to sve zadovoljavalo formu ( zakonit, pošten i istinit ) ili ?

Molim pomoć,

 

Pitanje prijenosa vlasništva...

 

a.) Nekretnina

b.) Sklopljen kupoprodajni ugovor iz 1988 ( kolovoz ) između kupca i prodavatelja ( bračni par pa su suvlasnici ), uredno isplaćena cijena, postoje uplatnice s potpisima i ugovor ( prošlo je 10 godina dosjelosti odavno )

c.)nikada nije provedena uknjižba vlasništva temeljem tog ugovora

d.)U međuvremenu sve te godine kupac je bio u stvarnom posjedu, nekretninu održavao i bio pošten posjednik

e.) Svo to vrijeme prodavatelj nikada nije pravio oko svega toga probleme niti je išta poduzimao da se stvarno stanje regulira

 

E sad,

 

Što da kupac napravi, kojim postupkom da zatraži da uknjiži takvo vlasništvo dosjelošću ?

Mora li prodavatelja uopće više išta kontaktirati ili da sam podnese zahtjev za reguliranje tog pitanja ?

 

Unaprijed hvala svima

Kako se to pravovaljano utvrđuje ?

 

hvala

Ja sam mišljenja da kada je riječ o izgradnji

 

web software i pripadajućih servisa i usluga,

 

ugovor o djelu je nedostatan jer rezultira

 

poluproizvodom ( gnjavaža prevelika ) , i de facto taj ugovor o

 

djelu mora biti toliko opširan i precizan (

 

tehnički specificiran ) da praktički bude doslovce kao

 

ugovor o gradnji kuće ( a sastavni dio takvog

 

ugovora je idejno rješenje, glavni projekt i

 

troškovnici, tako da je to mukotrpno

 

precizirati i gotovo 99 posto da stvar ide na

 

vodu izvršitelju koji može lakše biti nečastan

 

ako poželi. )

 

A ako ideja ima doista neki tržišni potencijal

 

( u ovom slučaju bi bilo riječ da ima veliku

 

''publiku'', eyeaballs na netu pa time privlači

 

marketing budžete tvrtki i ima ''širinu'' ) onda bi bilo najbolje

 

ufurati operativno tu firmu u posao, talente

 

usmjeriti ka pravom cilju a to je zbilja

 

kvalitetna izvedba i fokus na korisnika, a

 

ostalo bi došlo kao plod svega toga ( mislim

 

na ponudu za akviziciju ). No, beware, firme propadaju

 

No, ako ovaj autor želi što prije riješiti se

 

svoje ideje , onda je ugovor o

 

licenciranu jedan od mogućih načina, ali onda

 

preuzimatelju licence moraš dobro dobro

 

pojasniti i prezentirati što nudiš i što sve to

 

sadrži a to opet znači sklapanje tzv. non-

 

disclosure agreementa ( ugovor o tajnosti

 

podataka gdje se pravno štitiš- donekle, da

 

netko ipak nije lak na jeziku i ima više

 

strpljenja, ali ni to danas nije neka 100-

 

posto zaštita )

 

Ortakluk je jedan od dobrih načina kada bi se

 

želljelo skriti porijeklo kapitala ( ili nekog drugog partnera koji

nešto ulaže u projekt a on to ne želi da javnost zna ).

Pa bi u tom

 

slučaju bilo razumno ako bi - da karikiram -

 

npr. našao mafijaša koji želi uložiti u tvoj

 

projekt , a da javnost nezna da ga on

 

podržava he he, npr. s crnim vragom T-

 

Mobileom i T-Com-om dogovoriš ortakluk u

 

kojem ti unosiš know- how a oni marketinški

 

doprinos projektu...To bi bilo isto jedna

 

zanimljiva opcija.

 

S partnerom/ima koji ima možda ima kapital

 

( ili distribuciji, ili marketing- tj. nešto što bi

 

bilo komplementarno za uspijeh projekta )

 

ući kroz ortakluk.

 

Npr. 4 ortaka. Ti koji daješ know how (

 

autorsko pravo svojih pisanih specifikacija-

 

look and feel ), T-Mobile koji u ortakluk unosi

 

svoju distribucijsku mrežu poslovnica, web

 

dizajn firma koja unosi obvezu da

 

programira backend and frontend web

 

stranice, EPH koji unese obvezu da daje

 

medijski prostor u svojim izdanjima...i

 

naravno...ja...peti ortak koji sve to s tobom

 

koordiniram )

 

Ali, mišljenja sam da je na ortakluku previše

 

rizika i previše potencijalno mutnih situacija ( i potencijalno

velikih odvjetničkih troškova )

 

koje tebi kao neiskusnom u obveznim

 

odnosima mogu štetiti i da bi te tako

 

mogli jači partneri u ortakluku izigrati jer su

 

to malo jači igrači he he...tako da sam ja za

 

opciju d..

 

Samo što za d.. moraš skupiti ipak

 

početni kapital ili unijeti bar polovicu kapitala

 

( 10.000 kn ) u stvarima ( PC, namještaj, bla

 

bla ). Štedi ili posudi

Tehnički firmu registriraš za manje od 8 dana.

Ali onda treba plan, da se ne rikne

bez plana ništ.

 

Eto

Zaboravio sam reći da , prema zakonu, ideje nisu zaštićene kao takve niti se smatraju djelom koje štiti Zakon o autorskim pravima.

Ostaje ti dio oko pokušaja patentiranja ali to mora biti vrlo detaljno opisana ideja i sve ono što mora biti ispunjeno za dobivanje patentnog prava.

Mene su jedni jednom zajebali, ali više neće )

I bez obzira kakvu ideju imao, nemoj se ljutiti, ali sve je to dejavu , vjerovatno ideju lokaliziraš ideju za lokalno tržište.

Ali budi laf pa odi na vanjsko tržište ako je ideja origigi. Pukneš odmah sve na engleskom.

 

Pa znam onda kako ti je. Vjerovatno imaš ideju za neki web bazirani internet servis ali neznaš puno o PHP- u i sličnom.

 

Pa gle, u takvim slučajevima ja bih kao prvo išao na ugovor o tajnosti svih podataka vezanih uz tvoju ideju ( nadrobiš sve što možeš u taj ugovor ), bez obzira s kim i kak se dogovorio za izradu.

 

Nakon svih mogućih opcija, došao sam do zaključka da je najbolje formirati d.. u kojem dogovoriš omjere udjela i za ljude koji će ti to programirati ( ili nekako drugačije sudjelovati ) jer će, ako su pravi, imati više motiva da sve izvedu kak treba i imaš stalnu podršku u smislu bugova i nadogradnji dizajna i slično. Svi imaju dovoljno motiva da naprave od ideje sjajnu realizaciju, ako zbilja misliš da je ideja buuum buum , onda si s d.. na pravom putu da postaneš meta akvizicije veće tvrtke i zaradiš svoj prvi milijun ( jer već imaš priču s udjelima koje možeš tržiti ).

Naravno, ako vodiš sve to ti , sebi zadržiš najveći dio kolača, ali na fer osnovama.

E sad, druga je stvar dogovoriti te omjere. Ali to je po meni najbolji put do uspjeha, samo iskreno i bez straha ako je ideja dobra.

 

Kad bi išao na ugovor o djelu, to onda mora biti vrlo jasno i detaljno specificirano ( tehnički gledano ) s izvršiteljima ali mišljenja sam da time dobivaš poluproizvod. I nikada kraja tome. Oni mogu napraviti kopiju / klon svega toga za par dana ili reći da je to sada njihovo autorsko djelo , a ti mali, ko te ####, pa se sudi s njima ako imaš viška love.

 

Ima još tih nekih aspekata ali mi se trenutno neda o tome mozgati

 

 

A da idem na ugovor o djelu ili neki drugi ugovor ? Npr. ugovor o kupoprodaji, i tu priča završava. Predmet je nakon kupoprodaje moj i s njima imam puno pravo raspolaganja.

 

 

Molim pomoć oko pravnog reguliranja ove problematike. Naime, htio bih naručiti određeno likovno djelo od slikara na način da ja dajem ideju za temu, odnosno okvirni koncept što slika mora sadržavati , a on to umjetnički uobličuje.

Nema sumnja da je to njegovo autorsko pravo jer se ideje zakonom ne štite.

Ali ako ga angažiram ugovorom o djelu, a kako da onda dalje mogu slobodno raspolagati tim dijelom bez daljnjeg plaćanja naknade autoru ?

 

Npr. naručim sliku s određenim motivom i dalje je moja briga da nađem tržište za tu sliku, sve to ovisi o mojoj sposobnosti plasmana, distribucije i trgovine , a da pritom autor nema nikakva druga financijska potraživanja od mene jednom kad se djelo izradi i preda meni.

 

Molim pomoć...

A zašto bi dipl.iur uopće morao raditi u školi ? Osim baš ako nije neka viša sila, npr. obiteljske prilike, područja od posebne skrbi itd.

Tajnice su u posljednje vrijeme dosta neshvaćeno zanimanje i čekam samo dan kada će im društvo konačno priznati profesionalnu bolest - anksioznost.

Nema tajnice preko 35 ( uz barem 10. godina radnog staža koja nije na nekoj vrsti sedativa ).

Istina živa.

Zna DidaSime koja je najbolja obrana od stresa

Potpisujem. I da se ima laktove kamo nasloniti.

'' Po meni bi to bilo širenje odredbi ovoga Zakona na jedan dio svakodnevnog i uobičajenog načina komuniciranja među ljudima, do kojega je došlo zahvaljujući razvoju tehnologije, a to nije smisao ovoga Zakona..'' ( citat )

 

Ovo je vrlo interesantno pitanje i za promišljanje.

Nadovezujući se na pitanje naravi foruma, što onda s chat formom ?

 

I on ostavlja pisani trag koji je doduše kratkotrajno sačuvan u većini slučajeva. Ipak, pitanje privatnosti je opravdano postaviti u slučajevima kada korisnici koriste chat sustav i pohranjuju transkripte .

 

Tada treba razmišljati i o privatnosti pojedinca. Na chatu su stavovi i mišljenja izraženi u dobroj vjeri, ali nije sustav identifikacije razvijen niti ugrađen u narav interneta osim u slučaju težih krim djela kada se od ISP-a nalogom traže podaci o korisnicima ( ako su na centraliziranom chatu ).

 

No, ja sam možda otišao preširoko...

Slažem se da bi ovdje ipak radilo o neisključivom pravu korištenja. Jasno mi je i da npr. ''pisma uredništvu'' ili ''otvorena pisma čitatelja'' nije zabluda u onom smislu u kojem sam govorio niti bi autori takvih pisama imali ikakvo potraživanje prema nakladniku koji ih objavi. Tu je stvar čista kao suza.

 

Pitam za onaj dio gdje nakladnik na početku nekog web publikacijskog pothvata ne istakne jasno ( nema ih uopće, ili nisu jasno odredive - u kojem slučaju bi se narav pravnog posla smatrala neisključivim pravom prenošenja u smislu čl.44 stavka 5-tog. ) te tako dovede u zabludu korisnika koji ima npr. intenciju objavljivati svoja pisana dijela ( koja su posve u smislu the Zakona ) samo pod uvjetom da se nitko neće komercijalno koristiti njegovim dijelom.

 

Uf, iscrpljen sam, neznam jesam li to pravilno objasnio.

Hvala na informaciji.

No, a što u slučaju kada nakladnik/web stranica kojoj je dato pravo iskorištavanje prema čl.44 Zakona o autorskim i srodnim pravima komercijalno iskorištava postove i objavljena autorska dijela ( ostvaruje dobit ), a da korisnik pri prvim objavama nije slutio kako će davanjem takvog prava nakladniku donjeti mat.korist ?

 

Tj. da je znao, objavljivao bi na nekom drugom mjestu gdje bi ( moguće ) sam ostvario kom.korist od objave .

 

Pritom nakladnik/ web stranica u uvjetima korištenja ili disclaimera nije nigdje spominjala komercijalnu iskorištavanje .

 

Normalno, ako više ne želi da se njegovom objavom nakladnik komerc.koristi , prestaje objavljivati .

 

No, može li potraživati štetu od nakladnika za propuštenu materijalni korist za navedeni period objave ?

Ancica je napisao:

Fala! (:

Gdje u Hrvatskoj, točnije kojoj tiskovini, objaviti stručni rad s temom iz upravno pravnog područja ?