dari10

Zvuči logično, ali da poreska uprava pokušava na svoj formalistički način tumačiti zakon o porezu na promet nekretnina, a dokaz za to je i  presuda Ustavnog suda U-III-4295/2012 od 23. rujna 2015. vezano za nasljeđivanje nekretnine i oslobađanje od poreske obveze, a što ne znači da se takav formalizam ne bi ponovio i kod dosjelosti i već plaćenog poreza na promet nekretnina kod sklapanja ugovora.

Stoji ovako "troškovi se imaju umanjiti od kupoprodajne cijene"

Pitanje glasi:  da li kupac te  troškove zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na te troškove prvo  odbija od ostatka kupoprodajne cijene,  da bi se dobio stvarni iznos  ostatka kupoprodajne cijena i na taj  iznos odredila  zatezna  kamata  koja se treba prodavatelju isplatiti? 

Ako se radi o kupoprodajnom ugovoru u kojem je kupac nakon sklapanja ugovora platio određene troškove komunalija i telefona  za objekat kojeg je kupio, a u ugovoru stoji da se isti mogu odbiti od kupoprodajne cijene.

Sada nakon nekoliko godina kupac treba da isplati posljednji iznos kupoprodajne cijene zajedeno sa zateznim kamatama. 

Pitanje glasi, mogu li se pomenuti  troškovi odbiti  od kupoprodajne cijene  uključujući i  zatezne kamate na te troškove, sobzirom da prodavatelj iste troškove do  sada nije priznavao?

Stranke su prije reorganizacije pravosuđa ugovorile mjesnu nadležnost nekadašnjeg Općinskog suda koji više ne postoji i koji je nakon reorganizacije pravosuđa 2015. g. postao stalna služba nekog drugog Općinskog suda.

Da li je sada mjesno nadležna isključivo ta stalna služba ili to može biti i bilo koja druga stalna služba koja je u sastavu tog drugog Općinskog suda?

A što ako je pravna osnova stjecanja vlasništva bio kupoprodajni ugovor na koji je već plaćen porez na promet, a kupac je pravo vlasništva tek kasnije u nedostatku tabularne izjave ostvario dosjelošću. Kako onda porezna uprava tretira sudsku presudu o stjecanju vlasništva dosjelošću?

Vi gospodine izgleda ne čitate tekst pozorno:

Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-41/1999 kamata kao akcesorno potraživanje dijeli pravnu sudbinu glavnog potraživanja, pa kad zastari glavno potraživanje, zastarjela su i sporedna potraživanja, kao što su potraživanja kamata, plodova, troškova, ugovorne kazne (čl. 369. ZOO).

Odredba čl. 372. st. 1. ZOO koja propisuje zastarni rok od tri godine ima u vidu upravo samostalno potraživanje kamata u situaciji kada je glavno potraživanje prestalo postojati (isplatom ili na drugi način). Kamate teku kontinuirano od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja, pa samostalno potraživanje kamata (nakon podmirenja glavnog potraživanja kao u ovom slučaju) zastarijeva u roku od tri godine od nastanka svakog pojedinog dnevnog iznosa kamata, jer to potraživanje nastaje i dospijeva svakog dana u vremenu od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja.

Kako je onda moguće da postoji toliko stručnih radova u kojima se navodi da se nakon isplate glavnice zatezne kamate mogu odvojeno i samostalno utuživati?

Da li to važi samo za ugovorne kamate ili smatrate da to važi za zatezne kamate?

Koliko sam ja shvatio situaciju, on se ovdje poziva na tzv. materijalno-pravni prijeboj, o čemu će odlučiti sud presudom.

 

Nema potrebe da se potraživanja faktički ispune, zato se i provodi prijeboj.

Prekida li se zastara ovrhe parničnih troškova ako se pokrene parnica radi prijeboja?

Vjerojatno. Naime, dužnik želi u novoj parnici utvrditi da je izmirio svoje obaveze prema vjerovniku putem parničnih troškova koji su dosuđeni u njegovu korist u jednoj prethodnoj parnici između njih dvojice.

Može li to tako ili se mora ići prvo u ovrhu parničnih troškova?

Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-41/1999 kamata kao akcesorno potraživanje dijeli pravnu sudbinu glavnog potraživanja, pa kad zastari glavno potraživanje, zastarjela su i sporedna potraživanja, kao što su potraživanja kamata, plodova, troškova, ugovorne kazne (čl. 369. ZOO).

Odredba čl. 372. st. 1. ZOO koja propisuje zastarni rok od tri godine ima u vidu upravo samostalno potraživanje kamata u situaciji kada je glavno potraživanje prestalo postojati (isplatom ili na drugi način). Kamate teku kontinuirano od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja, pa samostalno potraživanje kamata (nakon podmirenja glavnog potraživanja kao u ovom slučaju) zastarijeva u roku od tri godine od nastanka svakog pojedinog dnevnog iznosa kamata, jer to potraživanje nastaje i dospijeva svakog dana u vremenu od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja.

Što to znači? Ako npr. platim glavnicu iz neke presude o parničnim troškovima nakon 8 godina, za koje vrijeme sam dužan platiti zateznu kamatu?

Mogu li se već dosuđeni parnični troškovi iz jednog dovršenog pravomoćnog parničnog postupka uzimati u obzir u vidu protutužbe u nekom drugom parničnom postupku protiv iste protustranke koja u ovom drugom postupku nastupa kao tužitelj?

Ili se ipak mora ići na ovrhu ovih prvih parničnih troškova?

Može se riješiti i dogovorno sa prodavateljem i bez toga. Ali, u načelu bi to bilo tako.

Ne znam što bi se tu moglo dalje pregovarati, kupoprodajna cijena je isplačena.

Kupac je propustio zastarni rok da podnese tužbu radi izdavanja tabularne izjave.

Čovjek nastoji da se uknjiži "kako bog zapovjeda" temeljem tabularne izjave.

U ugovoru stoji da se uknjižba može izvršiti bez odobrenja prodavatelja kad se isplati kupoprodajna cijena. Ali prodavatelj mora također potvrditi da je cijena isplačena, jer bankovne uplatnice nisu dovoljne.

Istina kupac ima potvrdu od prodavatelja da je cijena isplačena, sa njegovim potpisom, ali tu potvrdu prodavatelj nije ovjerio kod notara.

Da li neko smatra da bi se u ovakvoj situaciji ipak mogla izbjeći sudska parnica odnosno opravdala predbilježba putem prijedloga za opravdanje predbiljezbe u ZK temeljem čl. 61. stavak 1. jer postoji potvrda sa potpisom prodavatelja?

tužba Općinskom sudu sa obvezno pravnim zahtjevom radi izdavanja tabularne isprave a ne radi utvrđenja prava vlasništva,budući da se pravo vlasništva na nekretninama temeljem pravnog posla stjeće upisom u zemljišne knjige,što će reći da osnova u vidu ugovora postoji,no ne i modus stjecanja(upis u zemljišne knjige),za što je potrebna suglasnost osobe protiv koje se upis provodi(tabularna isprava).

Budući da se radi o obvezno pravnom zahtjevu,valja naglasiti da isti podliježe zastari,u ovom slučaju opći zastarni rok(5 god.)

Ako je nastupila zastara takvog zahtjeva,a vi ste u posjedu nekretnine na temelju konkretnog ugovora,onda možete ići tužbom radi utvrđenja prava vlasništva,po osnovu redovitog dosjedanja(zakoniti posjed protekom 10 godina)

Znači li to molim da kad kupac u roku od 5 godina nakon sklapanja ugovora ne pokrene tužbu radi izdavanja tabularne izjave, da mora da čeka istek zakonitog posjeda od 10 godina da bi se tužbom radi utvrđenja prava vlasništva temeljem dosjelosti uknjižio u ZK?

hvala na odgovoru!

upravo je tabularna izjava nedostatak jer je prodavatelj nije izdao.

može li se dostavom bankovne uplatnice o isplati posljednjeg iznosa kupoprodajne cijene ZK uredu opravdati predbilježba ili se ipak to mora učiniti tužbom?

cijenim Vaš odgovor, no držao sam da bi to bio stavak a. tog članka 61. u kojem stoji:

"na temelju isprave prikladne za uknjižbu, kojom se otklanja nedostatak radi koga nije bila dopuštena uknjižba"

Znači ova dva stavka (a i d) se odnose na različite isprave. Jedna isprava je zasigurno tabularna, ali što bi bile neke druge isprave na koje se misli u jednom od ova dva stavka.

Da razjasnimo jednu stvar,upis u zemljišne knjige je dopušten samo uz suglasnost osobe protiv koje se upis ima provesti(vlasnika) ili pravomoćne odluke suda,koja u tom slučaju zamjenjuje suglasnost.

Kako tumačite molim članak 61. st.d ZK kojim se propisuje čime i kako se opravdava predbilježba:

"javnom ili javno ovjerovljenom ispravom kojom se dokazuje da je ostvaren uvjet kojim je bio uvjetovan pristanak na uknjizubu ..."

(a taj uvjet je bio isplata kupoprodajne cijene za koju postoje dokazi o izvršenoj isplati).

Opravdanje predbilježbe bi bio svakako brži pravni put nego tužba.

Članak 61. ZK nudi još neke mogućnosti kako opravdati predbilježbu, osim tabularnom izjavom, i na neke druge načine, samo nemam ideju što bi to moglo biti?

Da li bi javni bilježnik mogao izraditi nekakvu ispravu temeljem dokaza o isplati kupoprodajne cijene, koja bi nadomjestila tabularnu izjavu?

g. Bovu,

Predbilježba postoji.

Jeli ta tužba treba biti za opravdanje predbilježbe, koji rok od 15 dana je davno istekao?

Kakva to molim treba biti tuzba? ZK odjelu ili parničnom?

predbilježba,iz razloga što je podnesen nepotpun prijedlog za upis.

Da li zastarjeva rok za opravdanje predbilježbe?

Kako se molim opravdava predbilježba upisana već 10tak godina, kupac je isplatio cijenu ali mu prodavatelj nije izdao tabularnu izjavu.

Molio bih da li se provodi ovrha ukoliko se jednoj stranci presudom zabranjuje neko činjenje ili se to rješava na drugi način (MUP, DO)?

A što ako je presuda samo pismeno dostavljena, a nije objavljena?

Ukoliko o predmetu nije odlučeno - nećete ga ni naći.

Ali na webu e-predmet se predmeti VSRH mogu pretraživati?

A što ako trebam dostaviti neki podnesak? Kako ću to učiniti ako nemam poslovni broj revizije? Hvala.