DunjaK

prije 50 minuta, Borbena7 je napisao:

Moguće da je usvojena odgoda prijenosa.

 Nema odgode, piše i "očekivani datum prijenosa zaplijenjenih sredstava 8.12.2023.". To je točno 60 dana od vremena primitka.

U Fini su mi rekli da to znači da imam pravo žalbe, ali nisu bili sigurni. Kakve žalbe, kome? To je "izravna naplata" temeljem pravomoćne presude, ne znam kakva bi još žalba tu mogla biti dozvoljena.

U očevidniku neizvršenih osnova za plaćanje, ispod jedne od osnova, piše "Po ovoj osnovi provodi se zapljena sredstava sukladno odredbi čl. 206. Ovršnog zakona."

Što to znači, odnosno po čemu se ova osnova za plaćanje razlikuje od ostalih?

Da li smrt tužitelja predstavlja razlog za prekid parničnog postupka? 

Tužitelj je umro, ali njegov punomoćnik i dalje provodi radnje u parničnom postupku.

Ako je tužitelj strani državljanin koji živi u inozemstvu, kako sud može utvrditi da je zaista umro? Može li to sud samostalno utvrditi ili ja kao stranka sudu moram podnijeti dokaz o smrti?

Recimo da je žalba protiv prvostupanjske presude (parnični postupak) predana u roku.

Ako se žalitelj naknadno sjeti nekog važnog argumenta i dopuni žalbu podneskom, hoće li drugostupanjski sud taj podnesak uzeti u obzir?

Kako znati da li je neki akt upravni ili neupravni? Koja je točno definicija upravnog akta?

Pravomoćnim rješenjem u izvanparničnom postupku određeno je da će se razvrgnuće suvlasničke zajednice provesti geometrijskom diobom, ali ta dioba nije provedena.

Kome se sad treba obratiti sa zahtjevom da se provede geometrijska dioba, kakva je procedura?

Pravomoćnom presudom naložena je predaja nekretnine u posjed. 

Ako posjednik dobrovoljno ne preda nekretninu, pretpostavljam da treba pokrenuti ovršni postupak.

Kako to u praksi izgleda? Koliko to traje, koliki su troškovi i tko snosi troškove tog postupka?
 

Tužili su me zbog neplaćene pričuve. Dug za pričuvu nije sporan. Odvjetnik je, naravno, zatražio troškove.

Imam rok od 30 dana za odgovor na tužbu.

E sad, zanima me da li nekako mogu izbjeći plaćanje odvjetničkih troškova? Ako u odgovoru na tužbu priznam tužbeni zahtjev, hoće li biti dosuđeni troškovi (sastavljanje tužbe+pristojbe, cca. 500 kuna)?

Ili da uopće ne odgovorim, pa da se donese presuda zbog ogluhe – ne znam da li se tada priznaju troškovi?

Ili bih možda trebala uz odgovor na tužbu priložiti dokaz da sam činidbu ispunila?  (platila bih nakon što sam primila tužbu, ne prije)

Smije li se neregistrirano vozilo uključiti u promet na relaciji garaža - stanica za tehnički pregled, kako bi se izvršila registracija?

Jedina alternativa je da se naruči vučna služba i da ona preveze vozilo.

Možda da se unaprijed napiše nekakva izjava kako se upravo tog dana u to vrijeme ide na tehnički, pa da bude jasno da se ne vozim okolo bezveze?

Mislim da je nakon promjene imena propisana i izrada novih osobnih dokumenata. Zanima me da li je za nepostupanje po tom pravilu predviđena i kazna, odnosno može li osoba čekati da istekne važenje osobnih dokumenata, pa tek onda prilikom izrade novih unijeti novo ime, ili to mora napraviti odmah, pod prijetnjom kazne?

Što se dogodi ako tužitelj uz pravovremeno podnesenu tužbu ne plati pristojbu? Hoće li sud tužbu odbaciti ili se kreće u postupak prisilne naplate?

Zanima me jer sam sama podnijela tužbu (preporučenom poštom) i želim platiti pristojbu ali ne znam kako i kad.

Dobila sam obavijest o preporučenoj pošiljci ali pošto sam bila na dužem putu to se je vratilo pošiljatelju. Ne znam da li se poziv za plaćanje pristojbe na tužbu uopće šalje preporučenom poštom?

Trebam li kontaktirati sud ili pristojbu mogu platiti i kasnije u toku postupka?

, Borbena7 je napisao:

Pogledajte čl. 79.a. st.4. Zakona o stečaju potrošača. 

Koliko sam shvatila, to se odnosi samo na ovrhe koje je vjerovnik "povukao" nakon što je saznao da se provodi postupak stečaja. Znači, ako se ne očitujem te ovrhe neće biti obuhvaćene rješenjem i vjerovnici će moći opet pokrenuti postupak, a ako se očitujem, onda će i te povučene ovrhe biti obuhvaćene stečajem i zauvijek otpisane.

Jesam li dobro shvatila?

Hvala Vam puno na dosadašnjim odgovorima. Možete pojasniti kako očitovanje utječe na daljnji tijek postupka? Što će se dogoditi ako se (ne) očitujem?

, Borbena7 je napisao:

Ako želite nastaviti postupak onda je bolje da se tako i očitujete, jer se u postupku gledaju sve ovrhe, pa čak i one koje su brisane. 

Uopće nisam shvatila što ovim želite reći. Zar nije svejedno hoću li se očitovati, budući da će se postupak provesti po službenoj dužnosti i bez mog očitovanja?

Blokirana sam duže od 3 godine, iznos je manji od 20.000,00 kuna --> dakle, ostvarujem uvjete, temeljem čega se na sudu provodi postupak stečaja potrošača (automatski, bez moje privole, jer nisam odgovorila na onaj dopis)

Vjerojatno mi se isplati pričekati rješenje suda kojim se oslobađam duga, ali još uvijek nije kasno da se predomislim, pa me ipak zanimaju neke stvari:

1. nemam imovinu vrijedniju od 10.000 kuna koja bi bila upisana u neke javne upisnike (kao npr. auto), ali mi je sigurno ukupna imovina veća od 10.000 kuna (namještaj u stanu, odjeća...) - hoće li to sudu biti dovoljno da utvrdi kako imovina iz koje se može izvršiti naplata ne postoji, ili će nekakav ovršitelj dolaziti na adresu prebivališta i popisivati imovinu tipa televizor, kompjuter, mikrovalna, perilica rublja...?

2. hoće li mi dug biti brisan, odnosno račun odblokiran, odmah po donošenju rješenja, ili postoji neko vrijeme provjeravanja, neki dodatni uvjeti i rokovi?

3. može li me vjerovnik naknadno opet ovršiti za isti dug koji mi je otpisan, ako nisu protekli zastarni rokovi za konkretnu ovrhu?  ili me rješenje o stečaju štiti zauvijek od naplate dugova temeljem kojih mi je račun sada blokiran

4. da li se rješenje objavljuje na oglasnoj ploči?  (na oglasnoj ploči je već bio objavljen onaj poziv vjerovnicima da se jave u roku od 40-tak dana i to nije baš ugodno, pa me zanima hoće li se i konačno rješenje također objaviti na oglasnoj ploči)

5. vezano za pitanje broj 4., tko će sve u budućnosti znati za taj stečaj? meni bi bilo logično i normalno da protekom nekih rokova (i to ne predugih) sve bude zatvoreno i da nitko nema pristupa tim podacima

Logično mi je da će npr. banke u budućnosti moju kreditnu sposobnost procjenjivati u datom trenutku (plaća, imovina, svi elementi koje inače gledaju), a ne temeljem nekakvih repova koji više nisu financijski relevantni. (možda će netko reći da jesu psihološki relevantni, ali logično bi mi bilo da se banke bave čistom matematikom, a ne nekim psihološkim procjenama)

Da li se presuda zbog ogluhe može donijeti samo kad uredno pozvana stranka ne dolazi na sud ili je nešto slično moguće i ako se tuženici nije uopće dostavila tužba?

Naime, na e-građani vidim da sam tužena ali nisam dobila nikakvu tužbu na odgovor niti poziv na sud, a pošto ne živim u mjestu prebivališta nego u mjestu boravišta (gdje imam uredno prijavljeno boravište) zanima me da li je moguće da sud pošalje tužbu na adresu prebivališta pa nakon što se ta tužba vrati kao neuručena stavi istu na oglasnu ploču i nakon proteka nekog vremena donese presudu protiv mene?

A što ako primi kovertu, pa kasnije tvrdi da u njoj nisu bili ključevi?

Najmoprimac je stanodavcu otkazao ugovor o najmu (iz opravdanih razloga) i sad želi stanodavcu vratiti stan u posjed. Želi vratiti ključeve. Stanodavac izbjegava kontakt i ne želi omogućiti najmoprimcu da mu vrati ključeve. 

Što najmoprimac može učiniti? Mislio je izaći iz stana i ključeve ubaciti u poštanski sandučić stanodavca, ali onda neće imati nikakvih dokaza da je to učinio. Mogu li se nekako sudu predati ključevi, i kako onda ide taj postupak?

Hvala.

Mora li se na pravo prednosti pri zapošljavanju pozvati u samoj prijavi na natječaj, ili se to može učiniti i naknadno, nakon što je natječaj zatvoren, a još uvijek nije doneseno rješenje o prijemu?

Ovo je priča: kolega se u prijavi na natječaj nije pozvao na pravo prednosti jer je to smatrao nepotrebnim. Na testiranju i razgovoru je ostvario vrlo dobar rezultat temeljem čega se na listi nalazi visoko iznad crte. Naknadno je saznao da se jako puno osoba pozvalo na pravo prednosti pri zapošljavanju. Natječaj je dakle zatvoren, ali još nije doneseno nikakvo rješenje o prijemu. 

Može li naknadno poslati dopis kojim se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju temeljem članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina?

, G-man je napisao:

Imate li obračunske liste?

Ispričavam se, tek sad vidim objavu. Nemam obračunske liste. Nemam ništa osim ugovora o radu. 

Netko mi je rekao da je najvažnije da imam ugovor o radu, a da će sud sam pribaviti sve drugo. Predala sam tužbu pa sad čekam da se sud javi.

Da, radi se o radnom odnosu kod fizičke osobe. Na neodređeno, puno radno vrijeme. U HZMO-u su mi dali samo potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji HZMO-a. Rekli su da mi ništa drugo ne mogu dati.

Planiram napisati kratku tužbu kojoj ću priložiti samo navedenu potvrdu i predložiti sudu da sam pribavi potrebne dokaze. Pretpostavljam da takvu tužbu sud neće odmah odbaciti već me eventualno samo pozvati da je dopunim? (žurim s podnošenjem tužbe kako ne bih propustila rok)

Prošlo je nekoliko godina od radnog odnosa u kojem mi nije isplaćena plaća. Više se ne sjećam detalja pa ne znam uopće otkuda da krenem pri sastavljanju tužbe. 

Koje podatke treba prikupiti? Gdje je uopće evidentiran radni odnos i činjenica da nisu isplaćene plaće i doprinosi?

Pretpostavljam da je to sve negdje evidentirano (jedino dokumentacija mi pomaže, nema više svjedoka i sl.) i da nije problem prikupiti te podatke. Može li netko nabrojiti koji točno dokumenti trebaju i gdje se mogu naći? Puno hvala!

(radilo se o radnom odnosu na neodređeno vrijeme, sve uredno prijavljeno i evidentirano. znam da nisu isplaćene ni plaće ni doprinosi)

Mislim da zastara za potraživanje neisplaćene plaće iznosi 5 godina. Zanima me kako se računa taj rok - točno 5 godina od dana kad je plaća trebala biti isplaćena ili istekom mjeseca u kojem je plaća trebala biti isplaćena?

Citiraj

Prije 41 minuta, DunjaK je napisao:

Čestica je dovoljno velika da moj dio bude upotrebljiv kao građevinska čestica (nisam sigurna gdje se to može provjeriti, pretpostavljam u prostornom planu uređenja lokalne samouprave?) ali bila bih najsretnija da dobijem pravednu naknadu za svoju česticu. Ne znam da li mi se više isplati od suda tražiti da odredi pravednu naknadu za moju česticu ili da tražim razvrgnuće suvlasništva pa kasnije česticu prodam na tržištu.

ISPRAVAK: pogrešno sam napisala, u međuvremenu sam provjerila. Čestica nije dovoljno velika da bi se formirala građevinska čestica. Čestica je mala i vjerojatno nema neku veliku vrijednost, ali stvar je principa. Bila bih jako zadovoljna da dobijem neku naknadu za svoj dio čestice, pa neka sve pripadne njemu (tužitelju).

prije 7 sati , felixx je napisao:

Citiraj

 

Kakav je stav ovog trećeg suvlasnika? On je isto rođak?

Koji je vaš stav po pitanju rješavanja ovog spora? Je li čestica dovoljno velika da se odvoji 1/3, a da preostali dio čestice ostane uporabljiv kao građevinska čestica? Ili vi jednostavno želite prepustiti česticu uz neku naknadu ?

 

   Nisam još s njim razgovarala jer on živi u inozemstvu. Kontaktirat ću i njega. Pretpostavljam da će se moj odgovor na tužbu i na njega odnositi (svojim odgovorom zaštitit ću i njega jer tužbenim zahtjevom se traži stjecanje vlasništva na cijeloj čestici).

 Čestica je dovoljno velika da moj dio bude upotrebljiv kao građevinska čestica (nisam sigurna gdje se to može provjeriti, pretpostavljam u prostornom planu uređenja lokalne samouprave?) ali bila bih najsretnija da dobijem pravednu naknadu za svoju česticu. Ne znam da li mi se više isplati od suda tražiti da odredi pravednu naknadu za moju česticu ili da tražim razvrgnuće suvlasništva pa kasnije česticu prodam na tržištu.

Citiraj

 

Vi u odgovoru na tužbu možete sudu redložiti da odbaci tužbu i da uputi stranke da se spor riješi na način da se prilikom upisa legalizirane nekretnine u zemljišne knjige dio čestice koja je u suvlasništvu graditelja definira kao dio koji je on koristio (okućnica) i da se taj dio odvoji i priključi njegovoj čestici.

Naravno , ako vama i trećem suvlasniku takvo rješenje odgovara.

 

 Sad znam kako ću napisati odgovor na tužbu u dijelu u kojim osporavam tužbeni zahtjev (nije pošten posjednik), zanima me da li istim podneskom mogu podnijeti i protutužbu u kojoj tražim da sud razvrgne suvlasničku zajednicu? Ili protutužbu kojom tražim da mi tužitelj isplati pravednu naknadu za moj dio čestice?  Dakle, čisto formalno pitanje, da li da to predložim u sklopu odgovora na tužbu ili da odgovor na tužbu samo osporava stjecanje dosjelošću pa da nastavim sa protutužbom za ovo što slijedi?