Dada19

Poštovani, hvala na odgovoru. No, ono što mene zanima, a mozda nisam posebno naglasila jest je li dovoljna moja izjava o odricanju potrazivanja na nekretnini koja bi bila predmetom darovanja, a koju bismo priložili uz darovni ugovor (budući da je samo suprug uknjizen kao vlasnik nekretnine) ili je potreban ugovor o podjeli bračne stečevine kojim bismo najprije uredili odnos suvlasništva, a zatim darovali nekretninu? 

Poštovani,

vlasnica sam nekretnine koja nije bračna stečevina, a trenutno sam u braku.

1.Htjela bih darovnim ugovorom stan darovati svojoj kćerki, ali uz klauzu da suprug i ja imamo pravo na služnost i plodouživanje? Mogu li to pravo umetnuti i za supruga iako stan nije bračna stečevina? 

2. Imamo još jednu nekretninu koja je bračna stečevina, ali je uknjizen samo suprug kao vlasnik. Htjeli bismo darovati nekretninu kćerki uz klauzulu naše dozivotne sluznosti i plodouzivanja. Mozemo li tu nekretninu darovati kćerki uz moju izjavu da se odričem potrazivanja prema toj nekretnini? Također,mogu li ja, nakon eventualne smrti supruga, zadrzati pravo sluznosti i plodouzivanja(stavili bismo u klauzulu ugovora) budući da sam se toj izjavom odrekla prava potrazivanja? 

Hvala

Poštovani,

molim Vas primjer ugovora o podjeli bračne stečevine. Naime, suprug i ja smo kupili nekretninu a za čije se vlasništvo upisao samo suprug. Budući da bih se ja htjela upisati kao suvlasnik, rečeno nam je da moramo ovjeriti ugovor o podjeli imovine i to poslati u gruntovnicu uz zahtjev.

Hvala

Poštovani,

suprug i ja smo kupili kuću unazad godinu dana. Kao vlasnik se u zemljišne knjige upisao samo suprug. Sada bismo htjeli tu kuću darovnim ugovorom prenijeti na našu kćer. Zanima nas, je li dovoljno da samo suprug bude naveden kao Darovatelj u ugovoru ili je potrebno da i ja dam nekakvo dopuštenje budući da je kuća bračna stečevina?

Hvala

Hvala, došlo je rješenje da je zabiljezba zaloznog prava obrisana.

Poštovani,

pri kupnji nekretnine koja je bila pod hipotekom, bivsi vlasnik stana je po primitku novca od prodaje stana uplatio preostali dug kredita te ishodio brisovno očitovanje na svoje ime i uručio je meni kao novom vlasniku(budući da je on još uvijek bio vlasnik stana i korisnik kredita). Zanima me, mogu li ja sada, kao novi vlasnik(vlasištvo na moje ime je vec proknjiženo u gruntovnici) predati zahtjev za brisanjem zaloznog prava i predati tu brisovnicu koja glasi na njegovo ime ili moram tražiti novu brisovnicu od banke na svoje ime?

Hvala

Poštovani, 

u siječnju ove godine dali smo kaparu za stan koju namjeravamo kupiti. Naime, cekamo da vlasnik ishoduje uporabnu dozvolu kako bi zavrsili proces kupnje. Ono sto smo uocili jest da je oglas za stan jos uvijek aktualan na stranicama agencije koja posreduje. Mozemo li zahtijevati da se oglas makne?

Hvala

Poštovani, vlasnica sam stana u Zagrebu (kupljena prije braka). Zajedno sa suprugom kupujem vikendicu od 45m2 s okućnicom površine 700m2 u Zaprešiću u iznosu od 100 000 kuna. Na supruga će glasiti vlasništvo. Zanima me koliki ćemo okvirni iznos poreza trebati platiti na navedenu nekretninu te postoji li mogućnost da suprug bude oslobodjen plaćanja poreza barem djelomično?

Hvala unaprijed

I da napomenem, ponudili smo vlasniku 7000 kuna za šupu, no naprosto ju ne želi prodati, dakle nije da nismo ponudili novac

Sad mi se javlja pitanje, kako to da su svi ostali suvlasnici dobili šupu uz stan, a samo njegov otac ju je morao kupiti naknadno? Mislim koliko je to uopće vjerojatno? 

Dakle, da rezimiramo, NITKO nije kupio šupu dodatno od investitora, osim, kako tvrdi bivši vlasnik, njegov otac. I također imamo i kopiju ugovora ostalih susjeda gdje piše da uz stan ide šupa.

prije 1 sat, felixx je napisao:

Spremište može biti posebni etažni dio . U ugovoru se ne spominje spremište. Ako se ne spominje, nije prodano. Prodavatelj je prilikom sklapanja ugovora jasno rekao da spremište ne prodaje.

Međuvlasnički ugovor ne postoji. 

Ali postoje sigurno mnogi ugovori i drugi dokumenti u zbirci isprava na gruntovnici, kad se upisivalo stanove u KPU.  I skice, možda i tlocrti pojedinih stanova. I drvarnica-spremišta.

Tada je bila uobičajena praksa da se drvarnice prodaju, a investitori su znali da mnogi siromašniji ljudi koji su 'dobili' stan nemaju za drvarnicu. Pa u pravilu u zgradama ima manje drvarnica nego stanova. Neke su veće od drugih. Neki su kupili dvije. Sigurno ne postoje dokumenti za sve to, ali mnogo dokumenata postoji. Taj prodavatelj možda neće naći kupoprodajni ugovor za svoje spremište, ali takvih ugovora će se naći, ljudi koji su ih kupili će posvjedočiti da su ih kupili i da je prodavateljev otac kupio spremište 'do njhovog'.

 

Da, znamo da su takve zgrade oranice. I da je u KPU puno toga siva zona. 

Tu je zamka.

Zar bi drugi suvlasnici zgrade koji su kupili spremišta dozvolili da se njihova spremišta tretiraju kao zajednički prostor zgrade, tj u korist i onih vlasnika stanova koji nemaju u zgradi spremišta? Ne znam, ali vjerujem da ne bi, nego bi posvedočili u korist prodavatelja i priznali mu suvlasnički udio (spremište).

 

Kao da ste pod ovim 'znam neke' mislili mene...   ... uz takvu 'batinu' obično ide i neka mrkva ("spreman sam ponuditi x novaca").

I da, ukoliko se stranke ne dogovore, stvar može riješiti jedino sud. 

 

ovako, u kupoporodajnim ugovorima koji su stanari sklopili s tadašnjim investitorom stoji da uz stan ide i drvarnica, tj.šupa, imamo jedan primjerak tog ugovora koji nam je dala susjeda. Dakle, shodno tom ugovoru drvarnica pripada stanu. Preispitali smo sve ostale starosjedioce u zgradi i NITKO nije šupu kupovao naknadno. Suvlasnici su upravo ti koji su nas i nagovorili da ga tužimo za tu šupu.  Šupa ima TOČNO onoliko koliko ima i stanova. Pitali smo starije sustanare koji su ovdje od "početka" i rekli su da je nemoguće da je otac bivšeg vlasnika kupio tu šupu, jer su ga svi poznavali,posebno kada svima u tim prvotnim ugovorima stoji da šupa pripada stanu. I  sigurni smo da mu nitko u zgradi od suvlasnika to neće posvjedočiti. 

Prije 1 hour , Spitfire je napisao:

Kao što rekoh, to se već odavna trebalo napraviti pa bi se u slučaju da je rađeno dok je suvlasnik bio prodavatelj i to upisalo kao pripadajući sporedni dio te bi se tako otuđilo i ne bi imali nikakovih problema. Da se to sad radi, prodavatelj bez ikakovog pisanog dokaza u tome postupku povezivanja bi se mogao "frigat" te bi se to upisalo kao pripadajući sporedni dio vašem stanu (naravno, uvijek je moguće da je možda blizak nekim suvlasnicima koji ne bi htjeli potpisati takav suvlasnički ugovor), jer ne bi imao pravo glasa.

A prema tome moram reagirati i na ovo,

može se predmnjevati koliko hoće, pravo glasa nema. To je svoje pravo suvlasništva preneo otuđenjem kupoprod.ugovorom na novu (su)vlasnicu. Pravo posjeda trenutno ima (na osnovu nekakvog možda postojećeg ugovora ili rekla-kazala sasvim je svejedno), pravo glasa u odlučivanju nema. I iz razloga što je malo vjerovatno da je postojao (ili postoji) međuvlasnički ugovor kojim je određeno koje spremište kome pripada pa da ga je njegov otac nekim pravnim poslom stekao.

Pa se stvari mogu postaviti i ovako, etažirano nije, (ako) ne postoji međuvlasnički ugovor, upisano je u KPU (prema kojoj pravno postoji nekakova zgrada i stanovi, no sigurno se u katastru zemljišta vjerovatno čestica vodi kao nekakova oranica na kojoj formalno nema ni zgrade ni stanova a ni spremišta). Kad tomu dodamo odredbu čl.42 dijela o suvlasništvu da "(1) Svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.", pa ako odlučeno vjerovatno nije, znam neke koji bi prema svemu ovome navedenome bivšem suvlasniku poslali službeni, preporučeni pisani dopis u kojme bi naveli da se očituje i predočiti nekakv dokaz za svoje tvrdnje (na osnovu čega bi se i moglo pregovarati o event. kupnji istoga), pa ako ga nema neka izvoli sporno spremište osloboditi od svojih stvari i predati im u posjed temeljem kupoprod.ugovora u roku 30 dana, ili će u protivnom svoje pravo na raspolaganje svojim suvlasničkim dijelom zatražiti putem suda.    

Zahvaljujem još jednom na iscrpnom odgovoru. KAd upišem broj čestice ispadne da se radi o ORANICI. Dakle, da rezimiramo, ukoliko se provede etažiranje zgrade(koliko je predstavnik stanara rekao, taj postupak će uskoro biti pokrenut), šupa će pripasti nama kao vlasnicima stana ukoliko bivši vlasnik ne predoči nekakav pismeni dokaz vlasništva nad tom šupom?

Prije 30 minuta, Spitfire je napisao:

Poštovana, ne. Naveli ste dijelove članaka Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji se odnose na Glavu 4 Vlasništvo posebnih dijelova nekretnine tj Etažno vlasništvo. Vi navodite da se upisano nalazi u KPU (što uopće piše tamo, ima li naznačen kakav pripadak stvari?), dakle sigurno nije etažirano, vjerovatno nije ni pokrenut postupak povezivanja KPU i ZK, tako da se na odnose u vašem slučaju odnosi dio spomenutoga zakona o suvlasništvu. Možda će vam jasnije biti zašto se to ne odnosi na vas ako pogledate dio čl.72 st.3 a koji kaže,  "Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo posebnoga dijela, uz navođenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se proteže, a na posjedovni se list stavlja natpis: Etažno vlasništvo."

Za slučajeve kao vaš, ZVDSP je propisao prijelazne odredbe do uspostave vlasništva posebnog dijela nekretnine. Tako se tu spominje Međuvlasnički ugovor koji je trebao regulirati odnose među suvlasnicima (neću vam previše o njemu jer vidim da ste pročitali sličnu temu u kojem ga opisujem i njegovu svrhu). Pa shodno tome probajte vidjeti postoji li međuvlasnički ugovor.

Moram odmah reći da jako dvojim da postoji, iako je to bila obveza, malo tko se toga držao (da je, ne bi još postojali stanovi u KPU) pa se često dešavaju ovakovi slučajevi da se nešto na što bi imali pravo temeljem kupoprodajnog ugovora, zato što se nekome nije pridržavalo i radilo po zakonima, stvorila siva zona, u kojoj se to pravo prodaje još jednom. I onda k tomu ide u prilog i Uredba o održavanju zgrada u kojoj se kaže da ako suvlasnici međuvlasničkim ugovorom nisu odredili drugačije, zajednički djelovima i uređajima zgrade smatraju se:..i navodi se što su sve to, ali među njima nije ni drvarnica, ni spremište niti išta tako slično.  

iskreno zahvaljujem na opširnom i preciziranom odgovoru. Možete li mi reći, ukoliko zgrada provede etažiranje, hoće li se samim time riješiti moj problem, te hoće li mi pripasti pravo na šupu ili će bivši vlasnik i dalje imati pravo na korištenje iste? 

Zahvaljujem

iskreno zahvaljujem na opširnom i preciziranom odgovoru. Možete li mi reći, ukoliko zgrada provede etažiranje, hoće li se samim time riješiti moj problem, te hoće li mi pripasti pravo na šupu ili će bivši vlasnik i dalje imati pravo na korištenje iste? 

Zahvaljujem

, felixx je napisao:

Obzirom da situacija sa suvlasničkim djelovima nije jasna, bojim se da ne možete ništa u vezi spremišta ako spremište nije izrekom navedeno u kupoprodajnom ugovoru, a prodavatelj je jasno rekao da spemište ne ide sa stanom.

Zajednički djelovi zgrade su stubišta, hodnici, lift, prostotija za smeće i druge servisne prostorije, neke zgrade imaju vešeraj i prostoriju kućnog savjeta. 

Spremišta se u etažnom elaboratu uglavnom iskazuju kao da pripadaju stanu, ali mogu se i drugačije etažirati - kao poseban dio. Ali nisu zajednički djelovi.

 

 

 

Molila bih Vas da mi pojasnite ove zakone a koji bi se ticali mog problema. 

Vlasništvo posebnog dijela (kao posebni dijelovi navode se stan, garaža, skladišta i sl.) može se protezati na sporedni dio(balkoni, tavanski i podrumski prostori i sl.) ako se radi o dijelu nekretnine koji može služiti iskljucivoj uporabi samo u korist odredenoga suvlasnickog dijela, tj. da je taj sporedni dio jasno razgranicen od ostalih dijelova nekretnine i dostupan s mede nekretnine ili iz njezinih zajednickih dijelova, odnosno iz stana ili samostalne prostorije ciji je sporedni dio.9 U tom se slucaju na te sporedne dijelove primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari.10 Tako se, primjerice, pri prijenosu vlasništva posebnog dijela nekretnine na stjecatelja zajedno s tim prenosi i sporedni dio nekretnine na koji se proteže vlasništvo.

Vidjeti cl. 67. st. 1. i 2. ZV-a. 9 Vidjeti cl.67. st. 4. ZV-a. 10 Vidjeti cl. 65. st. 5 ZV-a.

Može li se iz ovoga zaključiti da ukoliko smo vlasnici posebnog dijela dakle stana, da smo time vlasnici i sporednog dijela nekretnine na koji se proteže vlasništvo(spornog podrumskog prostora)??

, Darija Mehičić Bešker je napisao:

Hvala lijepo na odgovoru

Ispričavam se, imam još jedno nedoumicu. Naime, ako spremište NE pripada stanu, a nije niti etažiran kao poseban dio, po kojoj osnovi ga onda bivši vlasnik stana svojata, odnosno koristi i nakon prodaje stana? Nema nikakav pismeni dokaz o vlasništvu tog spremišta.

Hvala

Hvala lijepo na odgovoru

Prije 13 minuta, Darija Mehičić Bešker je napisao:

Dakle, pitala sam predstavnika stanara ima li zgrada etažni elaborat, rekao je da MISLI da nema. Inače, bivši predstavnik stanara je nedavno umro i imamo novoga. Tako da ću to ipak morati pitati nekoga drugog u zgradi. Možete li mi molim Vas samo reći u čemu je razlika ako zgrada ima ili nema etažni elaborat

u svakom slučaju sam sigurna da je vlasnički list iz KPU

Dakle, pitala sam predstavnika stanara ima li zgrada etažni elaborat, rekao je da MISLI da nema. Inače, bivši predstavnik stanara je nedavno umro i imamo novoga. Tako da ću to ipak morati pitati nekoga drugog u zgradi. Možete li mi molim Vas samo reći u čemu je razlika ako zgrada ima ili nema etažni elaborat

Prije 30 minuta, felixx je napisao:

Ima li zgrada etažni elaborat ili nema?

Je li vlasnički list iz KPU ?

zgrada nema etažni elaborat, vlasnički list je iz knjige položenih ugovora. 

Zgrada nema etažni elaborat, vlasnički list je iz knjige položenih ugovora. 

Zahvaljujem

Poštovani, kupila sam stan u zgradi građenoj 1970.godine. U kupoporodajnom ugovoru stoji napomena da stanu pripadaju i zajedničke prostorije po suvlasništvu. Svaki stan u zgradi ima pripadajuće spremište, tj.šupu, no bivši vlasnik je rekao kako tu šupu moram platiti posebno ako želim da mi ju ustupi  i on još uvijek u toj šupi drži svoje stvari. Naime pitala sam ga je li ta šupa etažirana ili on ima nekakvo pojedinačno vlasništvo nad njom, što je negirao, no uporno tvrdi kako je njegov otac prije mnogo godina tu šupu morao dodatno platiti (iako nema nikakvog dokaza) te da šupa ne pripada stanu. Njegov osnovni argument je da u posjedovnom listu nigdje nije navedeno spremište, što je po meni logično ukoliko spremište pripada kategoriji zajedničkih prostorija zgrade. 

Poštovani, jedna Osnovna škola u Zagrebu ponudila mi je posao asistenta u nastavi na ugovor o djelu 20kn/h. Ovo mi je prvi posao i nisam se nikada susrela s takvim ugovorom, Znam da je puno nepovoljniji od ugovora o radu.

Zanima me: ide li radni staž po tom ugovoru, kako funkcionira zdravstveno osiguranje, je li potrebno poslodavcu/školi priložiti poreznu karticu prilikom sklapanja ugovora te samim time imam li pravo na povrat poreza? Smijem li istovremeno obavljati drugi posao za koji imam sklopljen ugovor o radu, ako da, kako u tom slučaju funkcionira povrat poreza?

Lp, hvala