darionovi

prije 16 sati , Spitfire je napisao:

Za obavljanje djelatnosti OPG-a uvjet je posjedovanje i korištenje proizvodnih resursa u poljoprivredi, a proizvodnim resursima smatraju se zemljišta, nasadi, stoka itd. Proizvodni resursi mogu biti u vlasništvu, posjedu, zakupu, koncesiji i najmu nositelja OPG-a i/ili članova OPG-a. Pa ako i otac bio član OPG-a dovoljno bi bilo što bi proizvodni resurs, u ovome slučaju zemljište bilo u njegovom vlasništvu.

To znam, nego on ne bi htio biti član OPG-a pa sam mislio da postoji mogućnost da se može dati izjava kako ja koristim zemlju ili možda pisana suglasnost da mogu koristiti tu zemlju. Ali to treba pitati nadležne za OPG. Hvala na odgovoru.

Gruntovno i katastarski je upisano više osoba na par hektara zemlje. Dio te zemlje cirka dva hektara radim ja a tu je i moj otac koji isto koristi tu zemlju. Mene zanima da li možemo ja i otac steći vlasništvo na toj zemlji koju radimo. Koristimo ju cirka 25 godina i prije 1990 je to koristio djed cirka 30-40 godina(sadio voćnjake)

Znači neka tužba prema ostalim upisanima u zemljišne knjige? Pretpostavljam da je to moguće samo za zemlju koju obrađujemo. Inače ostali suvlasnici su ili mrtvi(koji su obrađivali dio zemlje) ili na toj zemlji nisu nikada bili, možda prije 70 godina.

Unazad  25 godina nitko mi nikada nije došao na tu zemlju i ja sam jedini vlasnik na terenu, sječem šumu, obrađujem, čuvam, krčim itd. Svjedoci postoje.

Hvala. S obzirom da je otac upisan gruntovno i katastarski na sve čestice ne znam da li znate da li za Opg mogu samo od njega tražiti suglasnost za korištenje zemlje koja je potrebna kako bi se otvorio Opg. Jer ja bi htio otvoriti Opg na svoje ime a samo smo nas dvojica faktični korisnici i vlasnici.

Htio bi se upisati kao posjednik zemlje u katastar pa ne znam što mi od papira treba? Za sada je u katastru upisan otac i još par suvlasnika(rodbina) koji nisu korisnici te zemlje cirka 50 godina(oni su upisani temeljem zemljišnih knjiga). Ne bi išao u sudski postupak za gruntovno vlasništvo već mi samo treba posjed za budući Opg odnosno poticaje jer ja radim tu zemlju odnosno sadim voćnjake. Hvala.

Koji pravilnik, u zakonu o radu piše 12 sati odmora i taj zakon je na snazi. Da li negdje piše 11, 8, 7 itd po meni nije bitno kada u zakonu o radu stoji 12 sati.  Da ja imam taj problem rekao bi to poslodavcu ili ako poslodavac to ne bi korigirao dao bi otkaz na osnovu te činjenice, ako tebi to ne smeta onda je to  druga stvar jer realno jedini lijek je prijetnja otkazom ili prijava inspekciji rada ali nakon što inspekcija počne raditi svoj posao vrlo vjerojatno će za neko vrijeme poslodavac  tebi dati otkaz, u svakom slučaju to je win-win situacija.

Prije 5 minuta, drot13 je napisao:

Putovanje na posao se ne računa u radno vrijeme, a što se tiče prijevoza, imate li ugovor ili kolektivni ugovor kojim je to regulirano?

Ne znam za sada koji kolektivni ugovor to pokriva, rad je u šumarstvu ali ne znam da li je to pod hrvatskim šumama. Još nisam zaposlen pa ne znam ništa konkretnije.

Evo da dopunim informaciju, u jednom smjeru je 11 km odnosno 22 kilometra pješačenja dnevno.

Otvaram ovu temu jer tražeći po internetu nisam našao zakon, pravilnik ili slično koji regulira tu problematiku, naime do budućeg posla imam 9 kilometara pješačenja u jednom smjeru, znači tamo i nazad dnevno bi trebao pješačiti 18 kilometara tj. oko 4 sata, uz posao koji traje 8 sati u šumskim poslovima. Prijevoz nije organiziran a javni prijevoz za tu relaciju ne postoji osim jednom tjedno, bicikla nemam i to zna  poslodavac i nadležna osoba u burzi rada. 

Poslodavac govori da to njega ne zanima dok na burzi rada govore snađi se druže. Moje logično razmišljanje je da bi o tome poslodavac trebao voditi računa jer očito nakon dva sata pješačenja do posla neću biti sposoban za rad u punoj mjeri, koliko pratim zakone to se nigdje ne određuje, ne znam ni da li su ta dva sata do posla i dva sata od odlaska sa posla uračunata u radno vrijeme.

Molio bi vaše cijenjene odgovore, hvala.