siomstar79

Od 3 ugovora, datumski najbliži sklapanju našeg ugovora je upravo ovaj u kojem je cijena 100€.

Nekretnina se nalazi u građevinskoj zoni, ali se u ZK vodi pod oranica

dodatno, imamo u posjedu ugovor o kupoprodaji za susjedno zemljište i to iz 2021. godine, a u kojem je cijena bila 30€ po m2. Shvaćamo da je to suviše niska cijena, i da je u stvarnosti veća, no smatram da se valjano može navesti i priložiti prigovoru zapisniku?

Poštovani, 

darovnim ugovorom stekli smo nekretnine (radi se o 2 suvlasnička udjela od ukupno pet) te je porezna uprava sada sastavila zapisnik o procjeni tržišne vrijednosti stečenih nekretnina i pozvala nas na očitovanje. Za procjenu su koristili usporedne podatke prodanih nekretnina (600/300/100€) na tom području te su tako procijenili 300€ m2. Ne slažemo se sa utvrđenom vrijednosti te nas zanima što bismo trebali istaknuti u očitovanju na zapisnik? Podnijeti dokaze? Kakve? Može li naše očitovanje utjecati na da se poreznim rješenjem procjena povisi na više napravio 400€? Kakva je sada procedura nakon ovog zapisnika, donosi li se porezno rješenje sukladno ovoj utvrđenoj vrijednosti? 
 

hvala unaprijed na odgovorima

Imam pitanje vezano za darovni ugovor

obdarenik se nalazi u posjedu nekretnine koja je predmet darovanja - je li dovoljno staviti odredbu u darovni ugovor sljedećeg sadržaja: 

,,ČLANAK X

obdarenik i darovatelj  suglasno utvrđuju da se obdarenik nalazi u posjedu nekretnina u trenutku sklapanja ovog ugovora."

je li onda dovoljna  samo ovjera potpisa darovatelja na ugovoru?

pitam zbog članka 478 stavka 2. - ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora bit sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave.

prije 17 minuta, Borbena7 je napisao:

Lijepo ste to smislili, ali nema zakonske osnove za ovo, a pogotovo zato što nema volje kod treće osobe.

Preuzimanje ispunjenja?

prije 59 minuta, Borbena7 je napisao:

O kakvom zajmu pričamo?

Predmet zajma je novac.

i sada bih nekoga obvezao da ga vraća sa mnom. Dakle, trebali bismo urediti pravni odnos između mene kao zajmoprimca i osobe koja uz mene od sada vraća zajam.

Ne uređujemo odnos prema vjerovniku 

Poštovani,

postoji li neki pravni instrument kojim bih brata (ali općenito nekoga) obvezao da pristupi vraćanju zajma zajedno sa mnom? on to želi, no treba nam pravni oblik jer pristup dugu to nije.. 

Hvala unaprijed!

Dana 1.9.2022. bio sam prijavljen kao nezaposlena osoba na burzi

u međuvremenu sam se zaposlio i radim od listopada 

prošli mjesec, 14.11.2022. dobio sam na račun dodatak od 250kn za ublažavanje posljedica energetske krize, ali ovaj mjesec nisam, a po toj odluci vlade trebam naknadu dobiti 3x

mogu li nekako još uvijek ostvariti to pravo? 

prije 34 minuta, mutavi je napisao:

Koliko vidim trebali bi prvo rješiti vlasničke odnose kod upisa garaže u zk. 

Tko je vlasnik čestice na kojoj se nalazi garaža? 

Da li je zgrada etažirana i da li garaža istoj pripadak, imate li kakav ugovor/odluku dokument na osnovu kojeg koristite garažu? 

Čestica na kojoj je garaža ima preko 3500m2 i 5 je suvlasnika u toj čestici i mi imamo idealni dio u njoj (preko 800m2) i svaki od suvlasnika koristi, posjeduje svoj ograđeni dio, a mi smo na svom ograđenom dijelu tu garažu izgradili davno i legalizirali (ali ne i upisali).

Stambena zgrada (kuća) nam nije etažirana, ali u rješenju o izvedenom stanju kojim se ozakonjuju naše zgrade stoji da je ta naša garaža ,,pomoćna zgrada u funkciji osnovne stambene zgrade TP do 50m2) 

Zahvaljujem se,

budući da u zakonu izričito stoji da ne uređuje vlasničke odnose, može li sad neki susjed doći i parkirati u tu našu legaliziranu neupisanu garažu? (Neparcelirana čestica ali svatko uživa svoj dio)

Poštovani,

Legalizirali smo objekte 2015. godine ali legalizacija nije  evidentirana u gruntovnici niti u katastru. Može li ona izgubiti pravni učinak? Ako ne može, koja je štetna posljedica neupisa? Naime, legalizirali smo garažu, a nismo upisali u katastar i može li netko prisvojiti tu našu legalizaciju jer čestica na kojoj je garaža legalizirana nije parcelirana. 

Ovako, na zajedničkoj čestici (preko 4000m2) susjed tvrdi da je prije 8 godina sklopio  ugovor u kupoprodaji suvlasničnog udjela s vanknjižnim vlasnikom, kupio od njega i da taj ugovor ima i svjedoke. 
problem je taj što je taj njegov prednik s kojim on tvrdi da je sklopio ugovor bio osoba pod skrbištvom, a za otuđenje nekretnine treba prethodno odobrenje czss-a. Uvjereni smo da odobrenje czss-a nema jer o tome ne želi uopće razgovarati. Jel taj ugovor ništetan? Može li on ikako i ikada konvalidirati? (Ponavljam, ugovor ima svjedoke, ali odobrenje czss-a nema)

Da ne otvaram novu temu;

iza ostavitelja nikada nije provedena ostavinska rasprava (provjereno u sudu), ako nasljednici pokrenu ostavinsku raspravu, provodi li se ista pred općinskim sudom ili pred javnim bilježnikom kojem će sud dodijeliti taj predmet? 

Koliko prođe vremena od predaje obrasca za naknadno pronađenu imovinu u sudu do zakazivanja te ostavinske rasprave kod javnog bilježnika?

Da ne otvaram novu temu, tko je nadležan za postupak naknadno pronađene imovine ako je prvotni ostavinski postupak proveo sud prije nego što je predano u nadležnost javnih bilježnika? 

Dana 08. 04. 2022. u 9:54, galea_ je napisao:

Smatra se da jeste, ako je stajala plomba (broj Z) jer je zemljišna knjiga javna knjiga.

Je, stajala je i stoji plomba (broj Z)

jel to regularno da nitko od suvlasnika nije bio obaviješten o postupku? Što da je slučajno dobio služnost? Nas suvlasnike bi se samo obavijestilo (od njega?) bez mogućnosti očitovanja i prigovora tijekom postupka? 

prije 14 minuta, Persona je napisao:

Ovako, Zakon o nasljeđivanju propisuje:

-da će sud za ostavinsku raspravu zakazat ročište

-u pozivu za ročište će pozvati zainteresirane osobe i obavijestiti ih o pokretanju postupka, obavijestiti je li mu oporuka već predana (...)

-ako nasljednici nisu poznati objavit će oglas na oglasnoj ploči i u Narodnim novinama te na drugi prikladan način

Sumnjam da nije provedena ostavinska rasprava ako je ta nećakinja poznata i ako je ona, u ovom slučaju, nasljednica sukladno svom nasljednom redu (dakle, nema nasljednih redova koji imaju prednost pr. djeca itd.). 
U slučaju da nema poznatih nasljednika, kako sam rekao sud će objaviti oglas, ako se nitko je odazove u roku 6 mjeseci od objave oglasa, sud će provesti raspravu na temelju poznatih podataka i činjenica kojima raspolaže. Nadalje, ako ostavitelj nema poznatih nasljednika, imovina ostavitelja silom zakona (čl. 20.) prelazi na grad ili općinu.

Koji je kriterij određivanja zainteresiranih osoba?

ostavinska rasprava zaista nije bila provedena do sada, ali se prije 2 godine pojavila ta osoba koja se počela interesirati za imovinu svojih ostavitelja pa se nameće logično pitanje da pokrene sada i ovu raspravu i pritom stekne sve nenavodeći ostale nasljednike.

prije 57 minuta, Persona je napisao:

Nisam vas najbolje razumio. Mislite li vi o naknadno pronađenoj imovini ostavitelja ili o novim nasljednicima koji nisu bili poznati u vrijeme održavanja ostavinske rasprave?

Iza ostavitelja nije uopće provedena  ostavinska rasprava i sad postoji realna mogućnost da jedna od nasljednica pokrene ostavinsku raspravu, a prešuti ostale jer je slično već pokušala u drugoj ostavinskoj raspravi iza bake. Ovo joj je teta, ali ne samo njoj nego jos 4 ljudi uz nju.

I sada, ako i kada pokrene i navede sebe kao nasljednicu, a ne i ostale, hoće li sud sam još provjeriti postoji li još netko? Jer ona bi tako stekla preko 1000m2, a kad bi da navela i ostale dijeli se na više dijelova. 
znači glavno pitanje - provjerava li sud jeli ona jedina ako ona pokrene sama ostavinsku raspravu?

Hvala Vam na susretljivosti i odgovorima

prije 2 sati , Persona je napisao:

Ne znam što mislite pod "prešuti ostale nasljednik". Na ostavinsku raspravu se pozivaju svi poznati nasljednici. Oni se izjašnjavaju hoce li ili ne prihvatiti nasljedstvo. Problem moze nastati ako se nakon nekoliko godina pojavi nasljednik kojo u doba ostavinske rasprave nije bio poznat (npr. davno izgubljeni sin).

Tko ako proda trećemu? Nasljednik? Ako je riječ o nasljedniku koji ima rješenje o nasljeđivanju, takva prodaja bi bila valjana i treći bi se mogao upisati u zemljišne knjige.

Što se tiče razvrgnuća ona se provodi sporazumno ili putem suda, u pravilu pokretnine fizičkom diobom, a nekretnine geometrijski, ako to nije moguće (zbog prirode stvari) onda se provodi na drugi način. S obzirom da se radi o nekretnini-oranici, dioba se provodi geometrijski, odnosno parcelacijom i formiranjem novih katastarskih čestica. Ako ništa od toga nije moguće onda bi se trebala provesti civilna dioba, odnosno prodaja stvari i podjela novca sukladno suvlasničkim udjelima.

Vlasnišvo je u našem pravnom sustavu, amo plastično reći "svetinja", ako prirom nije opterećeno nekim drugim i tuđim pravima. Iz ovoga što ste vi napisali  vidljivo je da nije ničime opterećeno. 
Ono što bi vam ja preporučio jeste: sa pronađete suvlasnika tog suvlasničkog dijela koji vas zanima, stupite s njime u kontakt te se dogovorite ili o eventualnoj prodaji ili zakupu tog dijela ili pak nešto treće.

Pozdrav!

Ovo pod prešućeni nasljednik mislim na mogućnost da jedna od nasljednica pokrene postupak naknadno pronađene imovine,  a pritom ne kaže da uz nju postoji još barem 4 nasljednika koja su u istom svojstvu kao i ona (nećaci). Hoće li sud sam tražiti još ostale nasljednike (nećake) ili uzima u obzir samo što je ona navela da je jedina nasljednica? 
 

prije 2 sati , Persona je napisao:

Ukratko govoreći...
 

Vlasništvo dosjelošću se stječe samostalnim posjedom stvari, ako taj posjed ima određenu kakvoću i traje zakonom određeno vrijeme, posjednik ima sposobnost biti vlasnikom.

-Posjed mora biti zakonit, istinit i pošten (kakvoća posjeda) kroz 10 neprekidnih godina (zakonom određeno vrijeme) da bi posjednik stekao vlasništvo.

Prema vašem opisu slučaja posjed je istinit jer nije stečen silom, prijevarom, zlouporabom povjerenja itd., ali nije zakonit jer nemate valjan pravni temelj posjedovanja, također moglo bi se zakljčiti da posjed nije niti pošten jer u onom trenutku kada ste vi došli u posjed tog suvlasničkog dijela nekretnine, s obzirom na okolnosti, ste znali ili ste imali dovoljno razloga posumnjati da vam ne pripada posjed.

Također, to što nije provedena ostavinska ne znači da ne postoje nasljednici. Čak i da nema fizički živih nasljednika, prema Zakonu o nasljeđivanju takva imovina (tzv. ošasna) pripada gradu ili općini prema mjestu gdje se nalazi.

Zahvaljujem se na iscrpnom odgovoru.

postoji mogućnost da taj udio stekne samo jedan od nasljednika i prešuti ostale nasljednike. Što ako ta osoba proda taj udio nekome trećem koji nema prije toga nikakve poveznice s tom česticom, a mi u međuvremenu objedinimo ostale dijelove. Tužbom za razvrgnuće suvlasništva isplatom morali bismo dokazati osobito opravdan razlog. Može li ovaj naš dugogodišnji posjed biti okarakteriziran kao osobito opravdan razlog i tako isplatiti novog suvlasnika na jednom udjelu?

Dodao bih također da nitko nama nikada nije osporavao korištenje niti postoje ikakve zabilježbe i tereti

moja obitelj i ja posljednjih 50ak godina obrađujemo i uređujemo vrt - oranicu koja je podijeljena na nekoliko suvlasničkih dijelova (5). Naš je po papirima jedan, a jedan od preostalih glasi na osobu koja je umrla prije više od 20 godina iza koje nije provedena ostavinska rasprava. Može li se njezin udio steći dosjelošću?

Znači on je pokušao zatražiti služnost prolaza. Kako je moguće da se o tome meritorno odlučivalo (jer je prijedlog odbijen, a ne odbačen) a da nismo bili obaviješteni  nitko od suvlasnika na čijoj čestici bi ta služnost bila? 

Poštovani, možete li mi razjasniti što ovo znači. U teretovnici na kojoj smo jedni od suvlasnika piše ovo:

ZABILJEŽBA, ODBIJENOG PRIGOVORA, predlagatelja xy, OIB: xy , OIB: xy , radi upisa prava služnosti prolaza.

A taj predlagatelj nije niti suvlasnik u toj našoj čestici nego je susjed.

prije 1 sat , Spitfire je napisao:

Poštenje graditelja se u ovome slučaju ne odnosi na to je li mu tko zabranio građenje već u tome je li znao ili je morao znati da gradi na tuđem i to je ono što bi morao dokazati u postupku.

E to je sada ključno kako procijeniti jel bio (ne)pošten; naime, gradio je od lipnja 2020, tada je i prijavljen inspekciji(ali ne od nas), pokušao se uknjižiti na jedan udio u toj čestici u srpnju - prijedlog za uknjižbu odbijen, a konačno se uknjižio u prosincu 2020. 
nakon toga, u veljači 2021., samo dva mjeseca kasnije, prodao je taj svoj udio  i sada nema više ništa. 
Zaključak - prodao je što je imao, objekt je ostao

Zahvaljujem na odogovoru i još jedno pitanje.

U slučaju da mi ne pristupimo tom postupku, niti pretvorimo vlasništvo iako ispunjavamo uvjete za pretvorbu , a kuća je upisana u gruntovnicu  i kasnije legalizirana nadogranja, možemo li imati kakve štetne posljedice?
Nadam se da shvaćate - kuća je u gruntovnici zavedena kao ,,nekomforna kuća ”, a zato što naša parcela nije podijeljena ne možemo upisati naše legalizacije. Jel to problem ili je to samo teret i smanjenje vrijednosti u slučaju prodaje nekretnine? može li to naše rješenje o izvedenom stanju izgubiti pravni učinak?