Kekec127

da, to je zezancija, jer nemate bas nikakvih dokaza, plus on moze reci da ste mu vi dali karticu da vam digne novce, jer ne znam dal imate uopce dokaza da su novci ostali kod vas, ne znam, mozete probati na policiji pitati. a mozda imate nekog da vam svjedoci da je sklon takvim makinacijama, pa bi mozda i proslo. takoder, taj noz s kojim vam je prijetio je isto dokaz i ima njegove otiske.

ima jedan clanak koji ima raspravu o tomu, i kaze da ako je dopuna iz istih zalbenih razloga, da onda bi uvazili, ako pak iz nekih novih zalbenih razloga da se onda smatra nepravovremenom, tako da sad ne znam.

da, uvijek se mora prijaviti po cl. 304 KZ, ako ima osnov sumnje, no opet morali bi postojati barem dokazi koji upucuju na tu sumnju, jer inace druga strana moze prijaviti za laznu prijavu.

od dana podnosenja prijave do dana kad ti policija dolazi na vrata s pozivom u pravilu prode 1-2 mj. u manjim gradovima.

morali bi imati dokaze o tomu da su te osobe nagovarale to sto govorite, morali biste imati potvrdu i uplati da ste uplacivali i onda ide prijava za nadriljecenje.

Da li je moguce nakon pravodobno izjavljene zalbe sudu uputiti podnesak u kojem se neki od zalbenih navoda detaljnije objasnjavaju, dakle kao neka vrsta dopune zalbe izvan roka, i da li bi sud uopce uvazio takav podnesak?

znaci, iz toga sto navodite ako se uspije sa zalbom, zalitelj ne moze to traziti na ime sudskih troskova? 

Da li se moze traziti povrat pristojbe ako je zalba uspjesna i da li se placa dupla pristojba, ako zalbu izjavi i okrivljenik osobno i njegov branitelj?

a kad salju ta rjesenja, da li po pravomocnosti? ili prije? i sta onda s pristojbom ako je zalba uspjesna?

Da li je zalbu na prvostupanjsku presudu moguce poslati postom preporuceno i kada se u tom slucaju placa sudska pristojba za zalbu?

Da li dokaz u kaznenom predmeto moze biti djelomicno nezakon

Kada se placa sudska pristojba na izjavljenu zalbu u kaznenom postupku po privatnoj tuzbi?

Da li "novi dokazi" znace dokazi koji se nisu predlagali u prvom stupnju?

da li se to onda mora sve skupa rijesiti na jednoj raspravi i da li se mogu predavati novi dokazi koji nisu bili predavani u prvom stupnju?

, nada jelinic je napisao:

Privatni tužitelj M. me tužio zbog klevete. Unatoč mnogim dokazima da govorim istinu, nepravomoćno sam osuđena. U pismenoj završnoj riječi sam navela 6 točaka u kojima je M. govorio neistine, koje je bilo moguće provjeriti uvidom u spis ( u tabele koje je sam tužitelj priložio!). Sutkinja se o tome nije očitovala iako se radi o bitnim brojkama za predmet optužbe.

 

U međuvremenu imam i neke dodatne dokaze da je govorio neistine o činjenicama (iznosima u kn). Smatram da trebam podnesti kaznenu prijavu za davanje lažnog iskaza ali mi na DORH-u tumače da trebam čekati pravomoćnost presude, jer je M. bio stranka u postupku.

 

Odnosno, oni smatraju da se na ovaj slučaj odnosi stavak 2 članka 305 o davanju lažnog iskaza. U tom slučaju, s obzirom da je prošlo 5 i pol godina za prvi stupanj mislim da mi je zbog eventualne zastare praktički onemogućena kaznena prijava.

U međuvremenu pročitala članak Marina Mrčele: Kaznena djela protiv pravosuđa, ako dobro shvaćam, stavak 2 čl. 305 bi se odnosio na parnični posupak (konačna presuda) a ne kazneni.

Brine me ako prerano podnesem kaznenu prijavu a dorh to odbije zbog formalnih razloga da neću moći ponovo prijaviti.

Molim vas za mišljenje da li se u slučaju izjave priv. tiužitelja pod prisegom u kaznenom postupku tretira po stavku 1 ili 2 čl. 305 KZ?

po mom misljenju, kada biste i podnijeli kaznenu prijavu za djela koja navodite, to ne bi utjecalo na odluku u postupku koji je voden protiv vas, tako da za vas je najbolje da si pripremite dobru zalbu kojom cete oboriti prvostupanjsku presudu, a onda nakon sto ista postane pravomocna slobodno podnesete i kaznenu prijavu, inace za prijavu ne moze doci do zastare, obzirom da postupak nije okoncan,tako da bi se rokovi zastare racunali od pravomocnosti, a jos ste daleko od toga, jer pretpostavljam da cete se zaliti.

Na koji nacin izgleda ponovno sudenje, kada je usvojena zalba okrivljenog za klevetu, pa nalog viseg suda kaze da se stvar vraca na ponovno sudenje, da  li to ukljucuje nove dokaze, nove rasprave, ili pak to sud prvog stupnja na zatvorenoj sjednici rijesi kako je upucen od zalbenog suda?

, G-man je napisao:

Iako je vjerojatno sad već kasno, edukacije radi, podnesak naslova "Prijedlog za provođenjem dokazne radnje prvog ispitivanja okrivljenika" podnosite "Županijskom sudu u XY, sucu istrage" u onolikom broju primjeraka koliko ima okrivljenika (i njihovih branitelja) plus jedan primjerak za sud. Šaljete poštom preporučeno s povratnicoma.

U tom podnesku nema nikakvih navođenja dokaza koje je ODO, prema vama, neosnovano ispustilo, već samo navodite rješenje o odbačaju kaznene prijave broj K-DO-XY/18-X, kada je doneseno i vama dostavljeno.

Također, ako je ODO doista ignoriralo navode iz prijave, možete podnijeti i pritužbu na rad zamjenika koji je radio na predmetu, njegovom šefu, dakle općinskom DO-u, isto tako i županijskom DO-u, pa će je oni razmotriti i ako se utvrdi pogreška, nema zapreke za reaktivacijom predmeta budući rješenje o odbačaju kaznene prijave nema značaj presuđene stvari (res iudicate).

na temelju cega zakljucujete da odbacaj kaznene prijave nema status res iudicate, obzirom da mi se cini da sam negdje vidio da ako se odbaci prijava, vise se protiv osobe ne moze prijaviti, imate li neki izvor za ovo da nije res iudicata.

prije 1 sat, Ruby_Danderfluff je napisao:

Pretpostavljam da može biti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka na štetu okrivljenika, ali relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka ovise o okolnostima konkretnog predmeta, pa je to teško reći. Činjenica da se dala dodatna prilika privatnom tužitelju da nastavi raspravljati sigurno nije na štetu privatnog tužitelja, ali, ako nisu protekli razumni rokovi, nije niti na štetu okrivljenika.

radilo se zapravo o cl. 63. 1. ZKP-a u kaznenom postupku, sud nije donio presudu da se smatra da je odustao iako je izostao s rocista i nikada taj izostanak nije opravdao nikakvom relevantnom dokumentacijom.

Da li sud cini povredu odredaba postupka ako privatnom tuzitelju koji telefonom 7 dana prije rocista obavijesti sud da ne moze doci na zakaznu raspravu jer putuje u inozemstvo te da ce izostanak opravdati naknadno, a to nikad ne ucini, a sud umjesto da donese rjesenje da se smatra da je odustao od tuzbe po cl. 63 nastavi zakazivati rasprave iako za to vise nema pretpostavaka, da li je to bitna povreda postupka?

, G-man je napisao:

ON TOPIC : Mogućnost postoji, iz već citirane odredbe, a opravdani razlozi bili bi bolest, prometna nesreća, boravak u inozemstvu koji se nije mogao prekinuti, smrt člana obitelji, itd. Dakle, u pravilu slučajevi koji bi se mogli podvesti pod termin "više sile". Sve je jasno stipulirano vrlo striktnim rokovima.

a sto ako privatni tuzitelj javi telefonom sudu da ne moze doci na raspravu, i navede da ce svoj izostanak naknadno opravdati, sud mu da za pravo, nastavi postupak, no tuzitelj svoj izostanak s rocista do kraja postupka nikada ne opravda, da li je u tom slucaju sud pocinio bitnu povredu postupka, obzirom da nije obustavio postupak?

Da li okrivljenik u kaznenom postupku moze odgovarati za lazan iskaz ili klevetu u vezi onog sto iznese u svojoj obrani?

prije 1 sat , Klaritas je napisao:

Izjava na policiji je dana. Stiglo je rješenje za nagradu vještaku gdje piše "u kaznenom predmetu protiv okrivljenog XY zbog počinjenja kaznenog djela...." te u dijelu dostaviti: okrivljenom XY i adresa. Znači li to da je pokrenut postupak ili je trebalo doći kakvo rješenje o pokretanju postupka? Mogu li se dokazi o lažnom svjedočenju i neosnovanoj prijavi iznositi u samom postupku pred sudom?

da, cini se da je u vasem slucaju protiv vas pokrenut kazneni postupak, a sto se tice dokaza, vi kao okrivljenik imate pravo na uvid stavljati sve dokaze koji vam idu u prilog, no postavlja se pitanje zasto to vec niste ucinili kada ste davali izjavu kod policije?

prije 15 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

Oštećeni kao tužitelj može nakon što pokrene kazneni postupak sam izvoditi dokaze: pozivati svjedoke u postupak, predavati isprave u spis predmeta itd., tako da to neće predočavati policijskom istražitelju, jer je njegovo postupanje ograničeno samo na provođenje onih radnji koje mu naloži sudac istrage, no sve što oštećenik kao tužitelj može sam, provest će sam u kaznenom postupku koji će uslijediti.

Sto ako se recimo pojavi osnovana sumnja da bi osumnjiceni protiv kojeg je preuzet kazneni progon pocinio neka nova kaznena djelana stetu ostecenog, u meduvremenu, dakle od preuzimanja progona, do odluke suca istrage. Da li u takvom slucaju osteceni mora podnijeti sasvim novu kaznenu prijavu drzavnom odvjetnistvu za nova djela, ili obavijesti suca istage da se prosiri istraga i na nova djela? Takoder, sto da radi osteceni koji je podnio prijavu za nekoliko kaznenih djela, a kaznena prijava je odbacena samo za neka od tih djela, dok se DO uopce nije referirao na ostala djela, a za koja takoder zeli preuzeti progon?

prije 5 sati , Klaritas je napisao:

Večer svima. Situacija: mlt.dijete od 11 godina predaje kaznenu prijavu protiv jednog roditelja za povredu djetetovih prava, zlostavljanje i zanemarivanje djeteta, tj.prijavu predaje odvjetnik roditelja sa kojim dijete stanuje. Roditelj oštećenik kao svjedok daje izjavu u kojoj se uglavnom krije iza riječi "dijete mi je reklo". Cijela je prijava djelo roditelja oštećenika kako bi se lakše riješio drugog roditelja od kojeg je već, utvrđeno, otuđio dijete. Može li osumnjičeni roditelj ići tužbom/prijavom za lažno prijavljivanje i svjedočenje protiv roditelja oštećenika? Ako se u postupku dijete vještači, šalje li ODO nalaz vještačenja roditelju okrivljeniku, tj. osumnjičenom roditelju? I postoji li u opće razlika između osumnjičenika i okrivljenika? Hvala

vi cete biti pozvani na policiju kao osumnjiceni, tamo cete dati izjavu, ako nema osnove sumnje da ste pocinili djelo koje vam se stavlja na teret, kaznena ce prijava biti odbacena. ukoliko smatrate da je prijava neosnovana/lazna, onda cete vi podnijeti kaznenu prijavu za laznu prijavu. ako bi se pokrenuo protiv vas postupak, po predmetnoj prijavi onda vise nemate status osumnjicenog vec okrivljenika. Mislim da se u postupku koji bi se evegnualno vodio protiv vas, dijete, kao maloljetnik bi se eventualno ispitalo kao svjedok - iako ne znam tocno kakva je procedura s maloljetnima, no vi kao okrivljeni u svakom slucaju imate pravo uvida u cijeli spis kako biste se mogli ocitovati na sve okolnosti koje vam se stavljaju na teret.

Ako svjedok u kaznenom postupku lazno svjedoci, da li okrivljeni moze staviti prigovor na iskaz laznog svjedoka, te uz taj prigovor priloziti kakove dokaze koji bi dokazali neistinistost svjedocenja, odnosno da li sud mora odobriti te dokaze, ako ih je uopce moguce priloziti uz prigovor na iskaz svjedoka?