Jump to content

5dc166bde45d9_hkzupma4.png.9590e296d178dd1c80ff94d41d2e91a8.png Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu, u suradnji s Vijećem Europe, vas poziva na  XXXII. redovno savjetovanje, pod nazivom "JAČANJE UČINKOVITOSTI KAZNENOG POSTUPKA PRIMJENOM STANDARDA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA", koje će se održati od 5. do 7. prosinca 2019., u hotelu Remisens Premium Hotel Kvarner u Opatiji.  Preuzmite PROGRAM XXXII. REDOVNOG SAVJETOVANJA, Opatija.pdf i prijavite se za sudjelovanje.

Valkyrie

Korisnik
  • Broj objava

    35
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Neupisano pravo služnosti

    Poštovani, potreban mi je savjet u sljedećoj situaciji. Opis: Nedavno smo kupili nekretninu, bez ikakvog tereta odnosno upisanog prava služnosti. U naravi, to je dvojna kuća sa pripadajućim zemljištem. Povijesni prikaz u ZK nije iz nekog razloga bio dostupan (nije ni sada) no naknadno smo doznali da je to u prošlosti bila jedna kuća i jedna parcela te je u nekom trenutku odijeljena. Pojavili su se susjedi koji tvrde da tu imaju pravo prolaza (oni tu ne žive dolaze povremeno, no ima ih nekoliko suvlasnika), te da su oduvijek tuda prolazili. U to trenutno ne sumnjam, no zanimaju me sljedeći pravni koraci te neka objašnjenja ( planiramo tu nekretninu upogoniti u turističke svrhe, te nam najviše iz tog razloga ne odgovara prolazak kroz naše zemljište). Nekretnine su prikazane na priloženoj slici mi smo kupili nekretninu A. Vidljivo je da se obje nekretnine nalaze direktno na javnom putu (cesti). Dodatno, nekretnina B ima i dio zemljišta širine 4m, koji je također vezan na javni put no strm je te se trenutno ne može koristiti kao prilaz, ima i par grmova posađenih prije 10ak godina. No, uz određene troškove može se prilagoditi. Pitanja: 1. Da li u ovom slučaju vrijedi načelo povjerenja u zemljišne knjige? 2. Koliko je bitna činjenica da obje nekretnine imaju izmedju same zgrade te javnog puta dio zemljišta, trenutno ograđen kao mali vrt, koji se može pretvoriti u parknig ukoliko je to potrebno? Odnosno, preformulirati ću pitanje - da li je igdje zakonski rečeno da svaka točka parcele mora imati pristup javnom putu? Npr. iza kuća se nalaze sjenici (gospodarski objekti) - da li oni po nekom zakonu ili nečemu moraju imati osiguran pristup cesti? Ili je zakonski dovoljno da se ispred kuće može osigurati parking? Naravno, ovo me zanima u odnosu na dosjelost te eventualno ukidanje iste 3. S obzirom da nekretnina B ima mogućnost uređenja pristupnog puta ostatku svog zemljišta (iako je zemljište kao što sam naveo direktno na javnoj cesti), da li je to dovoljno da se ospori bilo kakva služnost koja je možebitno nastala dosjelošću no nikada nije upisana u ZK? U slučaju da jest, čija bi bila dužnost snošenja troška prilagođavanja tog puta? Od odvjetnika sam dobio oprečne informacije (npr da načelo pod 1. ne vrijedi, da se gleda činjenično stanje, te da bi za pod 3, ja morao snositi trošak uređenja, što mi nikako nije jasno ako nečija nekretnina već trpi, da još mora potrošiti novce da to prestane u korist nekog drugog) Što se mene tiče, voljan bih bio podijeliti troškove uređenja tog pristupnog puta širine 4m (vjerojatno bi bilo moguće urediti 3m što je ako se ne varam zaknoski minimum) jer vjerujem da je to u svrhu njegovanja dobrosusjedskih odnosa fer. Unaprijed zahvaljujem na savjetima.
  2. naplata tarife prilikom prestanka usluge

    nema ugovorne obaveze. a eto, evidentno je iz računa da ne naplacuju proporcionalno danima vec cijeli mjesec a ti se onda zali i trazi naknadu. i naravno da ce se izvuc na svoje opce uvjete, ovaj dio koji sam naveo. osim ako im neki clanak zakona to ne brani
  3. naplata tarife prilikom prestanka usluge

    u ugovoru ne pise nista a njihovi opci uvjeti ne moraju biti u skladu sa vazecim zakonima... ono sto sam pronasao u uvjetima je sljedeće U slučaju prijenosa broja u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, kada krajnji korisnik traži povrat ili naknadu neiskorištenog novčanog iznosa za javne komunikacijske usluge, krajnji korisnik je obvezan dati na uvid SIM karticu, odnosno Terminalni uređaj s preuzetim eSIM profilom, identifikacijski dokument i presliku zahtjeva za prijenos broja. Krajnji korisnik može zatražiti povrat ili naknadu neiskorištenog novčanog iznosa za javne komunikacijske usluge najkasnije 30 dana od dana kada je broj prenesen u drugu mrežu. dakle, oni za neisporucenu uslugu uvjetuju povrat novca pokazivanjem sim kartice te proizvoljnim rokom od 30 dana od dana prelaska (dom je racun obracunat na samom kraju tog roka i tek tada se vidi da nije naplacen proporcionalan broj dana nego puni mjesec. a nije da ne znaju kad se otislo...) . moje pitanje je da li oni na to imaju pravo ili ne. jer sigurno po nekom zakonu kod ukljucenja usluge naplacuju samo stvaran dio dana (jer da tako nesto ne postoji, naplatili bi oni i kod ukljucenjanpuni mjesec bez beda...)
  4. Postovani, prilikom sklapanja ugovora o koristenju usluge kod tel. operatera, praksa je da se u slucaju ugovora tokom mjeseca, naplacuje iznos proporcionalan broju dana koristenja usluge. Da li bi isto trebalo vrijediti i kod prestanka korištenja ili se smije naplatiti iznos za puni mjesec. Npr. odlaskom sa mreze 10.og u mjesecu, da li operateri imaju pravo naplatiti tarifu za citav mjesec iako je evidentno usluga pruzana samo njegovu trecinu? unaprijed zahvaljujem
×