T0m0

Dobro pitanje. Ovako prijatelju, i ja imam zelenu površinu ispred svoje kuće, koju redovito kosim a nije moja već gradska, ali na toj istoj površini ne smijem parkirati svoje vozilo, odlagati ogrijevno drvo za zimu (dok ne dođe pilar) i sl, a ne pada mi na pamet da je ogradim, jer nije moja, pogotovo ne stupićima na bankini koja bi trebala biti sastavni dio prometnice. Pitanja su više usmjerena na to, što o tome kaže Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Što je sve prometnica, dokle se rasprostire u stranu? Je li to samo asfalni dio, ili tu spada i bankina, i sl., te što smije biti na toj bankini i koliko daleko, te kako to mora biti označeno. Pretpostavljam da na prometnici, pa tako i na bankini smije biti (trajno postavljeno) samo ono što je postavljeno od strane poduzeća za ceste ili nekog njihovog partnera, a da je postavljeno po njihovom nalogu, u skladu s propisima o sigurnosti prometa na castama, gdje je regulirana svrha, dimenzije, vrsta materijala, boja (radi uočljivosti i sl.) i drugo. Po meni je ponašanje osobe koja je postavila te stupiće samovoljno, egoistično i neodgovorno a kao rezultat frustracije što mu neki nesavjesni vozači gaze (parkiraju) zelenu površinu ispred kuće, jer ti stupići su visine 40-tak cm, bojom neupadljivi, željezo debljine 6/4", čvrsto ubetonirani u zemlju. Iz čega proizlazi ono: "Pa ako se baš hoćeš parkirat' ovdje, potrgaj si auto.". Ali što je s onima koji će tu slućajno zapeti, kao što sam ja zapeo za stupac ubetoniran u sami rub ivićnjaka parkirališta na spoju s cestom, prilikom izlaska s parkirališta u rikverc, a koliko sam upoznat od strane djelatnika veterinarske ambulante (čije je parkiralište), ja nisam prvi, a vjerojatno ni posljednji koji je zapeo za taj stupić.

Jučer sam, izlazeći svojim vozilom sa parkirališta na prometnicu, zapeo za željezni stupčić visine 40-tak cm, koji je susjed na susjednoj parceli postavio na samu bankinu (doslovno pedalj od asfaltne prometnice), te si oštetio prednji branik na vozilu. Svjestan sam toga da je odgovornost na meni što nisam uočio taj stupčić, pošto mi je bio s desne strane u mrtvom kutu, ali je postavljen doslovno na među, između parkirališta veterinarske ambulante i druge privatne parcele, i pedalj od prometnice. Inaće, osim tog stupića, postavio je još i cijelom dužinom svoje parcele uz prometnicu ubetonirane željezne stupiće na svakih 3 m duljine, kako se nitko ne bi mogao parkirati na zelenu površinu pred njegovom kućom. Pitanje 1: Smije li se takve stupiće postaviti neposredno uz prometnicu na takvoj udaljenosti, jer je to još uvijek dio prometnice, zar ne? Pitanje 2: Ako se već možda i smije na ovaj način ograditi svoje zemljište, smije li se ograditi dio gradskog zemljišta uz prometnicu ispred svoje kuće, jer privatni posjed osobe koja je ogradila zemljiše pred svojom kućom poćinje tek nekih 5 m od prometnice (drugim rijećima, stupiće nije postavio na svoje, već gradsko zemljište pred svojom kućom).

EPILOG: Prije nekih mjesec dan dobio sam opomenu za neplaćanje kazne, te nazvao na telefonski broj naveden na njoj. Gospodinu koji se javio na telefon, rekao sam kako sam dobio obavijest, a neznam o čemu se tu zapravo radi, te kako u navedeno vrijeme nisam uopće bio parkiran na navedenoj adresi, na što mi je on ponudio da provjeri podatke o vozilu. Pošto je usporedio podatke njihovog djelatnika koji je napisao nalog, te podatke koje su dobili iz MUP-a,ljubazno mi je rekao da je očito došlo do pogreške i da slobodno bacim opomenu i uplatnicu te zaboravim na prijavu.

OK, Duro Najvažnije je da ljudima damo točne informacije...

Duro: Ne znam tko je od nas dvojice u pravu, ali odi na link: "http://www.mirovinsko.hr/default.asp?ID=1203, Prava iz mirovinskog osiguranja, Prava prema posebnim propisima, Djelatne vojne osobe..." i pročitaj što piše. Zbog ljudi kojima predstoji mirovina treba utvrditi što je točno. U mom slučaju kod izračuna mirovine to nije utjecalo na iznos jer imam preko 40 godina staža za izračun mirovine. Volilo bih da se javi netko tko već je u mirovini po čl. 6a sa manje od 40 godina staža i da nam točnu informaciju. Napominjem da je u mojoj tablici izračun postavljen tako da ukoliko je ukupan staž manji od 40, računa kao da je 40 godina. Ako je točno što ti kažeš u čeliju K26 treba upisati "=K24+K25" umjesto postojećeg, i sve će biti u redu. Tablica je zaštićena samo zbog toga kako se slučajno ne bi pobrisale formule, ali lozinke nema...

Kako sam bio već dugo vremena u nemogućnosti dostizanja standarda ( časnik sa SSS, puno godina, mali čin), bio sam svjestan toga da me uskoro čeka mirovina (hvala bogu da je potrajalo i toliko koliko je, jer je plaća ipak više nego duplo veća), kome god sam se obratio da mi objasni kako se izračunava mirovina po čl. 6 i 6a (personalna služba ili netko od kolega koji je već u mirovini) nitko mi nije znao dati točne podatke. Eto, to me ponukalo da složim ovu tablicu i pomognem barem nekome ko je u sličnoj situaciji (kao što ste vidjeli tu je i tablica za izračun plaće). Kao što sam prvi put rekao tablicu sam složio na temelju predizračuna od strane HZMO za mirovinu po čl. 6 te rješenja o mirovini po čl. 6a, i sve se poklapa. Što je povoljnije? Treba se malo igrati s tablicom i doći do zaključka. Ključni faktori koji utječu na to su godine staža i godine starosti. Ostali faktori jednako utječu na obje mirovine. Uglavnom, ispada da je za mirovinu po čl. 6a povoljnije biti što mlađi sa što više staža ( npr. Ako idete u mirovinu sa cca. 40 godina starosti i 30 godina mirovinskog staža na to ćete dobiti još 12,5 godina staža što je ukupno 42,5 god. staža, a po čl. 6 samo 30 godina). Mislim da je to najbolje za one koji su se mladi našli u OSHR i nakupili puno beneficiranog staža, no ako i sa pridodanim stažem imate manje od 40 godina staža, mirovina vam se izračunava na bazi 40 godina. Čl. 6 povoljniji je za starije DVO (npr. DVO starosti 58 godina sa 42 godine staža, doduše takvi su vrlo rijetki, koja ide u mirovinu po čl.6a dobila bi samo 1 godinu uvećanog staža, 43 * 0,8 za 6a ili 42 * 1,0 za čl.6 ). Općenito kod usporedbe mirovine po čl. 6 i 6a treba gledati staž koji bi imao po čl. 6 x koef. 1.0, odnosno staž koji bi imao po čl. 6a x koef. 0.8. Svi smo mi specifični na svoj način i kod svakoga od nas taj odnos je nešto drugačiji. Ne treba tu zanemariti ni otpremninu, koja, iako smanjena za ono uvećanje od 50% ( 6 bruto plaća DVO na principu osnovica x koeficijent osobnog čina + 525 kn*broj mjeseci u ratu), je još uvijek puno veća od one po čl.6 (3 prosječne bruto plaće u RH), kao ni mogućnost zapošljavanja na ugovor o djelu uz zadržavanje cijele mirovine, ili na ugovor o radu uz zadržavanje 83% od iznosa mirovine, kao ni mogućnost korištenja programa SPEKTRA (snose troškove raznih tečajeva, (pre)kvalifikacija i sl. u iznosu od 85% do maksimalnog iznosa od 15.000 kn) i sl. A sada sa kraja: do 2004 sam radio kao prč. na prč. mjestu sa zapovjednim dodatkom, zatim sam premješten na voditeljsku dužnost čina stn i dobio čin npr.

Pozdrav svima! Stvari baš i nisu kako se čini... Naime, ja sam otišao u mirovinu po čl. 6a sa 01.07.2009. godine, i mirovina mi je veća od one koju bih imao po čl. 6 za nekih 10-tak kn. Pred odlazak u mirovinu dao sam u HZMO napraviti predizračun mirovina po oba članka (plati se 150 kn). Dostavite im podatke o stažu i isplaćenim bruto dohodcima od 1998. godine do danas, oni vam naprave izračun za jednu od mirovina, a dostave podatke o iznosu za obje mirovine. (Treba uzeti u obzir da je ovo okvirni izračun jer ga rade na temelju vaših dostavljenih podataka, a ne službenih te su moguća manja odstupanja u stažu i sl.). U prilogu imate excel kalkulator za izračun obje mirovine koje sam napravio na temelju njihovog izračuna i mog konačnog rječenja za mirovinu po čl. 6a. (Razlika je za obje mirovine u par lipa, i temelji se na zaokruživanju četvrte decimale pri izračunu, dakle zanemarivo). Nadam se da sam vam pomogao...

OK, hvala. Ovo što si naveo vjerujem da stoji, no mene više zanima ono što sam naveo u drugom dijelu upita. Da pojasnim, nisam iz Zagreba i ne isplati mi se praviti 200-tinjak kn troškova za put i gubiti dan na nekakvoj sudskoj raspravi s njima. Da li se mogu pozvati na neispravnost naloga jer su podaci o marci i boji vozila netočni. Odnosno, oglušiti se na nalog kao da ga nisam ni našao na vozilu, pa kada mi pošalju opomenu, poslati im prigovor u kome bih naveo kako nisam zatekao nikakav nalog na svom vozilu i ne znam o čemu se radi, jer u navedeno vrijeme uopće nisam bio parkiran tamo gdje su naveli u nalogu, te da je njihov djelatnik vjerojatno pogriješio prilikom obrade nekog drugog vozila navedene marke i boje ( koju navode u nalogu i ne odgovara mojem vozilu) te greškom upisao reg. oznaku mog vozila, a nalog okačio na to "fantomsko" drugo vozilo koje je i zatekao u prekršaju.

Pozdrav svima! Neki dan nakon već uredno plaćenih nekoliko sati parkiranja na različitim lokacijama u Zagrebu (nešto putem parkirnih automata, nešto SMS-om), zaokupiran poslom koji sam obavljao, zaboravih produžiti parkiranje i sjetih se po isteku nekih pola sata, i brže bolje pošaljem ponovo SMS. Po dolasku kod vozila uvidio sam da su djelatnici Zagrebparkinga vrlo savjesni i već mi okačili kaznu za neproduženje parkiranja. Zaboravljanje me ne opravdava, u redu, toga sam svjestan, ali sam nakon već potrošenih 40-tak kuna ipak malo ogorčen, pa se sada lovim za slamku i tražim savjet. Naime, u nalogu koji mi je djelatnik Zagrebparkinga ostavio za brisačem krivo su navedeni podatci o boji i marci mog vozila. Ostali podatci su toćni. Da li je ovakav nalog ispravan i može li se nešto poduzeti u cilju uštede 150 kn?