assimilation

vjerojatno se radi o ovome: http://www.24sata.hr/news/kaos-zasticeni-racuni-u-drugoj-banci-pali-su-zbog-hpb-a-514254

vidio sam već tu temu...ali tamo nema odgovora na ova pitanja. jasno je meni što je nadhipoteka ali ostalo mi nije jasno kao npr. naplata podzaložnog vjerovnika preko nadhipoteke(kako ide naplata i što se u tom postupku točno prodaje) i ovo što sam gore naveo pod točkom 2

Zanima me sljedeće: dakle po nedavnim izmjenama zakona(ili je bio samo prijedlog izmjena) ..ne sjećam, uglavnom recimo da su izmjene već stupile na snagu.....znači po tim izmjenama HRT može sam izdati platni nalog za neplaćenu taksu i taj platni nalog predstavlja ovršnu ispravu. E sad, zastara za RTV taksu je 1 godinu po ZOO, ali zastara za tražbine utvrđene odlukom suda ili drugog nadležnog organa je 10 godina. U ove druge nadležne oragane (koliko sam ja shvatio) spadaju upravni organi, a trebale bi tu onda spadati i pravne osobe s javnim ovlaštenjima. Sad je pitanje : spada li HRT u te osobe s javnim ovlaštenjima, jer ako spada onda bi taj njihov platni nalog bio "odluka drugog nadležnog organa" koju spominje ZOO i u tom slučaju bi zastara za taksu bila 10 godina zato što je potraživanje takse utvrđeno tim platnim nalogom..ili ipak taj platni nalog nije odluka drugog nadležnog organa pa bi onda zastara i dalje bila 1 godinu? Zna li netko odgovor?

Pozdrav imam nekoliko nejasnoća u vezi podzaložnog prava/nadhipoteke, pa se nadam da netko može pomoći. imam dva pitanja ,prvo vezano za nadhipoteku i drugo vezano za podzaložno pravo na pokretnoj stvari. 1.koliko sam ja shvatio kod nadhipoteke(što je regulirano čl. 315 st. 2 Zakona o vlasništvu) hipotekarni vjerovnik postojeću hipoteku, može dalje opteretiti radi osiguranja nekog potraživanja koje treća osoba ima prema njemu. Sad me zanima što je točno predmet zaloga kod nadhipoteke, je li tu zalog zapravo pravo založnog vjerovnika na hipoteku? Jer nije mi jasno što će se točno prodavati ako hipotekarni vjerovnik ne ispuni svoju obvezu osiguranu nadhipotekom?Hoće li se prodavati samo pravo na hipoteku ili sama založena nekretnina? Meni je osobno logičnije da to bude pravo...al eto da budem siguran 2. Zakon o vlasništvu u čl. 315 st.1 propisuje da založni vjerovnik može založenu pokretnu stvar dalje založiti u granicama svojega prava i tako osnovati podzaložno pravo. U ovom slučaju zakon izričito kaže da da zal. vjerovnik može dalje založiti već založenu stvar (kod nadhipoteke zakon navodi da se zalaže sama hipoteka ali ovdje se decidno navodi da se može založiti --stvar).Znači po toj odredbi bi se ovdje u slučaju kada bi došlo do prodaje podzaloga , zapravo prodavala stvar založnog dužnika koji nema nikakve veze s podzaložnim vjerovnikom,ali zaloni dužnik ipak ostaje bez svoje stvari? Ovo mi nema smisla...ili sam ja nešto pogrešno shvatio?