Jump to content

bombur

Korisnik
  • Broj objava

    13
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Ovo je službeni odgovor APN-a na upit vezano za obavljanje poslovne djelatnosti u stanu koji je sufinanciran subvencioniranim kreditom: Vezano na upite za prijavu sjedišta tvrtke na adresu nekretnine kupljene subvencioniranim stambenim kreditom i da li postoji mogućnost kupnje ili gradnje nekretnine uz subvencionirani kredit koja za namjenu ima i obavljanje poslovne djelatnosti, dajemo sljedeći odgovor: Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita („Narodne novine“ broj 65/17, 61/18, 66/19 i 146/20) (u daljnjem tekstu Zakon) u svrhu poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja te smanjenja iseljavanja mladih obitelji i pomoći građanima uređuje se subvencioniranje stambenih kredita koje građani uzimaju od kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće odnosno gradnju kuće radi rješavanja svojeg stambenog pitanja a ne obavljanju poslovne djelatnosti, te će se zahtjev koji nije u skladu sa Zakonom odbiti. Prijava tvrtke ili obrta rješava se drugim posebnim propisima čije tumačenje odredbi nije u nadležnosti ovog Ministarstva. Pritom napominjemo, posebni propisi kojima se uređuje način osnivanja i ustroj tvrtke ili obrta su Zakon o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19) (u daljnjem tekstu ZTD) i Zakon o obrtu („Narodne novine“ broj 143/13, 127/19 i 41/20) (u daljnjem tekstu ZO). Odredbama ZTD-a propisano je da trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar u kojem se upisuje, između ostalog, sjedište društva i poslovna adresa društva u sjedištu. Pod pojmom sjedište ZTD podrazumijeva mjesto, odnosno grad ili općinu, dok se pod pojmom adresa podrazumijeva naziv ulice i kućni broj u sjedištu. Odredbama ZO-a propisano je da ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojemu obrtnik ima prebivalište. Pojam prebivališta definiran je Zakonom o prebivalištu („Narodne novine“ broj 144/12 i 158/13) a podrazumijeva mjesto i adresu u Republici Hrvatskoj na kojoj je osoba trajno nastanjena. Odredbama ZZD i ZO omogućeno je da poslovna adresa tvrtke ili obrta bude ista kao i adresa prebivališta osnivača tvrtke ili obrta. Skrećemo pozornost da ugovor o subvencioniranom kreditu kojeg potpisuju korisnik kredita, kreditna institucija i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (u daljnjem tekstu APN) uz ostalo mora sadržavati zabranu davanja u najam stana ili kuće za čiju se kupnju odnosno gradnju kredit odobrava, a prije isteka roka od dvije godine nakon roka subvencioniranja kredita te da ako APN utvrdi da se sredstva odobrena za subvencioniranje kredita ne koriste u skladu s ovim Zakonom ili s ugovorom o subvencioniranom kreditu, dužan je o tome obavijestiti odabranu kreditnu instituciju koja je dužna kredit proglasiti dospjelim u cijelosti i pristupiti prisilnoj naplati. Slijedom rečenog, korisnik subvencioniranog kredita adresu stana ili kuće kupljene subvencioniranim stambenim kreditom na kojem ima prijavljeno prebivalište može prijaviti kao poslovnu adresu tvrtku ili obrt, ali stan ili kuću kao ni dio stana ili kuće ne smije dati u najam niti u njemu obavljati poslovnu djelatnost do isteka roka od dvije godine nakon roka subvencioniranja kredita. U protivnom je APN dužan o tome obavijestiti odabranu kreditnu instituciju koja je dužna kredit proglasiti dospjelim u cijelosti i pristupiti prisilnoj naplati.“ Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama Savska cesta 41/VI, 10 000 Zagreb
  2. Navedeno se u ugovoru o subvencioniranom kreditu baš nigdje ne spominje.
  3. Vjerujem da ste upoznati s mišljenjem APN-a da se u stanu koji je pod subvencioniranim kreditom ne smije obavljati poslovna djelatnost do isteka roka od dvije godine nakon subvencioniranja kredita, jer se u protivnom subvencije moraju vratiti i kredit zatvoriti. Međutim, čitao sam Zakon o subvencioniranju stambenih kredita i tamo se nigdje ne spominje da je zabranjeno obavljati poslovnu djelatnost u stanu. Konkretno mislim na obrt i djelatnosti koje su zakonom i Pravilnikom dozvoljene da se mogu obavljati u stambenom prostoru, ne zahtijevaju minimalne tehničke uvjete niti prostor u kojem se obavljaju mora biti službeno zaveden kao poslovni prostor. Ako ja živim i imam prijavljeno prebivalište u stanu za koji sam dobio APN kredit i povremeno tamo držim instrukcije, poduku ili vršim savjetovanje za koje djelatnosti sam registriran i imam legalno otvoreni obrt, na temelju kojeg službenog propisa me banka i APN mogu natjerati da vratim subvenciju? Jedino što sam vidio su objave i dopisi APN-a na Facebooku da se to ne smije, ali u Zakonu o tome nema ni riječi. U čl. 30 se spominje da ako se subvencije ne koriste u skladu sa Zakonom ili ugovorom o kreditu da APN ima pravo prekinuti subvenciju, a banka proglasiti kredit dospjelim. Međutim, ako u stanu imam prijavljeno prebivalište i ne dajem ga nikome u najam, ja time ne kršim niti jednu odredbu Zakona o subvencioniranju stambenih kredita. Poslovna djelatnost se tamo nigdje ne spominje niti se spominje da je potrebno dobiti suglasnost od APN-a za navedeno. Na temelju kojeg propisa me onda mogu kazniti? Mišljenja APN-a na nekoj Facebook grupi? Jeste li čuli ili znate li za ijedan slučaj da je netko uistinu imao problema zbog toga što je u APN stanu imao registriran obrt i obavljao poslovnu djelatnost tipa poduke i savjetovanje? Meni se čini da APN nema nikakvo zakonsko uporište u ovim tvrdnjama i da zapravo prijeti praznom puškom.
  4. Ima li ikoga da zna odgovor na ovo pitanje?
  5. Slažemo se. I ja se vraćam na pitanje - zašto mislite da banka ne bi dala takvu suglasnost?
  6. Razumijem u pravnom smislu da je za potencijalne nepodmirene obveze odgovoran novi vlasnik, ali da li u praksi mora doći do prebacivanja tereta otplate kredita s tekućeg računa prethodnog vlasnika na tekući račun novog vlasnika ako su obojica suglasna da prethodni vlasnik nastavlja plaćati kredit?
  7. Ako dobro razumijem značenje riječi "dužnik" - novi vlasnik bi morao preuzeti otplatu kredita na sebe? Ne postoji opcija da prethodni vlasnik nastavlja vraćati isti kredit kao i prije darovanja?
  8. Da li ti u produžetku te rečenice stoji "...bez prethodne suglasnosti banke" ili se suglasnost uopće ne spominje?
  9. Što se događa ukoliko osoba kojoj je nekretnina darovana odluči prodati tu nekretninu u periodu kraćem od dvije godine, a nije mu služila za stanovanje? Plaća li se porez na dohodak po stopi od 25% na cijeli ostvareni prodajni iznos, budući da je ranije stan dobiven na dar pa u neku ruku cijeli prodajni iznos predstavlja zaradu, ili se 25% razrezuje na razliku između prodajnog iznosa i nekog procijenjenog iznosa vrijednosti stana na dan darovanja?
  10. Koje obrazloženje su ti dali u banci zašto se ne smije upisati još jedan vlasnik? Pa to bi trebala biti standardna procedura.
  11. Nastavno na primjer darovnog ugovora objavljenog u jednom od postova na ovoj temi. Ukoliko je nekretnina koja se daruje opterećena hipotekom, a darovanjem nekretnine se ne mijenja dužnik (ista osoba nastavlja otplaćivati kredit i nakon darovanja), treba li navoditi u darovnom ugovoru da je daroprimatelj upoznat sa činjenicom da je nekretnina pod teretom i da hipoteka postoji? Ako da, koje sve detalje o hipoteci treba navesti? Drugo pitanje, ukoliko je nekretnina koja je predmet darovnog ugovora kupljena tijekom braka dvaju supružnika, a u ZK je kao vlasnik 1/1 naveden samo jedan supružnik, a nekretnina se daruje nekom trećem, treba li onaj drugi supružnik koji nije upisan u zemljišne knjige ni kao vlasnik ni suvlasnik, dati svoju suglasnost za ovo darovanje? Ako da, u kojoj formi ta suglasnost treba biti, treba li se ovjeravati kod JB, itd.?
  12. Nisu li mogli zatražiti suglasnost od banke da se promijeni (su)vlasnik nekretnine? Je li u praksi komplicirano doći do takve potvrde? Ako se mijenja samo vlasništvo, a dužnik ostaje isti, ne vidim razloga zašto banka ne bi dala takvu suglasnost?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija