VELJAČA

Uhhhh, ispričavam se !!! Želim svim forumašima dobar dan i nadam se ugodnom druženju s vama na ovom forumu

U jučerašnjem broju Jutarnjeg lista objavljen je bombastičan članak o tome kako državi prijeti šteta nesagledivih razmjera od gubitka skupocjenog zemljišta na jadranskoj obali koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe a na kojem su sudovi izvršili upis prava vlasništva u korist društava pravnih sljednika onih društvenih poduzeća koja su na tom zemljištu imala pravo korištenja. No, jeli baš tako??? Naime, nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u pretvorbi nekog društvenog poduzeća postale su vlasništva onog trgovačkog društva koje je pretvorbom postalo pravnim sljednikom tog društvenog poduzeća i to sukladno tada vrijedećem Zakonu u pretvorbi društvenih poduzeća i Zakonu o poduzećima i to u trenutku upisa tako pretvorrenog poduzeća u registar nadležnog suda. Naime, Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća i Zakon o poduzećima je uveli kategoriju osnovne glavnice ili temeljnog kapitala privatnog poduzeća. Taj kapital su mogle činiti i nekretnine koje je to poduzeće prigodom svog formiranja unijelo u taj kapital. Iste takve odredbe ima i Zakon o trgovačkim društvima koji je u svojim prijelaznim i završnim odredbama odredio da se sva poduzeća ustrojena prema Zakonu o poduzećima moraju uskladiti sa odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Dakle, iako Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća, Zakon o poduzećima i Zakon o trgovačkim društvima izrijekom ne određuju da nekretnine unesene u osnovno glavnicu ili temeljni kapital društva postaju vlasništvom tog društva, sam izraz kapital predstavlja sinonim za nešto što samo po sebi predstavlja privatno vlasništvo neke pravne ili fizičke osobe, tako da se mož smatrati da vlasništvom te osobe postaju i sve stvari i prava koje su u taj kapital uključene. Sva ostala tumačenja bila protivna civilizacijskim normama demokratskog društva ustrojenima još od vremena Francuske revolucije. Dakle, pravo upravljanja na nekretninama u društvenom vlasništvu je već pretvoreno u vlasništvo trgovačkog društva sukladno odgovorajućim odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća te Zakona o poduzećima, kao i kasnije Zakona o trgovačkim društvima, dakle puno prije donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pitanje nekretnina koje nisu procijenjene regulirano je isto tako prije donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i to Zakonom i privatizaciji, točnije odredbom iz članka 47. Zakona o privatizaciji kojom je određeno da se se nekretnine koje nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala prenose u vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju. Prema tome, svaki upis prava vlasništva na nekretninama koje su bile u režimu društvenog vlasništva a nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u pretvorbi nekog društvenog poduzeća je pravno nevaljan, te ga Fond za privatizaciju kao državna institucija ima pravo osporavati ili u posebnim parnicama radi utvrđenja prava vlasništva i pravne nevaljalosti takovog upisa pri nadležnim općinskim sudovima ili u vanparničnom ispravnom postupku u okviru zemljišno knjižnom postupku budući da je Hrvatski fond za privatizaciju svekoliki pravni sljednik društvene socijalističke zajednice kao prethodnog vlasnika takovih nekretnina. Dakle, situacija nije tako crna a ni istinita kao što je prikazana u ovom članku već taj članak ima smao funkciju eskulpiranja raznoraznih nesposobnjakovića, kamenjara i retarda koji nisu u stanju ekipirati nadležen službe i osmisliti združeno akciju nadležnih državnih tijela kako bi se suzbile nezakonitosti i zaštitila imovina Repbulike Hrvatske i to prema sadašnjim pozitivnim zakonskim propisima, budući da donošenje nekog novog zakona ne riješava pravno ništa već stvara novu pravnu nesigurnost. Naime, jedna od ustavom propisanih odredaba je zabrana retoroaktivne primjene nekog zakona. Dakle, svaki zakon koji bi zadirao u pravne osnove stjecanja prava vlasništva prema Zakonima koji su vrijedili do njegova donošenja bio bi ne samo u suprotnosti s Ustavom nego i sa svim međunarodnim pravnim konvencijama koje izričito zabranjuju retroaktivnost.