Vježba29

Županijski sud usvaja žalba ovršenika, ukida rješenje Općinskog suda i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. U obrazloženju navodi da je prvostupanjski sud rješenje o ovrsi izdao otiskivanjem štambilja, te nije ni mogao uzeti u obzir sve okolnosti konkretnog predmeta, a ovršenik tek sada u žalbi ističe da nekretnina na kojoj je ovrha određena predstavlja njegovu jedinu nekretninu. Slijedom navedenog usvaja žalbu ovršenika, ukida pobijano rješenje i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Navodi da će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud ukloniti ukazani nedostatak, te će odlučiti o prigovoru prava na poštivanje doma, koji ističe ovršenik, a prethodno omogućivši ovrhovoditelju iznošenje relevantnih argumenata, te će ovršni prijedlog ocijeniti obzirom i na odredbe članak 75. OZ-a, nakon čega će donijeti novu na zakonu osnovanu odluku. Inače, u ZK izvatku pod Vlastovnica piše slijedeće : "ZABILJEŽBA, Na temelju Rješenja posl.br. … Općinskog suda … zabilježuje se ovrha od ovrhovoditelja … na nekretnini označenoj kao č. zem. … – oranica u površini od … m2, Z.U. …, u vlasništvu za cijelo … kao ovršenika i to utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenoga prodajom.” Dakle, ovršenik navodi da stanuje na nekretnini koja ne postoji u zemljišnim knjigama a oranica nije dom.

Osoba A. je pozajmila osobi B. iznos od 5.000 Eura bez ikakve garancije povrata sredstava. Zajam nije vraćen i osoba A. je postavila tužbeni zahtjev i ovrhu na nekretnini. Na temelju rješenja općinskog suda zabilježena je ovrha na nekretnini - oranici i to namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenoga prodajom nekretnine. Na toj oranici izgrađena je kuća (pretpostavljam "na crno") koja nije uvedena u zemljišne knjige. Ovršenik se žalio jer je to jedina nekretnina koju posjeduje. Županijski sud je (vjerojatno ne znajući da kuća formalno ne postoji a da formalno postoji samo oranica) usvojio žalbu i vratio predmet općinskom sudu. Šta može učiniti osoba A. kako bi bila obeštećena?

Privatna mjenjačnica ima nerealno nizak prodajni tečaj za EUR za iznose veće od 1.500. No po tom tečaju prodaja je rezervirana samo za vlasnika mjenjačnice ili osobe po njegovoj volji. Je li to protuzakonito?

Županijski sud je prihvatio žalbu tuženika, ukinuo prvostupanjsku presudu i uputio predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. U tijeku je to ponovljeno suđenje. Ako tuženik ne bude zadovoljan novom odlukom može li na nju uputiti žalbu drugostupanjskom sudu?

Jedan roditelj i dijete žele da se dijete (17 godina) cijepi protiv Covid 19 a drugi roditelj se tome protivi. Šta učiniti?

Općinski sud je presudio da se razvodi brak sklopljen između T.K. i I.K., da će zajedničko maloljetno dijete L.K. stanovati s T.K. i ostvarivati odnose s I.K. svakog vikenda te po pola školskih praznika, da će roditelji zajednički i sporazumno ostvarivati pravo na roditeljsku skrb te da će I.K. na ime uzdržavanja djeteta doprinositi iznosom od 1.500 kuna mjesečno. Dijete (trenutno maturant gimnazije) će uskoro navršiti 18 godina i već je izrazilo želju da ne želi viđati roditelja I.K. Ima li I.K. pravo odnosno mogućnost da ostvaruje kontakte (viđanja) s djetetom L.K. nakon što ono postane punoljetno unatoč protivljenju L.K.? Jasno je da su roditelji dužni uzdržavati punoljetno dijete dok se školuje u srednjoj školi, odnosno do završetka studiranja i najdulje godinu dana po završetku školovana, s tim da redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do dvadeset šeste godine života.

Ugovor vrijedi do 01.01.2022. Ne postoje odredbe koje bi se odnosile na otkaz. Pisani otkaz nisam dobio.

Podstanar sam u privatnom stanu već 22 godine s ugovorima na godinu dana i redovito obnavljanim. Stanodavac više ne želi obnoviti ugovor i traži da iselim u roku od mjesec dana. Imam li kakva prava, možda kao zaštićeni najmoprimac/podstana, s obzirom na duljinu trajanja podstanarstva? Ako ne želim iseliti se može li mi stanodavac ponuditi ugovor s nerealno visokom cijenom?