the40

Imam nekoliko pitanja u vezi diobe bracne stecevine za koja trebam kvalificirani pravni savjet. Supruga i ja vracamo se u RH, nemamo djece. Vec smo sporazumno kod Javnog Biljeznika napravili ugovor o diobi bracne stecevine u kojem je za pravo na stan jednom bracnom drugu isplacena trzisna vrijednost polovice stana drugom bracnom drugu. Posto cemo barem u pocetku iza povratka u RH ici na razlicitim adresama a zelimo izbjeci rastavu, mi bi htjeli kod Javnog Biljeznika sporazumno napraviti ugovor o diobi nase gotovine, sto je u nasem slucaju jasno i logicno: imamo obadvoje racune u svoje ime u istoj banci u RH i polovica nase stecevine u gotovini je na jednom i na drugom racunu. Dali je moguce da Javni Biljeznik da pravnu snagu za ovakav ugovor, naravno bez prava na kasniju izmjenu ili umjesto javnog biljeznika dioba nefiksne stecevine (gotovine) mora ici kroz proces rastave braka, sto bi mi htjeli izbjeci ako je moguce ne samo zbog traume vezane za taj proces nego i zbog toga sto bi gotovina morala biti zamrznuta u banci na ko zna koliko mjeseci. Dali Javni Biljeznik mora biti iz mjesta gdje pocetna adresa supruge ili moja pocetna adresa ce biti ili mi to mozemo uraditi jednostavno skupa i potpisati npr. u Zagrebu; da li je vazno odakle mora biti javni biljeznik za ovakav ugovor? Procitao sam da Javni Biljeznik pored naplate naknade u drzavni proracun ima pravo i na osobnu nagradu za svoj posao, u ovom slucaju ugovor o diobi bracne stecevine, koja ovisi o iznosu gotovine u ugovoru, sto moze bili relativno malo ili previse, mozda skuplje nego sporazumna rastava? S postovanjem, the40

Trebam pravni savjet od odvjetnika za specifičnu situaciju u kojoj smo moja supruga i ja. Dali je uopće pravno moguće u braku napraviti sporazumni ugovor o raspodijeli gotovine pola-pola: dvoje supružnika – dva bankovna računa, istog salda u trenutku potpisivanja ugovora, bez prava na buduću imovinu (nekretninu, pokretninu, renovacije sadašnje nekretnine, ostali izdaci, itd.), koji su rezultat gotovine drugog bračnog partnera? Naravno, pravo na imovinu donosi i novonstale obveze (porezi na tu imovinu, itd.) i beneficije. Ako je to pravno moguće samo pri rastavi, može li se taj ugovor sporazumno napraviti prije nego što stigne punomoćno rješenje o rastavi, (ako već moramo to uraditi) čim počnemo živjeti na različitim adresama. Ovo pitam jer u braku smo supruga i ja već napravili sporazumni ugovor o raspodijeli sve ostale sadašnje imovine (nekretnine, nasljedstvo).

Još jednom hvala na odgovorima iznad, malicovjek, kakve veze tvoje pitanje ima s mojim, ne uzurpiraj 'svoj' portal i ne budi negativac, joj kako volim negativce, RADI NEKA PAMETNIJA POOSLA, ne zanima me niti ti, niti 'tvoj' portal, vidi moje pitanje iznad, ne gubi vrijeme, bolje bi ti bilo, ne gubi moje vrijeme, samo sam gost na portalu na kojem vidim da si aktivan, uredu, ali ne uzurpiraj. Hrvatska ima svoje institucije i zakone, koje su u njenom interesu, naravno uredu, i njih se mora kontaktirati kad god ima razloga, a ne slijepo slijediti nekakve rekla-kazala neprovijerene informacije. Za tvoju informaciju kao rezultat dvostrukog oporezivanje dohodka bilo kog oblika od 2012-te, puno je Hrvatskih obitelji iz nekih nama popularnih zemalja OSTALO VANI iako su dugo dugo sanjali o povratku, Naravno ima puno zemalja u kojima su zarade ne puno bolje nego u Hrvatskoj, ovisi o puno faktora, pa se onda povratak u Hrvatsku niti ne osijeti. Moze li me webmaster DEREGISTRIRATI s ovog portala kad vec sam ne mogu? Gasi svijetlo!

Zahvaljujem na odgovorima. 10 ipol godina ukupno mi je u Hrvatskoj. Inozemna mirovina ne dolazi u obzir kad se dvostruko oporezuje kao u mom slučaju plus bez zdravstvenog osiguranja i druge komplikacije. Minimalna straosna ili invalidska (20%) braniteljska mirovina, uredu. Za minimalnu invalidsku dali treba unijetii polazni factor 1,0 I civilni dio 20%? Minimalna starosna precizan izračun: 2558+ 0,5 x 518 = oko 2815 kuna? Lp

Poštovani članovi Legalis grupe, Nadam se da ima netko da mi odgovori nekoliko pitanja u vezi izracuna braniteljske mirovine. Rođen 1959-te, RVI 20% stalno, od 1994-te iz rata, 518 dana u brobenom satavu HV-e kao vojnik, nisam bio dragovoljac. Posto nemam nekih velikih zdravstvenih problema, neznam dali ću trebati ići kroz dugi postupak civilnog vještačenja kad podnesem zahtijev. Zahtijev za vještačenje planiram podnijeti otprilike kad napunim 64 godine života, nisam siguran kao zaposlen ili nezaposlen, dali to ima razlike u iznosu braniteljske mirovine, i koliki iznos bi to bio? Što znači 'ZOHB kumulirana mirovina ovisno o vrsti uzroka', dali je to dodatak na 'ZOHB minimalnu mirovinu'? Dali na iznos braniteljske mirovine pravi razliku ako predam zahtijev za vještačenje sa 65 godina? Imam svega 10 ipol godina radnog staža, povratnik sam, valjda moj prosječni vrijednosni bod nije ni potreban, dali je to prosjek za samo one godine kad sam bio zaposlen ili za sve godine od kada sam se prvi put zaposlio? Lijep pozdrav