caly

, Matrix je napisao:

Prema citiranom je izvjesno da bi sud u konkretnom slučaju osnovao nužni prolaz.

Iz Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima

Odnosi li se ovo samo na pjesacki put ili je moguce traziti i sirinu puta kojim moze proci osobni auto? 

Je li to rješenje u skladu s ovim stavkom TKU? 

"Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena službenika ili namještenika te vrijeme čekanja od završetak radnog vremena do polaska redovite linije prema mjestu stanovanja službenika ili namještenika ne prelazi 45 minuta, u slučaju potrebe za presjedanjem vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta."

Prvić Luka je zaštićeno kulturno dobro. Jesu li se komunalci prethodno savjetovali s Konzervatorskim odjelom u Šibeniku?

, zima09 je napisao:

Naseljeno mjesto, ulica, ograničenje brzine 50 km/h.

Biciklist se kreće istom stranom kao i vozilo koje je započelo pretijecanje.

Biciklista, bez provjere skreće u lijevo i dolazi do kontakta sa smrtnom posljedicom.

 

Je li vozačica pretjecala samo biciklistu ili i drugo vozilo?
Je li biciklist ispruženom rukom najavio promjenu smjera, odnosno skretanje?

Ovo je situacija koja je na prilično klimavim nogama, jer kako dokazati da je baš njezino vozilo zakvačilo i razbilo retrovizor na drugom? Svjedok koji je zapisao registraciju? Možda, ali to je onda njegova riječ protiv njezine. Isto tako, koliko puta se desi da vlasnici na parkingu pronađu oštećen auto i nema šanse doznati tko je krivac. Po tome bi taj vozač mogao jednostavno zapisati registraciju prvog vozila u prolasku i prijaviti policiji. Slažem se sa sivkom da je najbolje ili ne priznati ili reći da se ne sjeća, a teret dokazivanja je onda na njima.

, miilleenium je napisao:

Caly, imamo svog "zastitara" na radu, ali kao i ostali, ni on se ne zeli mijesat u to. Govorili smo mu i on uvijek kaze da ce vidit sta moze napravit i nikad nista...

Sjetio sam se da je vec jedna osoba u drugom pogonu dobila otkaz zbog odbijanja rada na neispravnom stroju prije par godina, pa je ta osoba dobila sud i vracena je na posao. Kao i covjek koji je slomio nogu pa su ga pokusali prevarit da nije slomio nogu na poslu,  a je i nisu mu htjeli platit,  pa se utvrdilo da stepenice na kojima je pao nisu po pravilima, pre strme su i klimave. Isto je na kraju dobio sud. Te stepenice tako stoje od tad i dalje se koriste. Mislim da to govori koliko se brinu o zastiti na radu. 

Taj "zaštitar" mora ispunjavati propisane uvjete za obavljanje tih poslova, ne može to biti bilo koja osoba zaposlena u firmi. Zato i postoji Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu.

Što to konkretno znači u ovom slučaju? Je li to plus ili minus za ovršenike?

Prije 9 minuta, Borbena7 je napisao:

Kojeg je točno datuma prijemni štambilj na rješenju o ovrsi? Pitam jer su Ustavnom odlukom u lipnju 2016.godine, nastupile izmjene i dopune baš po ovom članku 39. OZ.

Ako se dobro sjećam, 17.06.2016., ali pitat ću taj bračni par da pogledaju.

Prije 19 minuta, Borbena7 je napisao:

Ako je procedura bila kako sam navela, onda nema prostora za prigovor na temelju ove činjenice.

Može li se to provjeriti kod JB-a uvidom u spis? Zaista mi je čudno to u vezi suda, jer JB može i od Porezne tražiti podatak o OIB-u.

Znači, bez obzira što je cijela ta procedura dobavljanja OIB-a trajala toliko dugo, rješenje o ovrsi je uredno i samim time nema povoda za prigovor?

Ta Rješenja nisu ni došla do suda, ovrhovoditelj ih je poslao JB-u (sredinom lipnja 2016.) koji je od njega naknadno zatražio OIB-ove, a koji su dostavljeni tek nakon godinu i pol (?!). Je li to izvan rokova? Ako ništa drugo, time se samo nagomilavaju kamate, jer netko odugovlači s dostavom traženih podataka...

Što se tiče načina na koji su ovršenici navedeni na prijedlogu za ovrhu, pronašla sam ovo u jednom Rješenju o obustavi postupka. Znači li to da ovršenici moraju decidirano biti označeni kao I. i II.?

Sad tek vidim da je uz Rješenje o ovrsi priložen list s OIB-ovima oba ovršenika (poslao ovrhovoditelj), ali na prijemnom štambilju je datum iz ožujka 2018., a prijedlog za ovrhu je iz 2016. Zar ne postoje neki rokovi u kojima javni bilježnik mora traži podatak o OIB-u i u kojem roku ga oni od kojih se podatak traži moraju dostaviti?

Hvala Borbena7. Jasno mi je da moraju biti dva prigovora, ali što konkretno prigovoriti, odnosno na koji način ga sročiti? 
Što se tiče formulacije navođenja ovršenika, oni nisu nigdje "razdvojeni" kao I. i II. ovršenik, samo su napisani jedan ispod drugog. A i cijeli prijedlog za ovrhu je sročen kao da se odnosi samo na jednu osobu.

Zaposlenici uvijek mogu tražiti plaćeni dopust (iz obiteljskih razloga, primjerice), ukoliko je isti predviđen pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom itd. U većini slučajeva je riječ o dva radna dana godišnje. Isto tako, Zakon o radu propisuje plaćeni dopust za "važne osobne potrebe" (čl. 86.).

, miilleenium je napisao:

Postovanje.
Imam nekoliko pravnih pitanja vezano za krsenje Zakona o radu i Zakona o zastiti na radu od strane poslodavca(firma), prema svim zaposlenicima.
"Ukratko" cu u par natuknica napisati o cemu se radi pa me zanima sto poduzeti po pitanju toga.

1.Strojevi na kojma radimo su u potpunosti neispravni i ljudi svakodnevno riskiraju zivot i zdravlje radeci na njima. Posto ne rade neki dijelovi na stroju koji bi sami trebali odradit odredeni dio posla, prisiljavaju nas da ruke guramo u stroj dok je u pogonu, sto je protivno zastiti na radu(rotirajuci dijelovi, dijelovi prignjecenja i sl.) i u tih minutu koliko to traje(5-6 puta dnevno po minutu treba gurat ruku unutra), takoder zbog kvara, u lice(bez ikakve zastite) nam spricaju otrovne kemikalije koje su oznacene sa nekoliko znakova opasnosti (iritacija disnih puteva,zapaljivo, nagrizajuce...) 
Cak i da nema navedenih kemikalija, opasnost je vec samo po sebi guranje ruku u te valjke koji se, cisto za usporedbu, vrte otprilike brzinom kotaca na autu koji ide 200 km/h, jedan krivi potez i mislim da je jasno sta bi se dogodilo.
O svemu sam vise puta obavijestio rukovoditelja, direktora proizvodnje i sve ostale nadredene, koji uporno to ignoriraju. Problem je u zadnje vrijeme sto vise nije da samo ignoriraju, nego nas prisiljavaju i prijete otkazom ako neko odbije to radit, iako po zakonu, ako se ne varam, radnik ne moze dobit otkaz ukoliko odbije radit na masini koja nije ispravna, odnosno u skladu za zastitom na radu.

Ima i drugi dio stroja koji je neispravan pa su nedavno skoro dva radnika ostali bez ruke. Radi se o dva komada zeljeza od nekoliko tona, razmak je tocno da stane ruka i ta dva dijela se zbog kvara stisnu kao preša sami od sebe, a temperatura je oko 200C. Radnici su prisiljeni gurat ruku isto nekoliko puta dnevno, bez ikakve zastite/rukavica.
Drugim rijecima, guraju ruku skroz do ramena izmedu dvije užarene ploce koje se u bilo kojem trenu mogu stisnut jedna uz drugu, kao sto se i dogodilo ali su decki u dijelicu sekunde stigli reagirat pa ih je samo malo opeklo...

-Nedavno je covjek pao zbog neadekvatne opreme za rad, zavrsio na bolovanju ali su ga prevarili, lagali u papirima da je sam kriv jer nije koristio adekvatnu opremu, iako rukovoditelj zna da takvo nesto ne postoji u firmi i sam mu je rekao kako da to odradi, sto je on i pokusao i zavrsio sa napuknutim rebrom. Bolovanje mu nije placeno. 

 

Obzirom da firma ima 200-tinjak zaposlenika, trebali biste imati zaposlenog stručnjaka zaštite na radu (čl. 20. st. 2 Zakona o zaštiti na radu) ili imati ugovorene te poslove s ovlaštenom osobom. Postoji li to? Kazna za poslodavca je do 30.000 kn.

Obzirom da je jedan stariji bračni par isti dan zaprimio Rješenja o ovrsi koja imaju identičan Ovrv broj, a odnose se na isti dug, kako napisati prigovor?
Problem je što se oboje terete u punom iznosu duga, a jedina razlika je što na jednom prijedlogu za ovrhu piše ime supruga uz pripadajući OIB, a ispod toga ime supruge bez OIB-a. Na njezinom Rješenju je obratno. To je iz razloga što računi glase na oboje, ali mi nije jasno čemu dva Rješenja?? Drugim riječima, kad bi ona postala pravomoćna, ovrhovoditelj bi se naplatio u duplom iznosu glavnice, kamata i svih troškova Da ne spominjem troškove Fine, banke...
Je li prijedlog za ovrhu trebao biti napisan za oboje, odnosno kao solidarne ovršenike?
 

Pokušajte s telefonskim kontaktom

red. br. 66
http://www.dziv.hr/hr/zastupanje/zastupnici-upisani-u-registar/zastupnici-za-zigove/

Ah, da i zatražite ga revers koji ste potpisali za taj lapotop gdje je napisan model i serijski broj koji se poklapa sa S/N laptopa iz servisa.

Odgovoreno Vam je već, recite mu da pokrene tužbu ako smatra da može dokazati krivicu. Vi čuvajte fotografije s Facebooka koje ste spomenuli, bilo bi dobro napraviti screenshot gdje se vidi datum objave tih fotografija.

, Majstorsmora je napisao:

Mislim da je i trošak odvjetnika prevelik, dali da i na taj trošak izjavim prigovor. Zahvaljujem.

Obzirom na ukupan zbroj svih računa, mislim da bi trošak trebao biti 250 kn + PDV (po Tarifi - Tbr. 7 - 25 bodova, jer je u prvoj skupini vrijednosti predmeta spora 0,00-2.500,00 kn). Na žalost nisam 100% sigurna pa bih bila zahvalna da me netko ispravi ukoliko griješim.

Onda nemate sto razmisljati - inspekcija i FINA. Odgovorite poslodavcu da cete ga prijaviti inspekciji rada, a nakon toga mu na temelju te liste od place zveknuti ovrhu. 

Ja bih na Vašem mjestu poslodavca prijavila nadležnom inspektoratu pa neka im objašnjava zašto nije postupio po čl. 82. ZOR-a.
Je li na toj zadnjoj listi od plaće igdje navedena stavka naknade za neiskorišteni GO?

Čl. 47. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost definira pojam knjige. Ukoliko se to izdanje uklapa u navedeno, tada može ići u prodaju po sniženoj stopi PDV-a (5%). Za svaki slučaj zatražite mišljenje Porezne uprave.

Brošura neće moći biti u prodaji po nižim stopama PDV-a (5 ili 13%) jer kao takva nije navedena u Zakonu o PDV-u.
Morate dobro paziti kako ćete definirati tu građu (ponekad i ukupan broj stranica ima ulogu), jer postoji mogućnost da ćete biti u obvezi zatražiti ISBN broj od Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Ukoliko niste sigurni, kontaktirajte njihov Hrvatsku ured za ISBN. Uz to, dobro proučite i Zakon o medijima i zatražite savjet u Hrvvatskoj obrtničkoj komori.

Prije 6 minuta, gala385 je napisao:

Čekao sam 10 mjeseci na suglasnost za spremačicu, a za domara nisam dobio godinu dana nikakav odgovor.

Ne znam u kojem razdoblju ste tražili spomenute suglasnosti, ali uvijek se u nekoj požurnici (ili samom dopisu prilikom traženja) možete pozvati na točku III. stavak 3. "Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama". Naravno, ni to ne znači da će odgovoriti u roku, zato sam prije i napisala da "bi trebali odgovoriti u roku 10 radnih dana"