Lepojka

Pozdrav, U postupku povezivanja KPU i ZK, proveden je pogrešan upis površine stana (stan je 9 m2 veći od upisane površine). Izrađen je snimak postojećeg stanja (elaborat) kojim se utvrđuje stvarna kvadratura stana, te se utvrđuje da stan nije mijenjao svoje gabarite od izgradnje, odnosno da nalazi u svom izvornom obliku (nije bilo nadograđivanja, zatvaranja lođa, širenja na stubište i sl.) Na stanu je upisano etažno vlasništvo u neodređenom omjeru. Postupak povezivanja KPU i ZK još nije (navodno) pravomoćno okončan, obzirom da upravitelj zgrade (navodno) nije zaprimio rješenje protiv kojeg bi bilo moguće izjaviti prigovor pa da se na taj način ispravi pogrešan upis. Kako rješenje nije otišlo upravitelju, niti je on isto zaprimio, čini se da predmet "visi" u zraku. Pod pretpostavkom da je postupak povezivanja ipak pravomoćno okončan, postoji li kakav drugi način na koji je moguće ispraviti kvadraturu stana u vlasničkom listu, a koji ne uključuje ponovno etažiranje cijele zgrade i sklapanje međuvlasničkog ugovora? Naime, obzirom da je suvlasništvo utvrđeno u neodređenom omjeru, povećanje korisne površine stana u vlasničkom listu niti na koji način ne bi utjecalo na veličinu suvlasničkog dijela. Da li je moguće gruntovnici priložiti samo elaborat kojim se utvrđuje postojeće stanje i na taj način ispraviti pogrešan upis? Može li se takav upis ispraviti kroz pojedinačni ispravni postupak (ili se u istom rješavaju samo prava, a ne opisi nekretnina) Ima li tko kakvu ideju? Unaprijed hvala

Još malo da dodatno elaboriram; ZOO propisuje da obveza prestaje smrću dužnika samo ako je strogo osobna. Obveze dužnika, dakle, prelaze na njegove nasljednike, no u kojem obimu? Zakon o nasljeđivanju predviđa odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja do visine vrijednosti nasljeđene imovine. Za založno pravo je jedna od temeljnih njegovih karakteristika akcesornost i vezanost za tražbinu, a sada je ta tražbina, odnosno iz perspektive nasljednika obveza, prešla na njega kao nasljednika (koji odgovara do visine vrijednosti nasljeđenog) i istodobno založnog dužnika u ograničenom obimu. Založno pravo nije prestalo niti je vjerovnik izgubio pravo na namirenje, ali može li se sada razdvojiti funkcija nasljednika od funkcije založnog dužnika? Postoji li neka kolizijska odredba u ZN ili ZV koja malo detaljnije uređuje ta pitanja?

Poštovani, molim vas za mišljenje o sljedećoj situaciji; Ostavitelj je kod istog vjerovnika bio korisnik 2 kredita, od kojih je 1 osiguran hipotekom. Založni dužnik kod tog hipotekarnog kredita je istovremeno njegov jedini nasljednik, koji se prihvatio nasljedstva. Nakon smrti ostavitelja, utvrdi se da dugovi ostavitelja po ta 2 kredita premašuju vrijednost njegove imovine. Obzirom da je ZN propisao da nasljednik odgovara za dugove ostavitelja, ali do visine vrijednosti nasljeđenoga, ograničava li se odgovornost nasljednika za ta 2 prednje citirana kredita na visinu vrijednosti nasljeđene imovine? Drugim rijecima, da banka pokrene ovrhu protiv nasljednika radi naplate hipotekarnog kredita (na njegovoj nekretnini za koju je on istovremeno založni dužnik) i drugog neosiguranog kredita, bi li se nasljednik mogao braniti s tezom/prigovorom da je njegova odgovornost svedena na vrijednost nasljeđene imovine ostavitelja ( ne dovodeci pritom u pitanje cinjenicu hipoteku), odnosno da li bi se banka morala odluciti za koju od te dvije trazbine bi teretila nasljednika? Dakle, da li namirenje osiguranog kredita kojeg je preuzeo nasljednik i istodobno založni dužnik ide do full iznosa ili samo do visine vrijednosti nasljeđenog? Hvala na razmišljanjima i komentarima