aaaaah

 Izvlaštenje nekretnine

Prošle godine   potpisala sam suglasnost  na   geodetski  elaborat  koji je naručio  grad radi provedbe  akta lokacijske dozvole  za  rekonstrukciju i izgradnju   prometnice,  predočeno mi je da su u tu svrhu od  građevinskog zemljišta u mojem vlasništvu formirane dvije nove k.č  čestice,  prema idejnom projektu prometnice potrebne za  autobusno stajalište,  što mi je potvrdio i  projektant  prometnice.  Prošli mjesec  primila sam od   Županijskog  Upravnog odjela za opću upravu, Odsjek za izvlaštenje, nalaz vještaka u predmetu osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti mojih  nekretnina  koje bi trebale biti izvlaštene.  Kako se ne protivim tom izvlaštenju  predložila sam Županijskom  odsjeku za izvlaštenje  da  se imovinsko pravni odnosi među mene i grada   riješe nagodbom kao jednostavnijom i bržom metodom od izvlaštenja, uz uvjet  isplate  naknade  za zemljište  po  utvrđenoj  tržišnoj vrijednosti mojih nekretnina. U  Županijskom  Odsjeku  za izvlaštenje  upućena sam na Upravni odjel  za  imovinsko  pravne poslove  i upravljanje imovinom grada, kojem sam i uputila  prijedlog za nagodbu. Dobila sam odgovor, citiram ga: "Grad .... je u postupku izrade Idejnog rješenja za izgradnju. Idejno rješenje još nije dovršeno te Vam ne možemo sa sigurnošću odgovoriti da  li će  Vaše zemljište  označeno kao k.č.br. .... i k.č.)...,obje u  k.o. ... biti potrebno za izgradnju iste. Prema trenutnom prijedlogu, koji je podložan promjenama trasa  prometnice  na tom dijelu smještena je na nekretninu u vlasništvu Grada , označena  kao k.č.br. ...., k.o. ....,    i nalazi nalazi  se između nekretnina za koje ste postavili upit. Po  dovršetku idejnog rješenja, dostavit ćemo Vam konačnu informaciju vezanu za Vaš upit. 

Pitanja:                                                                                                                                                                                                                                                                                             1.  Lokacijska dozvola za navedenu prometnicu je pravomoćna  od lipnja prošle godine, ( provjerila sam u Županijskom odsjeku za izvlaštenja). i, koliko znam, za izdavanje lokacijske dozvole bilo je potrebno idejno rješenje. Ako u idejnom rješenju prometnice "nešto nije štimalo"  kako je bilo moguće izdati  lokacijsku dozvolu? Odsjeku za građevinarstvo   nije  podnijet prijedlog za izmjenu idejnog rješenja prometnice.  Ako gradu neće u novom idejnom rješenju biti potrebno moje zemljište zašto se uopće radilo osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti  istog po važećoj pravomoćnoj lokacijskoj dozvoli?                                                                                                                              2.Novoformirane k.č provedene su u katastru,  u zemljišnim knjigama nisu pa imam problem: zemljište mogu  prodati privatnoj  osobi, ali kupac traži  usaglašavanje stanja zemljišne knjige i katastra.  Što mogu poduzeti u vezi s tim  obzirom da  se postupak izvlaštenja  može na ovakav način kako sam opisala razvući  na više godina  izmjenama i produžavanjem  roka važenja lokacijske ili građevinske dozvole (koja  još nije izdana)  i na kraju se može desiti da stvarno neće trebati moje zemljište.  Na ovo pitanje mi je najbitniji odgovor.                                                                                                                                                                                                                                                                 3. Odsjek za izvlaštenja pri županiji i  Upravno pravni odjel grada za imovinsko pravne poslove i upravljanje imovinom   ponašaju se kao da su protustranke, " jedna  drumom, druga šumom".  Gdje smo tu mi, građani, odnosno stranke u postupku izvlaštenja.   Možete li pronaći odgovor na ovo pitanje u Zakonu o izvlaštenju, ja sam pokušala, nisam pravnik, pa vjerojatno sve ne razumijem kako treba i kako je zakonodavacx zamislio.                                                                                                                                                                                                                                                                     

Hvala na odgovoru. Možete li mi pojasniti što se podruzumijeva pod "izvršavanjem svih ovlasti glede cijele stvari".

Čl.38(1) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima utvrđeno je: " Nije li što drugo određeno svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika".

Da li to znači da bih ja   kao suvlasnik mogla podnijeti zahtjev za  isplatu naknade za izvlaštenje  nekretnine  za cijelu izvlaštenu površinu nekretnine na kojoj nas ima upisanih 9 suvlasnika.Od svih upisanih opunomoćena sam za prodaju te nekretnine,  živimo u raznim mjestima, neki  u inozemstvu pa je  problem  potpisivanje nove punomoći radi potraživanja isplate te naknade. Da li bi  vrijedilo kad bih tu  važeću punomoć za prodaju priložila kao dokaz da podnošenjem zahtjeva za cijeli izvlašteni dio nekretnine ne vrijeđam vlasnička prava ostalih suvlasnika.

Kćer od moje sestrične, punoljetna osoba,  od rođenja ima prijavljeno prebivalište u kući - vlasništvo njenog oca. Rođena je u izvanbračnoj zajednici , nakon raspada izvanbračne zajednice njeni roditelji   usmeno  su se dogovorili da njihova zajednička kćer  ostane živjeti u nekretnini koja glasi na oca, ali koju su zajedno dogradili i uredili njezin otac i majka. Otac je u međuvremenu zasnovao drugu izvanbračnu zajednicu, živi u stanu  koja je vlasništvo  druge izvanbračne supruge, a kuću u kojoj je  živjela moja sestrična  iznajmio je za vrijeme dok je ona bila duže odsutna zbog školovanja. Ona  sada nema gdje stanovati, ostala je bez posla, otac je ne pušta u kuću  u kojoj ima prijavljeno prebivalište niti joj želi dati dio od  vrlo visoke najamnine koju dobiva za stan kako bi si ona mogla platiti drugi smještaj. Netko joj je rekao da ima pravo na nužni smještaj u roditeljskoj kući. Što to znači, ako je točno i kako da to realizira u praksi ako je moguće. Može li njen otac prodati tu nekretninu ako i ona, njegova kćer ima prijavljeno prebivalište u toj kući. Postoji li rok zastare da diobu  zajedničke imovine stečene u izvanbračnoj zajednici?                                   

 Odgovor je potreban hitno, hvala!

Hvala na odgovoru, Borbena 7.

Radi poreznog duga koji iz opravdanih razloga nisam mogao otplaćivati ( nezaposlenost, dugotrajna bolest) 2010. godine Porezna uprava ovršila je  moja novčana potraživanja i istovremeno osigurala  svoja potraživanje zalogom na  1/2 mojeg vlasništva na stanu, na kojem je i hipoteka  radi kredita kojim je stan kupljen. Dobio sam obavijest od Porezne uprave  31.12.2018. da mi je provedbom Zakona o otpisu dugovanja fizičkim osobama otpisan dio duga. Da li taj otpisani iznos mojeg dugovanja, koji je otpisan zbog nemogućnosti naplate na mojim novčanim sredstvima,  jer nikakvih primanja nije ni bilo,  znači da mi se taj otpisani dio  potraživanja  treba otpisati i  na nekretnini na kojoj je zabilježeno osiguranje? U potvrdi o stanju mojih dugovanja na dan 31.12. 3018.  otpisani dio dugovanja nije proveden, pa mi nije jasno  što znači to otpisivanje duga ako nije otpisano u evidenciji Porezne uprave .

Da li  se temeljem otpisanog dijela dugovanja može smatrati da je preinačena ovršna isprava temeljem koje je zabilježena ovrha na  mojim novčanim sredstvima i osiguranje zabilježbom zaloga na nekretnini, odnosno mogu li ja tražiti od suda da po toj osnovi  utvrdi preinaku ovršne isprave i brisanje založnog prava u korist Porezne uprave zbog preinake ovršne isprave?

Postoji li ikakva zakonska odredba  o  iznosu dugovanja  za koji  se smatra da je neprimjereno  tražiti ovrhu ili osiguranje  na nekretnini zbog nesrazmjera  iznosa potraživanja vjerovnika i vrijednosti nekretnine.    Potraživanje Porezne uprave u mojem konkretnom slučaju je 33.000,00 kuna, vrijednost nekretnine na kojoj je zabilježeno osiguranje je 471.000,00 kuna.

Bovu, hvala na odgovoru, bila sam u bolnici pa nisam prije mogla zahvaliti. Situacija se zakomplicirala: ostavinski postupak pokrenut je u Njemačkoj, temeljem sestrinog prebivališta u Njemačkoj, u Hrvatskoj ona nema prebivališta, samo nekretnine. Po njemačkim zakonima, navodno, vanbračna zajednica nije izjednačena sa bračnom kao kod nas, tako da pojma nemam kako će se to rješavati i postoji li neki ugovor između zemalja članica EU kojim je to regulirano. Osta vinski postupak u Njemačkoj pokrenuo je sestrin vanbračni partner, a ostavinski postupak u Hrvatskoj pokrenula je sestrina kćer na Općinskom sudu gdje se nalazi najveći broj sestrinih nekretnina. Bit će zanimljivo vidjeti kakva će biti odluka suda u Njemačkoj, a kakva u Hrvatskoj!?

LP

Moja sestra je hrvatski državljanin. Živjela je u vanbračnoj zajednici sa  Nijemcem 18 godina, nad kojim je u Njemačkoj proveden stečajni postupak radi  poreznog dugovanja državi Njemačkoj od oko 500.000 eura. Imao je ograničenja glede primanja koja je ostvarivao radom, nije smio imati automobil niti stan veći od određene kvadrature, ne znam  da li je bilo i drugih ograničenja.

Moja sestra sama je svojim sredstvima sagradila nekretninu na moru koju su zajedno uživali ona i njezin vanbračni partner , a  prije dvije godine sastavila je vlastoručno oporuku u mojem prisustvu kojom daje tu nekretninu za slučaj svoje smrti svojem vanbračnom partneru.

Ovo ljeto se naglo razboljela i pozvala me upomoć kad više nije mogla  sama, a njen partner joj nije htio pomagati. Za vrijeme mog boravka kod nje rekla mi je kako želi poništiti tu oporuku. poderati je (bila je pisana ručno i nigdje nije ovjeravana) no nije to mogla jer joj je oporuka bila u Njemačkoj. Njeni odnosi sa vanbračnim partnerom su se pogoršali,  što sam i sama vidjela, da ne opisujem detalje i rekla je da čim ozdravi da će se razići, jer nesuglasice traju dulje vremena i postale su nepremostive. Njeno zdravstveno stanje rapidno se pogoršavalo tako da sam organizirala prijevoz sa   hitnom pomoći iz Njemačke, odvedena je u Njemačku u bolnicu gdje se inače liječila, odmah po dolasku pala je u komu i za dva tjedna je umrla, tako da nije imala mogućnost poništiti oporuku, a znam da moje saznanje o njenim posljednjim željama nema pravnog učinka jer sam joj sestra i tom razgovoru nije nitko drugi prisustvovao.

Njezin vanbračni suprug je nakon njene smrti pronašao u stanu oporuku i još prije nego što je moja sestra sahranjena tvrdio  je da nekretnina po oporuci pripada njemu, a ne njezinoj kćeri. Moja sestra je posjedovala još  nekretnina ( stan i građevinsko zemljište) koji  nisu obuhvaćeni spomenutom oporukom i za te nekretnine je moja sestra željela da pripadnu njenoj kćeri, nije sastavljala oporuku jer je mislila da to nije potrebno, obzirom da je njena kći jedina nasljednica. Kći više nije hrvatska državljanka, uzela je njemačko državljanstvo prije više godina.Ako su nekretnine u Hrvatskoj, a nasljednici  su stranci, gdje će se provoditi ostavinski postupak?Moja sestra nema prijavljen nigdje boravak niti prebivalište na teritoriju RH. Postupak prijavljivanja prebivališta pokrenut je 2009. no  bio je obustavljen jer tada još nije bila upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnik stana.Imala je putovnicu izdanu u Konzulatu RH u Njemačkoj.Da li Njemačka može provesti ovrhu na nekretnini svojeg državljanina koja se nalazi u RH u slučaju da ovaj uspije ostvariti nasljedstvo koje mu sestrina kći osporava. Ako sestrin vanbračni partner ostvari pravo nasljeđivanja na nekretnini koja je navedena u oporuci, ima li sestrina kći pravo na nužni dio na toj nekretnini. Obzirom  da se nekretnine koje je moja sestra posjedovala nalaze u tri različite županije, koji je nadležan sud  kojem treba uputiti prijedlog za ostavinu?

Ispravak zadnje riječi: nije obeštećena već oštećena.

Hvala na odgovoru!

Pitanje koje sam postavila vezano je za moj upit od 06.04. 2016. na koji ste mi također Vi odgovorili ( Kaznena prijava za prijevaru dokazanu u parničnom postupku)

Sad ću "lupiti" još jedno pitanje u vezi s tim, željela bih doista da se pronađe neki način kojim bi mogla krenuti moja znanica, teško bolesna, ovisna o tuđoj brizi i njezi, izigrana od strane odvjetnika, oštećena za svu imovinu koju je imala, sada socijalni slučaj i smještena u udomiteljstvo, uz fizičke bolesti u lošem psihičkom stanju zbog svega što joj se dogodilo, bolnički liječena zbog depresije, sada stalno pod lijekovima zbog toga.... dakle:

bi li mogla možda podnijeti kaznenu prijavu zbog gubitka časti i dostojanstva ( sada je ustvari beskućnik) i zbog pretrpljenih duševnim boli od kojih pati još i danas, troši lijekove za smirenje pod kontrolom psihijatra, te u toj prijavi postaviti zahtjev za materijalno obeštećenje u stvarnom iznosu za koji je obeštećena.

UPUTA OŠTEĆENIKU:

Na temelju odredbe članka 55.stavka2. Zakona o kaznenom postupku oštećenik može u roku od osam (8) dana od dana primitka ovog rješenja, ako smatra da ono nije pravilno i na zakonu osnovano, poduzeti kazneni progon protiv osumnjičenika podnošenjem optužnog prijedloga pred nadležnim Općinskim kaznenim suda.

Prošlo je 5 godina. Vodio se i u međuvremenu parnični postupak koji je okončan, presuda pravomoćna i izvršna, poveći iznos dosuđen u parnici nenaplativ, nema se na čemu provesti ovrha.

Može li se pokrenuti kazneni progon protiv osumnjičenika nakon što je ODO odbacilo kaznenu prijavu, oštećenik je tražio od odvjetnika da je pokrene, no ovaj je neopravdano propustio rok od 8 dana. Da li je to prekršaj za prijaviti odvjetnika HOK_i?

LP

Pitanje je iz zabave i znatiželje nakon jedne žučne rasprave između više igrača lota, scenario je slijedeći:

Više igrača uplaćuje jedan listić, svi zajedno dolaze u loto i tvrde da su suvlasnici listića jer su ga zajedno uplatili i traže da lutrija dobitak podijeli na jednake dijelove. Naime, ako dobitak podigne samo jedan igrač i nakon uplate poreza na igre na sreću podijeli ga među suigrače ovi potonji bili bi dužni platiti porez jer bi se dobiveni novac tretirao kao poklon, ne bi li!? Lutrija po svojem pravilniku isplaćuje dobitak donosiocu listića, ali ne navodi da to može biti više osoba.

Ako se nekom da, neka odgovori da znamo što ćemo kad osvojimo silne milijune, ha,ha.

Poštovani,

ovo bi prije bilo stvarno pravo osnivanjem prava građenja. Iako je to pravo u odredbama ZVDSP nasljedno (prema onima koji bi bili nasljednika brata), iste odredbe kažu, ukoliko nije što drugo određeno. Prema tome ne vidim zapreku da uz pomoć pravno educirane sačinite takav ugovor prema odredbama čl.280-296 spomenutoga zakona sa uvjetima koje spominjete.

Hvala na odgovoru! LP

1.Da li brat i ja možemo sklopiti ugovor o plodouživanju u kojem bi predmet ugovora bilo ustanovljavanje prava plodouživanja na način da moj brat kao plodouživatelj može ishodovati građevnu dozvolu za gradnju manjeg stambenog objekta za vlastite potrebe na mojoj nekretnini- gradilištu, sagraditi objekt i u njemu stanovati do smrti, bez ikakve obveze mene ili mojih nasljednika da mu se nadoknadi vrijednost za koju je uvećao poslužnu stvar? Nakon njegove smrti sagrađen objekt na mom gradilištu pripao bi meni, odnosno mojim nasljednicima.

2.Možemo li ugovoriti da moj brat kao plodouživatelj može tražiti pismeno raskid ugovora o plodouživanju prije ugovorenog roka(njegove smrti) i da mu ja za takav slučaj dobrovoljno pristajem dati punomoć da proda gradilište i sagrađeni objekt, a meni ili mojim nasljednicima da nadoknadi vrijednost gradilišta?

Molim za brži odgovor, LP i hvala.

Hvala, javit ću Vam ako se nešto riješi.

Hvala! Samo još jedno pitanje. Hoće li pomoći naplata dugovanja podnošenjem kaznene prijave i eventualne izricanje kazne po istoj, pretpostavljam kazne zatvora. Nekako sumnjam da će to pomoći naplati, osim osobne satisfakcije mojoj prijateljici da je prevarant kažnjen. Ako to uopće doživi, obzirom na terminalnu fazu njene bolesti.

Lijep pozdrav, uz misao koja mi se nameće kako je u Hrvatskoj lopovluk zakonom zaštićen.

Nije.

Hvala na odgovoru. Bila sam odsutna, pa tek sad vidim odgovor.

Problem je što se ne može doći do podatka kada je otuđio imovinu, tako su rekla oba odvjetnika (?I). Navodno, "pacijent" kako ste ga super nazvali dobio je braniteljski stan koji je, navodno, darovao supruzi i to, opet navodno na samom početku parnice kojom je dokazano da je krivotvorio ugovor o doživotnom uzdržavanju. Sada, navodno opet, nema nikakve nekretnine na kojoj bi se mogla izvršiti ovrha, u što moja prijateljica sumnja. Zanima nas postoji li način da se ti podaci saznaju točno i kako ?

Od saznanja da je ugovor o doživotnom uzdržavanju krivotvoren prošlo je 5 godina, od čega je 4 godine trajao parnični postupak kojim je utvrđena i potvrđena prijevara

Donijeta je pravomoćna i izvršna presuda u parničnom postupku koji je vodila moja teško bolesna prijateljica i kojom je tuženik dužan vratiti mojoj prijateljici iznos za stan koji je bio njezino vlasništvo, a koji je tuženik prodao na prijevaru falsificirajući ugovor o doživotnom uzdržavanju u darovni ugovor.

U tijeku vođenja parnice tuženik je imao imovinu na koju se mogla staviti zabilježba o vođenju postupka radi osiguranja ( kuću i braniteljski stan), no kako to odvjetnik koji je zastupao moju prijateljicu nije učinio, tuženik je svoju imovinu darovao drugim članovima svog domaćinstva, pa je sada podstanar u stanu kojeg je dobio kao branitelj (prenio je vlasništvo na suprugu), a kuću je, navodno, prodao. Odvjetnik nije predao niti zahtjev za ovršnu naplatu u Finu s obrazloženjem da se ne može moja prijateljica naplatiti jer je prije nje u redu još niz ovršnih naplata, također zbog prijevara. Uzela je drugog odvjetnika radi naplate koji joj je savjetovao da prvog odvjetnika prijavi Odvjetničkoj komori, s obrazloženjem da je vodio postupak na njenu štetu i da je bio dužan poslati na Finu zahtjev za prisilnu naplatu, bez obzira što nije moguće naplatu izvršiti pljenidbom njegove braniteljske mirovine. Taj drugi odvjetnik trebao se naplatiti iz provizije nakon naplate dugovanja i rekao joj je da je to moguće, da bi odjednom promijenio iskaz i rekao joj kako se naplata dugovanja ne može izvršiti jer dužnik doista nema nikakve imovine.

Radi se o dugovanju od 60.000 eura, za koliko je prodan stan. Ona sada živi u jednoj udomiteljskoj obitelji koji smještaj plaća od male mirovine i zbog bolesti ( kancer ) nije u mogućnosti išta sama poduzimati.

Može li moja prijateljica pismeno podnijeti kaznenu prijavu državnom odvjetništvu? Može li išta učiniti? Zar je doista moguće da u našem pravnom sustavu ovakve teške prijevare mogu proći nekažnjeno? Može li ostvariti barem neko pravo prvenstva naplate potraživanja od dužnikove mirovine, Što učiniti? Bi li pomoglo možda da se obrati Ministarstvu branitelja, obzirom da je dužnik-prevarant, branitelj.

Postoji li neki način na koji bi ona sama mogla utvrditi je li doista istina da dužnik ništa nema i ako da, kako i kome se obratiti.

Iz iskustava drugih očito je da prvi odvjetnik koji je vodio postupak protiv njenog interesa neće biti kažnjen u Obrtničkoj komori, jer" vrana vrani oči ne kopa" rekoše joj svi, indirektno čak i drugi odvjetnik.

Na stambenom objektu sa 4 stana jedan stanar ima neprekidno već više godina izvješenu zastavu RH i grb. Oboje je zbog vremenskih prilika već prljavo, a zastava se često zbog vjetra djelomićno omota oko nosača.Poznato mi je da je Zakonom o hrvatskoj zastavi i grbu točno utvrđeno kada se naša zastava i grb mogu isticati, no ne znam kome prijaviti isticanje zastave i grba na način kako sam opisala, a što mi svi drugi stanari smatramo isticanjem domoljublja na neprikladan način, čak omalovažavanjem simbola naše domovine.

Kome opisano prijaviti, obzirom da ni u Zakonu o javnom redu i miru nisam pronašla odredbu po kojoj bi to bilo kažnjivo.

Hvala i LP

Najljepše molim moderatore, ako je ikako moguće, da mi odgovore na postavljeno pitanje

Ažurirano

Najljepše molim moderatore, ako je ikako moguće, da mi odgovore na postavljeno pitanje

Baki i djedu sudskom odlukom povjereno je prije dvije godine na čuvanje i odgoj unuče sada staro 8 godina, koje inače živi s njima od rođenja i koje je majka napustila u dobi od dvije godine. U istom domaćinstvu živi i otac djeteta, nezaposlen, bez ikakvih prihoda, ima blažu psihijatrijsku dijagnozu, a razveo se sudski od majke djeteta 2011. Roditeljima je oduzeto pravo na život sa djetetom i odgoj djeteta, a majci je određena obveza uzdržavanja i to 50% od minimalnog iznosa za uzdržavanje.Majka sada traži dijete i u tom smjeru je pokrenula postupak. Iznos za uzdržavanje nije redovito plaćala i unazad godinu dana nije platila uzdržavanje za dijete za 8 mjeseci. Sada je pokrenula postupak za ukidanje izrečene mjere oduzimanja prava na život sa djetetom i odgoj djeteta i prema prijedlogu Centra za socijalnu skrb svi su izgledi da će mjera biti ukinuta i da će dijete živjeti s majkom, jer, nažalost, majka kakva god bila, u očima socijalnih radnika, a čini se i u sudskoj praksi je primarni roditelj.Dovoljno je da samo kaže da želi dijete i da ima sponzora koji će uzdržavati i nju i dijete.

Imaju li djed i baka pravo tražiti od majke potraživanja za uzdržavanje djeteta samo za razdoblje kada je za obvezu uzdržavanja djeteta donijeta sudska odluka ili mogu potraživati od majke nadoknadu za uzdržavanje za sve vrijeme koliko je unuče bilo kod njih. Baka i djed postavljaju ovo pitanje jer majka već sada izjavljuje kako će tražiti da joj uzdržavanje za dijete plaćaju baka i djed, ti isti koji su dijete odgajali i brinuli o njemu od rođenja.

Roditeljima je sudskom odlukom izrečena mjera oduzimanja prava na život sa maloljetnim djetetom i odgoj djeteta. Dijete je povjereno na čuvanje i odgoj baki i djedu.Istekao je rok od jedne godine, na koji je mjera izrečena i CZZS predlaže Sudu produljenje iste mjere. U tu svrhu djetetu je potrebno imenovati posebnog skrbnika za vođenje postupka. Poseban skrbnik koji je zastupao dijete prije godine dana dobio je poziv da se javi u CZZS radi ponovnog imenovanja za posebnog skrbnika u sudskom postupku koji predstoji, no on je spriječen.

Mogu li baka ili djed kojima je dijete povjereno na čuvanje i odgoj biti imenovani i posebnim skrbnikom djeteta u ovom slučaju?

Roditeljima ( ocu i majci) oduzeto je pravo na odgoj i život sa djetetom na rok od jedne godine koji ističe 01.07. o.g. Nova rasprava za ukidanje ili produženje izrečene mjere nije zakazana i po informaciji dobivenoj u sudskoj referadi rečeno je da neće niti biti zakazana dok se ne riješi žalbeni postupak ( jedan roditelj uložio je žalbu na izrečenu mjeru).

Po odluci suda dijete treba provesti sa majkom za vrijeme ljetnih praznika 30 dana. U vrijeme izricanje mjere majka je bila nezaposlena. Ovih dana se zaposlila i s posla dolazi kući oko 17 sati. Inzistira da dijete provede kod nje 30 dana, a za vrijeme dok radi dijete bi trebali čuvati djetetu ne baš bliski ljudi ( njih troje, kako će kad koji moći, članovi nove majčine obitelji).Dijete je staro 7 godina i ne želi ići na čuvanje kod članova nove majčinbe obitelji.

Imaju li skrbnici djeteta ( djed i baka po ocu) pravo odbiti poslati dijete k majci na 3o dana, uzevši u obzir da oni kao skrbnici koji su odgovorni za dijete ne poznaju osobe s kojima bi trebalo boraviti dijete, da dijete ne želi ići, da je odluka o skrbništvu nepravomoćna, ali izvršna i da za par dana ističe rok na koji je roditeljima izrečena opisana mjera.

Savjetujte, hitno molim, kako da skrbnici postupe u ovom pravnom "zrakopraznom" prostoru da se ne ogriješe o zakon i zaštite dijete!

Hvala!