Fortune

I mi otprilike želimo isto, preurediti krovište i podići potkrovlje. Išli smo u urbanistički raspitati se. Uglavnom, sve je to gotovo pa nemoguća misija. Papirologija i sve dozvole koštaju abnormalno puno, ako ih je uopće moguće dobiti. Treba zadovoljiti 101 uvjet. S druge strane, ako se ide u izgradnju "na svoju ruku", uvijek postoji mogućnost da nezadovoljna strana podnese prijavu inspekciji i eto novih problema.

U svakom slučaju sretno!

Hvala na odgovoru Mike06,

I Vaši su odgovori i iskustvo cijenjeni i dobrodošli!

ude je napisao:

Poštovani !

 

Vlasnik čestice koja neposredno graniči sa česticom na kojoj će se izvoditi zahvati u prostoru ne daju nikakvu pisanu suglasnost , međutim oni imaju pravo uvida u projektnu dokumentaciju i dati primjedbu ako su tim zahvatom povrijeđena neka susjedska prava .

Nadležni organ vodi računa da li su primjedbe osnovane ili se radi o zloupotrebi prava .Najčešće postupak ishođenja dozvola ima normalan tok.

Pozdrav!

Poštovani ude,

Vaši su odgovori uvijek dobrodošli i od velike pomoći!

Možete li, molim vas, konkretnije pojasniti "povredu susjedskih prava" kojima bi se osporila gradnja?

Ima li i kakvu važnost (u ranijim postovima na ovoj temi spominjana) udaljenost građevine od međe?

Što se događa s onim česticama koje su "slijepljene", tj. između kojih postoji sam zid debljine 10 cm i 1m staze među kućama?

U ranijim se postovima također spominje isticanje obavijesti o gradnji na objektu/terenu na kojem će se raditi zahvat.

Što se događa ukoliko zainteresirana stranka nije u mogućnosti pravovremeno reagirati na takvu obavijest (živi izvan mjesta u kojem je objekt/teren)?

Hvala na odgovoru.

Anonimno je napisao:

Sigurno smo postavljača pitanja zbunili. sad treba sad ne treba suglasnost.

Treba li ili ne zavisi kada je postupak radi izdavanja građevinske dozvole pokrenut.

Ako je pokrenut prije 28.07.2004.g. onda vrijedi ono što piše u ranijem postu, tj. pribavljaju se suglasnosti susjeda.

Ako je pokrenut kasnije, NE pribavljaju se suglasnoti susjeda, to ne mora raditi niti onaj koji traži dozvolu niti to radi organ koji izdaje dozvolu po službenoj dužnosti. Zašto? zato jer tijelo koje izdaje dozvolu prije izdavanja građevinske dozvole mora strankama, a to su i susjedi pružiti mogućnost uvida u glavni projekt. Poziv za uvid stavlja se na građevinskoj čestici i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva. Hoće li susjed koristioti svoje pravo uvida i izjašnjavanja to je njegova stvar.

Zanima me nešto slično.

Ukoliko bi mijenjali dotrajalo krovište, ujedno i podigli potkrovlje u visinu od kojih 90 cm, treba li nam suglasnost susjeda za takav zahvat?

Koje bi bili pravovaljani razlozi za njihovo protivljenje, a koji bi nam onemogućili podizanje potkrovlja? Znam da nam ne mogu zabraniti popravak krovišta.

Emica222 je napisao:

Veliki pozdrav,zovem se Ema i javljam se prvi put.

Kolegica i ja imamo par pravnih pitanja na koja od poznanika dobivamo nestručne odgovore pa smo se odlučile javiti vama za pomoć

Dakle ovako:

Radim u firmi godinu dana i imam jedno dijete. Radimo na drugom djetetu (umjetna oplodnja) i vjerojatno ćemo imati blizance.

Pitanja:

-Ako odem na čuvanje trudnoće, koliki postotak od plaće bi primala do poroda?

-Ako dobijem blizance,koliko maksimalno porodiljskog mogu dobiti (obzirom da imam već 1 dijete)

-Firma stoji dosta loše (recesija je kriva za sve pa me zanima: ako se za vrijeme mog čuvanja trudnoće ili porodiljskog dopusta zatvori firma što se događa sa mojim stažom i isplatom plaća?

 

Hvala vam unaprijed

Pozdrav od mame blizanaca!

Evo odgovora na neke od Vaših dilema.

Ako ste punih godinu dana u radnom odnosu ostvarujete pravo na rodiljnu/roditeljsku naknadu koja se isplaćuje preko HZZO-a, a ne poslodavca.

Ovisno o visini Vaše plaće, naknada za vrijeme komplikacija iznosit će maksimalno 4257,00 kn. Kažem ovisno o visini plaće, jer ukoliko imate niska primanja i naknada je manja.

Rođenjem blizanaca ostvarujete pravo na 6 mjeseci rodiljnog dopusta i 30 mjeseci roditeljskog dopusta (ukupno 3 godine).

Ukoliko firma propadne, Vi ćete izgubiti radno mjesto, a time Vam i prestaje teći staž.

Što se naknada tiče, kao što sam već rekla, sve naknade za vrijeme komplikacija u trudnoći kao i isplate nakon rođenja djeteta idu na teret HZZO-a. Prvih 6 mjeseci naknade su delimitirane, tj. kretat će se u visini vaše mjesečne plaće. Drugih 6 mjeseci iznosit će do maksimalno 2660,00 kn ili manje, a od godinu dana djetetova života pola proračunske osnovice tj. 1663,00 kn.

felixx je napisao:

Napravite ogradu koju nije lako srušiti(npr. armirani beton).Na to imate pravo.

Susjedove prijetnje pismeno prijavite policiji, i napomenite da ih obzirom na dosadašnje ponašanje susjeda smatrate vrlo ozbiljnima.

 

Na vašem bih mjestu razmislio o prodaji te kućice, i to po mogućnosti nekom liku sa kojim se susjed ne bi usudio 'zakvačiti'. Ako se umjesto odmora svake godine živcirate, čemu sve to trpiti?

Izgradnja ograde armiranim betonom definitivno je slijedeći potez čim se ostvare zakonski preduvjeti (ponovna mogućnost izvođenja građevinskih radova nakon turističke sezone ).

Susjeda smo prijavili policiji!!! Odveli su ga na razgovor. Svaka njegova slijedeća aktivnost na našu štetu i eto mu opet policije na vrata.

U jednom djeliću sekunde pojavila se ideja o prodaji kuće, ali to bi bio naš poraz i bijeg pred budalom. Kuća i okućnica su naša obiteljska baština, pa zašto ustuknuti?!

Do sad smo bili mirni i nismo ništa poduzimali, zato je bilo tako. Sada ćemo se drukčije igrati

Horor se nastavlja.

Situacija sa susjedom prešla je sve granice normalnog.

Obzirom da je naša nova kuća izgrađena (60-ih god.) na mjestu stare uvučena 1m, između nas i susjeda postoji put kojim su se oni od tada služili, a služe se njime i danas kako bi prišli svojem vrtu sa stražnje strane kuće. Služnost puta nikada nije upisana u naš vlasnički list. U međuvremenu je s druge, stražnje strane kuća izgrađena cesta kojom je omogućen pristup susjedovom vrtu. Susjed čak tvrdi da je novoigrađena cesta njegova!!! (Mi s tom cestom nemamo ništa!)

Ukoliko dobro tumačim, nestali su razlozi za eventualnim upisom služnosti puta po našem putu. Jesam li u pravu?

Nadalje, sprejem u boji iscrtali smo među po liniji temelja naše nekadašnje kuće. Na to je susjed reagirao prijetnjama da ukoliko nešto učinimo, odnosno napravimo zid, da će nam provaliti u kuću i sve porazbijati, a izgrađeni zid srušiti. Čak je pozvao i građevinsku inspekciju. Napominjem da mi zid nismo planirali graditi, ali kako stvari stoje to nije isključeno.

S druge strane me zanima kako se na nas odnosi članak 102. st. 2 Zakona o vlasničkim i drugim stvarnim pravima u kojem stoji da je svaki vlasnik dužan s desne strane svojega glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drugačije propisano, niti je drugi mjesni običaj?

U našem se slučaju upravo radi o desnoj strani, gledano s puta!!!

Zar nitko ne zna?

Da li dva člana darovnim ugovorom mogu svoj dio prenijeti na trećeg člana ili ne?

Vikendica je u vlasništvu 3 člana obitelji (majke i dvoje djece - svi punoljetni ), dakle svatko je vlasnik u 1/3. Dva člana obitelji žele svoj dio prenijeti na trećeg člana.

Što je potrebno učiniti? Dva člana (majka i dijete) Darovnim ugovorom svoj dio prenose na trećeg člana (dijete) ili se to drukčije uređuje?

Hvala na savjetima!

I mene bi zanimalo isto. Krov na kući površine 32m2 ide "od nule" i definitivno zahtjeva popravak u punom smislu te riječi. Međutim, mi bi ga "rekonstruirali" i podigli zidove cca. 90 cm - 1m tako da, uz popravak krova dobijemo i nekakvo potkrovlje.

Što se u ovakvom slučaju događa s dokumentima, odnosno kakve je i gdje dokumente potrebno ishodovati?

ude je napisao:

Poštovana!

 

Vama preostaje u sudskom izvanparničnom postupaku" "Sudsko utvrđivanje međa ".I te međe su definitivne i nitko ih ne smije mijenjati.

 

Pozdrav !

Hvala na odgovoru.

No mene muči što su stare postojeće međe (suhozidi, žive stijene) izbrisane s lica zemlje rukom dotičnog susjeda od kako je počelo naše neslaganje (unazad dvije godine). Što u tom slučaju?

Nekakav sudski vještak sam utvrđuje granicu ili kako?

Susjed i mi nećemo se dogovoriti niti u 3 naredna života.

I opet problemi (nastavak na prvi post na ovoj temi).

Prošlo smo si ljeto odlučili samopomoći. Zatrpali smo dio zemljišta koji nam je susjed odcijepio, ali samo taj dio, ni milimetra više. Naravno, posvađali smo se s njim na pasja kola i mislili smo da je to-to. E šipak.

Na žalost, izbivali smo iz kućice cijelu godinu, a kad smo došli dolje - IZNENAĐENJE. Susjed si je dao truda, otkopao svu zemlju i ponovo si uzeo naš komad zemlje.

Što sada?

Natezat se s njim na ovakav način do besvjesti? Kako to riješiti???

Evo ovako, čekamo blizance!

Znamo da Grad Zagreb, uz propisane uvjete, za rođenje prvog djeteta jednokratno isplaćuje 3.000,0kn, a drugog 6.000,00kn.

Zatim znamo da se, također uz propisane uvjete, od HZZO-a isplaćuje jednokratna novčana pomoć u iznosu od 70% proračunske osnovice po novorođenom djetetu (oko 2.300,00kn).

Isto tako, prema Kolektivnom ugovoru za DS i DN iz 2008. u članku 54. uz ostalo stoji i da "službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju rođenja djeteta u visini 50% jedne proračunske osnovice" (oko 1.600,00kn). Pretpostavka je da se u slučaju rođenja blizanaca isplaćuju dvije ovakve naknade.

E sad, mene zanima što se događa u slučaju ako su oba roditelja državni službenici. Ostvaruje li svaki od roditelja pravo na isplatu takve naknade za svako dijete ili ne? Postoje li kakvi uvjeti u vezi isplata tipa prijava djece na nekog od roditelja ili sl.?

Isto pitanje vrijedi i u vezi isplate dara za "sv. Nikolu". Dobijaju li oba roditelja državna službenika takav dar za svako dijete ili ne?

Slijedeća dilema tiče se Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji stupa na snagu 01.01.2009., točnije članka 9. tog Zakona u kojem su opisana prava korisnika na rodiljne i roditeljske potpore. Sve bi bilo super da u članku 65. tog Zakona upravo za članak 9. ne stoji kako isti stupa na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju! Može li netko objasniti što to znači, tj. vrijede li u tom slučaja prava opisana u članku 9. ili ne???

Konačno, prema trenutno važećem Zakonu o radu člankom 67. opisan je rad u skraćenom radnom vremenu. Znamo da prema tom Zakonu majka blizanaca ima pravo raditi polovicu radnoga vremena do navršene treće godine života djece, međutim nije jasno definirano kada se može početi ostvarivati to pravo (npr. godinu dana nakon rođenja blizanaca).

Ako netko ima iskustva u ovom području kao i svima prethodno opisanima bila bih zahvalna na tumačenju vezano uz korištenje svih navedenih prava. Hvala!

Ako ste zaposleni u nekoj državnoj službi, a na vas se odnosi kolektivni ugovor za DS i DN, rekla bih da je prekid GO ipak moguć kako je opisano u slijedećem članku tog ugovora:

Članak 29.

(1) Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.

(2) Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.

(3) Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Evo ovako. U domovima za stare i nemoćne imam tri člana obitelji, što starih što nemoćnih uslijed vrlo teške bolesti sa smrtnom presudom.

Za sada, dva su starija člana smještena u državne domove (cijena smještaja od 2000-3000kn) i nemam nekih većih prigovora. Bitno mi je da su čisti i nahranjeni, što jesu.

Problem se pojavio kada smo relativno mladu osobu zbog težine bolesti bili primorani smjestiti u privatni dom (cijena smještaja 5700kn + ostali troškovi). Njihova samoreklama je bila bajkovita, ali ubrzo je isplivala na površinu sva prljavština, pokvarenost i nebriga osoblja za štićenike, a o aroganciji vlasnika da niti ne govorim.

Pokušali smo najprije mirno i molećivo uputiti vlasnike na probleme, ali ostali su totalno gluhi. Slijedeći put više nismo bili tako "blagonakloni" pa smo malo oštrije upozorili na nepravilnosti nakon čega je počela "odmazda vlasnika".

Higijena štićenika, pogotovo ležećih, nepokretnih je ispod svake ljudske razine. Probleme hranjenja i nužde najlakše rješavaju uvođenjem sondi, stoma i katetera. Stvari donesene od strane obitelji (ručnici, odjeća, pelene i ostala potrebna medicinska pomagala) razgrabe, razdijele drugim štićenicima i nakon toga se tim stvarima gubi svaki trag.

Navodno imaju liječnički nadzor 3 puta tjedno. E pa pitam se ja kakav je to liječnički nadzor kada taj liječnik nije u stanju prepoznati prehladu dok temperatura totalno ne paralizira štićenika i tek tada primjeniti terapiju Sumamedom? A nije da nismo upozoravali na prehladu i ranije...

Evo još jedan banalan primjer. Nemaju dovoljno pokrivala (deka) tako da svakodnevno moramo iznova tražiti da se u sobu donese deka! A ima toga još...

Zato bih ovim privatnjacima najradije poslala inspekciju što najozbiljnije i razmišljam!!!

Zar nitko nema ovakvih problema ili je ovo borba s vjetrenjačama?

Što učiniti ako se vlasnici+osoblje privatnog doma za stare i nemoćne osobe ne pridržavaju ugovornih obveza odnosno ako njihovo postupanje u određenoj mjeri šteti štićeniku i obitelji štićenika?

Naravno, uvijek postoji mogućnost preseljenja osobe u drugi dom, ali obzirom da se radi o vrlo teškoj bolesti u kojem slučaju je smrt osobe samo pitanje vremena, preseljenje ne bi došlo u obzir.

Tko obavlja nadzor nad takvim ustanovama? Kome odgovaraju i uopće jesu li ikome takve ustanove odgovorne?

Na žalost, nemam odgovor na Vaše pitanje već dodatno pitanje vezano uz nadogradnju kata na objektu (kući) koje sam vlasnik.

Gdje je potrebno otići po dozvolu za nadogradnju recimo stambenog potkrovlja i koje je sve dozvole potrebno pribaviti?

Sad mi više ništa nije jasno Uzimajući u obzir podatke iz prvog posta na ovoj temi tko je onda vlasnik kuće i vrta i u kojem omjeru, tj. koji je dokument relevantan?

Hvala na odgovorima.

Sve što ste napisali već mi je jasno i već se dogodilo. I pokušaj ishođenja dokumenata i susjedove "kojekakve" reakcije i macolom po zidu.

Čitala sam zakon i ostala zatečena kako zapravo zakon loše štiti vlasnika u ovakvim situacijama i gotovo sve ide na ruku onima koji čine štetu, a ne oštećenima.

U posjedovnom listu (s Katastra) upisano je da su u posjedu nad kućom i vrtom tri osobe.

Od navedenih je osoba jedna upisana kao 4/6 vlasnik, a dvije osobe svaka kao 1/6 vlasnik.

U vlastovnici (iz Gruntovnice) za istu su kuću i vrt upisane iste 3 osobe, međutim omjer vlasništva nije kako je prethodno navedeno već su sve tri osobe upisane kao 1/3 vlasnici.

Koji od ova dva dokumenta je stvarni dokaz vlasništva, tj. uzimaju li se u obzir podaci iz Katastra ili Gruntovnice?

Kako se zaštititi od susjeda uzurpatora?

Priča, ukratko, ide ovako. Od nedavno sam vlasnica malene kućice (30m2) na dalmatinskoj obali. Kuća je u obitelji generacijama, a ja sam (koliko mi je poznato) četvrti nasljednik (pradjed, djed, otac, ja). Svi papiri su uredni!

Prilikom izgradnje naše kućice 60-ih godina (na mjestu stare kamene) ista je bočno uvučena u naš plac oko metra kako bi se ostavio prolaz za stražnje dvorište. Susjedova kuća izgrađena je do samog ruba parcele odnosno ostavljeno je samo 40 cm do ruba koliko se inače ostavlja za okapnicu.

U međuvremenu se susjed razmahao pa je na placu površine oko 30m2 izgradio upola veću kuću pritom uzurpirajući i okolna zemljišta koja nisu njegova. No, taj me se dio ne tiče dok god se ne radi o mojem.

Kako je naša kuća većim dijelom godine prazna budući je silom prilika postala kuća za odmor, a određeni niz godina i nije bila posjećena, susjed si je uzeo za pravo u našoj odsutnosti, na našem prolazu izgraditi stepenice na svoju terasu. Nepotrebno je napominjati da se prolazom služi kao svojim koristeći ga ujedno i kao prolaz do svojeg stražnjeg vrta do kojega inače nema pristup sa svojeg zemljišta. Ujedno napominjem da na navedenom prolazu ne postoji pravo služnosti prolaza!

Međe, na žalost, u ovom dijelu Dalmacije postoje samo u usmenoj predaji živuće starčadi i eventualno postojećim suhozidima koji nisu pretrpjeli rušenja i preinake.

Sukob sa susjedom eskalirao je u onom momentu kada smo se mi uhvatili adaptacije (ne dogradnje) kuće i uređenja vrta. Spor je nastao oko vrta, odnosno oko dijela našeg vrta koji si je susjed ničim izazvan odlučio prisvojiti. Ovo se dogodilo tek nakon našeg ponovnog dolaska, godinama je taj dio vrta bio zapušten zbog naše odsutnosti.

S ovakvom se situacijom, naravno nismo mogli složiti te smo zatražili od susjeda da ukloni novonastali zid izgrađen na našem terenu. Njemu se to dakako nije svidjelo te je počeo prijetiti raznim rušenjima naše imovine i izgradnjama na našoj parceli.

Obzirom na činjenicu da je on inače spreman na takve postupke zanima me postoji li kakav mehanizam zaštite kako se prilikom svakog slijedećeg dolaska ne bi iznenadili nekom njegovom novom bespravnom kreacijom, a na našu štetu?