ino78

Nakon nedavne smrti majke, brat traži nužan dio na zemljištu koje je ona kupila i darovala meni još prije 15 godina. Ima li on na to pravo, s obzirom da sam ja vlasnik i pošteni posjednik cijelo vrijeme, odnosno da li se ja mogu i trebam pozvati na dosjelost? Hvala puno.

Poštovani, molim za pomoć: prije 10 godina kupili smo zemljište od gospođe u čijem je vlasništvu bila polovica parcele, dok je vlasnik druge polovine njen nevjenačani suprug koji je umro prije 30 godina i nema nasljednika. U ugovoru stoji da ona prodaje i njegov dio ako može, ali taj čovjek je ostao upisan kao vlasnik polovine parcele koju mi cijelo vrijeme koristimo. Na koji način se možemo uknjižiti kao vlasnici cijele parcele a ne samo polovine koja je pripadala prodavateljici? Hvala unaprijed na odgovoru!

Postovani, molim za savjet, zanima me imam li ja i pod kojim uvjetima kao punomocnik (nisam odvjetnik) svoje bake pravo traziti nakadu troskova. Parnica traje vec osam godina tijekom kojih sam nebrojeno puta dolazio na ročišta i pisao podneske. Unaprijed zahvaljujem.

Poštovani, molim za savjet kako zahtjevati od suda da donose odluku o visini pričuve za održavanje zgrade? U zgradi vlasnici velikih objekata određuju cijenu pričuve koja je nepodnošljiva za vlasnike malih lokala od kojih većina nije u funkciji ali svejedno moramo plaćati 19 kn/m2 mjesečno. Hvala unaprijed!

Postupak je u tijeku, radi naknade za plinovod HEP-a, ali oni tvrde da ne trebaju platiti gotovo ništa, jer je vrijednost zemljišta već umanjena onim prvim plinovodom Gradske plinare, za koji uopće nije vođen postupak niti je plaćena naknada.

Poštovani, na našem zemljištu je 1988.g. Gradska plinara povukla plinovod, a 1997.g. još jedan plinovod je povukao HEP. Za prvi plinovod nikada nije vođen postupak o izvlaštenju, ono nije uknjiženo, niti nam je određena naknada, već se za njega saznalo tek sada, u postupku radi naknade za plinovod HEP-a, jer oni tvrde da bi pri određivanju naknade vrijednost zemljišta trebalo smanjiti radi te prve služnosti koja faktički postoji ali nije uknjižena. Molim Vas za savjet kako da dobijemo pravičnu naknadu i od koga. Je li moguće tražiti od Gradske plinare da plati naknadu, i koji dio, i je li moguće da se naknada HEP-a odredi prema punoj cijeni nekretnine a ne smanjenoj. Unaprijed hvala.

Zanima me je li postoji neki jednostavniji nacin da se osigura povrat novaca koje mi je banka uzela kao jamcu, osim tužbe protiv glavnog dužnika? Ako bi dužnik pristao da mi vraca dug, kako to pravno urediti da postoji neka sigurnost? Hvala Vam unaprijed.

Vrhovni sud prihvatio je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i odredio rok za rješavanje predmeta kao i novčanu naknadu. Zanima me kada se i na koji način može tražiti od Ministarsva financja isplata te naknade? Zahvaljujem unaprijed.

Zahvaljujem na korisnom savjetu.

Starija gospođa htjela bi urediti odnos s dvoje djece, jedinih nasljedika, tako da sinu nakon njene smrti pripadne 2/5 kuće a kčeri 3/5, ali da kčer ima dužnost brinuti se o njoj do smrti jer dobiva više. Na koji način je nabolje urediti te odnose uzimajući u obzir poreze i pravnu sigurnst ostaviteljice? I je li moguće samo u postocima ili opisno podijeliti kuću ili je potrebno prethodno obaviti parcelizaciju kako bi svako dijete dobilo svoj dio? Unaprijed hvala.

molio bih stručno mišljenje u vezi ove prave situacije; u ovršnom postupku sud, nakon prigovora ovršenika i očitovanja ovrhovoditelja, rješenjem obustavlja ovršni postupak o tome narednih 6 godina ne obavještava ovršenika koji slučajno saznaje za to rješenje, odnosno da je predmet okončan pitanje: - je li sud bio obvezan dostaviti to rješenje ovršeniku ili pozvati ovršenika na ročište na kojem je objavljeno? - ako da, postoje li osnove za neku vrstu kompenzacije? unaprijed zahvaljujem

molio bih stručno mišljenje u vezi ove prave situacije; u ovršnom postupku sud, nakon prigovora ovršenika i očitovanja ovrhovoditelja, rješenjem obustavlja ovršni postupak o tome narednih 6 godina ne obavještava ovršenika koji slučajno saznaje za to rješenje, odnosno da je predmet okončan pitanje: - je li sud bio obvezan dostaviti to rješenje ovršeniku ili pozvati ovršenika na ročište na kojem je objavljeno? - ako da, postoje li osnove za neku vrstu kompenzacije? unaprijed zahvaljujem

Zahvaljujem na savjetu. Da, radi se o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, i slazem se s vasom ocjenom, zato smo i podnijeli zalbu Vrhovnom sudu. Predlagatelju je odreden iznos naknade od devet tisuca kuna. Je li to prema vasim saznanjima odgovara novijoj praksi Ustavnog suda?

htio bih cuti strucno misljenje i savjet o pravnom pitanju koje se navodno rijetko susrece u praksi. dakle, zemljisno-knjizni postupak trajao je preko deset godina. stranke su podnijele zajednicki zahtjev za naknadu stete zbog nerazumno dugog trajanja. zupanijski sud je zahtjev prihvatio stjecatelju-predlagatelju u zemljisno knjiznom postupku, ali odbio predniku uz objasnjenje da se nije neposredno odlucivalo o njegovim pravima i obvezama. je li po vasem misljenju ovakva odluka suda osnovana, te kojim bi se argumentima eventualno mogla osporavati? unaprijed zahvaljujem

odlicno. hvala puno.

zapravo ne znam protiv koga podnijeti tuzbu. steta je prouzrocena postupanjem gradskog ureda u 1. stupnju i potvrdom takve odluke od strane ministarstva u 2. stupnju. tek je upravni sud uvazio nase argumente na temelju kojih je ponovljeni upravni postupak rjesen u nasu korist ako netko ima ideju koga tužiti, svaka sugestija je dobrodosla

Zasto smatrate da nisam shvatio dio o potrebi dokazivanja nezakonitog postupanja? Ono sto sam zanemario u prvom postu je uloga ministarstva kao drugostupanjskog tijela, koje je postupilo jednako kao i Gradski ured u prvom stupnju, i time takoder prouzrocilo stetu. Na temelju odluke Upravnog suda, ponovljeni postupak je okoncan u moju korist. Budite ljubazni i objasnite sto znaci da je potreban oprez kod tužbe protiv gradskog ureda?

U pravu ste, druga instanca bilo je ministarstvo koje je postupilo jednako kao i gradski ured. Pretpostavljam da to znači da bi tužba vjerojatno trebla obuhvatiti i drugostupanjsko tijelo. U svakom slucaju hvala Vam na interveciji, puno ste pomogli.

Molio bih Vas za stručan savjet vezano uz ova pitanja: Gradski ured za imovinsko-pravne poslove, u upravnom postupku koji je vodio, prouzroćio je izmaklu dobit; 1.Koga tužiti radi naknade štete? Grad, Ured, državu? 2.Postoje li neke posebne pretpostavke za podizanje tužbe protiv pravnih osoba javnog prava? Hvala.

u postupku radi povrata nacionalizirane imovine, prvostupanjsko upravno tijelo odbilo je zahtjev za povrat, propuštajući se odrediti o argumentima podnositelja zahtjeva. to rjesenje je poništio upravi sud, vratio predmet na ponovljeni postupak, da bi u skladu s njegovim uputama imovina bila vraćena. s obzirom da je sve trajalo preko 11 godina, zanima me postoji li mogućnost da se tuži tijelo državne uprave zbog izmakle dobiti uzrokovane neosnovanim odbijanjem zahtjeva u prvom stupnju? unaprijed zahvaljujem.