malimrav85

Iz osobnog iskustva, nije toliko važna formulacija, važno je da se vidi da se radi o Vama i općenita svrha.

malimrav85 je napisao:

Malo smo raspravljali o ovome na faksu ali nisam još isprabao.

Naime, prema Zakonu o zaštiti potrošaća postoji ovo

 

Sredstva daljinske komunikacije

Članak 37.

(1) Sredstva daljinske komunikacije jesu ona sredstva koja su pogodna za sklapanje ugovora između trgovca i potrošača bez istodobne fizičke nazočnosti trgovca i potrošača na jednome mjestu.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka, među ostalim, jesu: adresirani i neadresirani tiskani materijali, standardna pisma i dopisnice, tiskana promidžbena poruka s narudžbenicom, katalog, telefon s ljudskim posredovanjem i bez njega, radio, videofon, videotekst, telefaks uređaj, televizija, internet i elektronička pošta.

 

i onda dalje

 

Zabrana slanja proizvoda bez narudžbe potrošača

Članak 54.

(1) Nije dopušteno isporučiti potrošaču proizvod ili pružiti uslugu koju potrošač nije unaprijed naručio, ako je riječ o naplatnom poslu.

(2) Ako trgovac, suprotno stavku 1. ovoga članka, pošalje potrošaču određeni proizvod, smatra se da je taj proizvod promidžbeni dar trgovca.

(3) Ništetna je odredba u uvjetima poslovanja trgovca ili ponudi poslanoj bez prethodne narudžbe potrošača prema kojoj bi šutnja potrošača značila prihvat ponude.

(4) Odredbama stavaka 1. do 3. ovoga članka ne dovode se u pitanje odredbe ovog ili drugih zakona o prešutnom obnavljanu ugovora.

 

Prema tome, oni ne bi mogli naplatiti dnevnu kartu jer se radi o nečemu što ti ne želiš čime bi se faktično radilo o ugovornoj kazni koja kao što znamo nije dozvoljena.

Kao što sam rekao, profesor mi je rekao da bi u teoriji to bilo tako a pitanje je kako bi se sud postavio u ovom slučaju.

Vrijedi probati.

Malo smo raspravljali o ovome na faksu ali nisam još isprabao.

Naime, prema Zakonu o zaštiti potrošaća postoji ovo

Sredstva daljinske komunikacije

Članak 37.

(1) Sredstva daljinske komunikacije jesu ona sredstva koja su pogodna za sklapanje ugovora između trgovca i potrošača bez istodobne fizičke nazočnosti trgovca i potrošača na jednome mjestu.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka, među ostalim, jesu: adresirani i neadresirani tiskani materijali, standardna pisma i dopisnice, tiskana promidžbena poruka s narudžbenicom, katalog, telefon s ljudskim posredovanjem i bez njega, radio, videofon, videotekst, telefaks uređaj, televizija, internet i elektronička pošta.

i onda dalje

Zabrana slanja proizvoda bez narudžbe potrošača

Članak 54.

(1) Nije dopušteno isporučiti potrošaču proizvod ili pružiti uslugu koju potrošač nije unaprijed naručio, ako je riječ o naplatnom poslu.

(2) Ako trgovac, suprotno stavku 1. ovoga članka, pošalje potrošaču određeni proizvod, smatra se da je taj proizvod promidžbeni dar trgovca.

(3) Ništetna je odredba u uvjetima poslovanja trgovca ili ponudi poslanoj bez prethodne narudžbe potrošača prema kojoj bi šutnja potrošača značila prihvat ponude.

(4) Odredbama stavaka 1. do 3. ovoga članka ne dovode se u pitanje odredbe ovog ili drugih zakona o prešutnom obnavljanu ugovora.

Prema tome, oni ne bi mogli naplatiti dnevnu kartu jer se radi o nečemu što ti ne želiš čime bi se faktično radilo o ugovornoj kazni koja kao što znamo nije dozvoljena.

Kao što sam rekao, profesor mi je rekao da bi u teoriji to bilo tako a pitanje je kako bi se sud postavio u ovom slučaju.

Vrijedi probati.

brisati

A kak mogu znat na kojem sam sudu? Da li svi idu na Kennedyev ili da pitam PU di su poslali?

Da ne otvaram novu temu...

Da li ja mogu nazvat prekršajni sud i pitat kada će biti prvo ročište? prošlo je 7 mjeseci od sudara.

broj predmeta ne znam.

Jučer me u 02.00 zove frend i kaže da je dobio 1000kn kaznu zato jer vozi prejaki auto (Astru 1.6 od valjda 115ks).

To i ne bi bilo toliko čudno da nema vozačku 5 godina.

Zar su oni stvarno protegnuli tu kategoriju mladih vozača i na one koji su položili prije novog zakona, onog prošlog?

Pa koja je to logika? Čovjek vozi 5 godina i napravi preko 100.000km i sad odjednom ne smije vozit više.

Pa di to ima?

VSRH. Rev 987/1994. od 17.srpnja 1996.

"sudjelovanjem u otplati kredita kojim je prije zaključenja braka jedan od bračnih drugova nabavio nekretninu, drugi bračni drug ne stječe stvarno pravo već obveznopravni zahtjev razmjerno uloženim sredstvima u otplati kredita"

Što bi značilo, ja mislim, da druga strana ima pravo na polovicu uplaćenog iznosa za vrijeme trajanja bračne zajednice.

da što duže prima alimentaciju jer on ponavlja prvu godinu.

Nisam siguran (upravo učim obiteljsko pravo) ali bih rekao da pravo na uzdržavanje punoljetnog djeteta koje se školuje prestaje ako ne daje uredno godine na fakultetu. Iznimka je ako za to ima opravdan razlog tipa neke bolesti. Ako je pao godinu bez opravdanja rekao bih da obveza uzdržavanja prestaje.

Da li bi mi ovdje netko mogao odgovoriti koliki su sudski troškovi u slučaju da žalba VPSRH bude neuspješna tj. da sud potvrdi presudu nižeg suda?

Hvala!

Stvarno je već komično da mi nitko ne odgovori na pitanje a rasprava ide u svim drugim smjerovima.

Nisam na to niti ciljao nego na to da bi se mladim vozačima ili vozačima početnicima trebali smatrati svi koji imaju vozačku imaju manje od 5 godina, bez obzira da li oni imaju 22 ili 66 godina.

Netko, zna li netko koliku su ti sudski troškovi?

Kad smo kod ocjene ustavnosti ono što mene muči je odredba u ZOSPCu po kojem je mladi vozač onaj mlad po godinama a ne onaj mlad po stažu. Ne razumijem zašto je netko sa 23 godine i 100.000km manje iskusan i više opasan od nekoga od 65 i 500km.

Članak 14.

Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki.

Zar to ne bi moglo ući pod ovo ...ili drugim osobinama?

Nema neposrednog opažanja kad policija nije ni bila tamo nego je do sudara došlo kad njih nije bilo te se krivnja nije dala utvrditi njihovim "vještačenjem" nego je osoba za koju ovo pitam priznala krivnju na sudu ali dobila dosta viskoku kaznu za jako mali prekšaj s obzirom da je priznao odmah, nekažnjavan,student...

Nego, koliko mogu biti sudksi troškovi u slučaju nepovoljng raspleta?

Ni za prekršaje prije 01.01.2008.?

U pravnom lijeku je navedeno da se može žaliti VPSu RH preko suda koji je donio odluku tj. Prekršajnog suda u Zagrebu.

Nije žalba na odluku o krivnji nego na visinu kazne, krivnja je priznata još na prvom ročištu.

Ali to ni nije toliko važno koliko me zanima koliki su sudski troškovi u tom postupku?

Kolko su sudski troškovi ako Visoki prekršajni sud RH uzme žalbu u razmatranje pa ju odbije?

Hvala.

Zakon o prekršajima

Članak 6.

Počinitelj koji je bio u kaznenom postupku pravomoćno proglašen krivim za kazneno djelo koje obuhvaća i obilježja prekršaja ne može biti kažnjen u prekršajnom postupku.

Joj,nisam vido da već piše.

Pardon.

Oni su to rješili tako da se vrijeme parkiranja prenosi u idući dan. Da ste platili parkiranje u 19.30 parkirna karta bi vrijedila do 7.35 idućeg dana.

Mislim da si dužan dostaviti i svoje podatke jer te inace terete da ih uopce nisi javio. Malo im je nespretno formulirana ta rečenica da ako je druga osboa vozila moraš dostaviti podatke jer se stječe dojam ako ništa ne javiš da prijava ide tebi,što nije tako.

Nisam siguran ali mislim da ti se ne računaju subota i nedjelja kao dani proteka roka.

2000kn ako ne daš podatke

Nemam pojam o sprejevima,ali da li negdje piše da je to taj isti sprej koji je tu testiran?

Ma nemoj se mučit,nije mi važno. I našli smo presudu Ustavnog suda pa smo završili s tim. Došlo je do rasprave pa me zanimalo da li postoji mogućnost da isključivi krivac bude ovaj na glavnoj. Hvala puno!

Dne 14. lipnja 1991. godine oko 17,30 sati tužitelj je upravljao osobnim vozilom i sa sporedne ceste uključivao se u promet na cestu s pravom prvenstva, te kada je bio na desnoj strani ceste u koju se uključio u promet bio je zahvaćen automobilom osiguranika tuženika, koji je zahvatio lijevu stranu tužiteljevog automobila prešavši središnju crtu za oko 1 m. Putem vještačenja je utvrđeno da je osiguranik tuženika vozio brzinom 97 km/h, iako je dozvoljena brzina iznosila 60 km/h, te da je reagirao kočenjem i da je do mjesta sudara prešao put dužine od 69,92 m u vremenu od 3,33 sekunde. Za tužitelja je utvrđeno da je nakon zaustavljanja kod znaka "stop" do mjesta sudara prešao put u dužini od 10 m, da je brzina njegovog vozila mogla iznositi 10 km/h, te da je do mjesta sudara prošlo vrijeme od 3,59 sekunde.

 

Sudovi nižeg stupnja pravilno su zaključili prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka, da je do navedene prometne nesreće došlo isključivo krivnjom osiguranika tuženika zbog prevelike i nedopuštene brzine kretanja njegovog vozila, te da na tužitelju nema krivnje budući da se u promet uključivao na propisan način, tj. prije uključivanja u promet sa sporedne na glavnu cestu stao je i provjerio da li nailazi neko od vozila, ali kako nije vidio nailazak vozila tužitelja krenuo je prelaziti cestu i tek tada je sa svoje lijeve strane vidio nailazak vozila ali prema mišljenju vještaka više nije bilo moguće vraćanje unatrag jer bi to sa promjenom smjera kretanja trajalo duže vrijeme od vremena određenog za završetak uključivanja u promet.

 

Stoga su sudovi nižeg stupnja pravilno primjenili odredbu čl. 178. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53 i 73/91, 3/94) kada su utvrdili odgovornost tuženika za štetu prouzročenu krivnju njegovog osiguranika.

 

Sudovi nižeg stupnja pravilno su zaključili, da je tužitelj postupio po odredbi čl. 50. st. 4. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama, jer je stao prije uključivanja u promet sa sporedne ceste na glavnu cestu sa pravom prvenstva i provjerio da li mu sa lijeve strane nailazi vozilo, te krenuo u uključivanje u promet na glavnu cestu kada u njegovoj zoni preglednosti nije bilo vozila osiguranika tuženika, već u vremenu kada je ovo uključivanje počelo.

 

Stoga se neosnovano prigovara u reviziji da su sudovi nižeg stupnja trebali utvrditi krivnju tužitelja za spornu štetu odnosno primjenom odredbe čl. 178. st. 2. Zakona o obveznim odnosima udio tužitelja u odgovornosti za spornu štetu razmjerno stupnju njegove krivnje.

 

Visina dosuđene naknade štete u reviziji se ne osporava.

Ok,hvala.

Nemam iskustva sa takvim slučajevima u samom postupku pred sudom!!

To me više zanima,da li postoji neka presuda.

da li postoje situacije kad vozač na glavnoj cesti gubi prednost?

U vidu imamo 2 osobna vozila. Jedno izlazi uz prethodnu provjeru na glavnu cestu sa sporedne a drugo koje vozi po glavnoj cesti dvostrukom brzinom od dozvoljene udara u ovo koje izlazi iz sporedne. Izlaz iz sporedne ceste je nepregledan,recimo da se vidi 30-40 metara u svaku stranu. da li se uz pomoč vještaka može dokazati koliko je vozilo u prednosti vozilo i da je njegova brzina uzrok nesreće? Znači,ovaj iz sporedne je pogledao i provjerio ali nzbog brzine nadolazečeg vozila nije ga vidio.

Situacije je hipotetska,primjer takve ceste je izlaz na staru samoborsku u malešnici kod groblja.