Teofida

Na potvrdi HZMO-a piše da smo na novu firmu prijavljeni od kraja siječnja 2019. (za 2020. se uopće ne vidi staž - možda kasni HZMO - budem provjerila). Još da pojasnim: do prosinca 2020. vrijedio je kolektivni ugovor od stare firme, a od siječnja vrijedi Kolektivni od nove firme.

Opis radnog mjesta odgovara, način obračuna plaće je malo drugačiji u smislu da se na platnoj listi ne vidi dosadašnji dodatak za ateste koji mi je najviše sporan (plaća je malo manja nego je bila). Za prijavu moram provjeriti, javim sutra. Hvala

Poslodavac uopće nije ponudio otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora. Ponudili su novi ugovor o radu na novu firmu koji nisam potpisala( bez da smo potpisali sporazumni raskid za staru firmu) i Rješenje o plaći. I dalje se ne javljaju.

Tvrtka u kojoj sam radila spojena je s drugom tvrtkom unutar iste grupacije (tvrtke u državnom vlasništvu). Dobili smo nove ugovore o radu u prosincu 2020., ali nisam suglasna s ponuđenom plaćom. Tražim da mi se priznaju položeni atesti koji su do sada bili posebno navedeni na platnoj listi. Novi ugovor nisam potpisala, vratila sam ga nepotpisanog s primjedbom o plaći (poslana je i požurnica). Plaća za siječanj 2021. mi je smanjena za dosadašnji dodatak. Od strane poslodavca ni glasa o prekidu ugovora, povećanju plaće odnosno mojoj daljnjoj sudbini. Nije mi cilj tužiti poslodavca. Da li ima kakav rok u kojem se poslodavac mora očitovati, kako ga 'prisiliti' da ponudi zadovoljavajući ugovor ili otkaz ugovora s izmijenjenim uvjetima i otpremninu? Budući da ne može jednostrano smanjiti plaću da li mogu tražiti pismeno da mi isplati plaću po starom ugovoru? Hvala, lp

Hvala na odgovoru

Zbog spajanja dviju tvrtki u državnom vlasništvu trebali bi potpisati nove radne ugovore. Žele nam smanjiti plaću, putne, povecati broj sati prekovremenog rada... zbog 'lošijeg poslovanja tvrtke'. Hipotetski: mogu li radnici traziti smjenu uprave, putem sindikata, jer tvrtka posluje losije ( a da se ne izvlace na krizu zbog virusa jer to nije razlog losem poslovanju). Postoji li takva mogućnost u zakonu?

Pozdrav, Kuća nema vodovodni ni kanalizacijski priključak (građena prije '68), ima više suvlasnika. Ako većinski vlasnik plati te priključke hoće li kasnije (prilikom isplate suvlasnika) imati isključivo pravo na njih ili će suvlasnici moći tražiti da ih se isplati i za te priključke? Na koji zakon se treba pozvati? Primjerice, telefonski priključak spada u pokretnu imovinu. Ako sam pogriješila molim premjestite temu. Hvala!

Baš ste me nasmijali neka pati koga smeta LP

Hvala na odgovorima i vrijednim informacijama, treba dobro odvagnuti prije konačne odluke.

Pozdrav, ovo pitanje postavila sam studentima Pravne klinike. Koliko se sjećam odgovorili su: učlaniti se u političku stranku, podnijeti tužbu Ustavnom sudu (drugih odgovora se ne sjećam). Svaki da čitamo novine, komentiramo, a konkretno ne poduzimamo ništa. Znam da zakon sam po sebi ne znači ništa ako se ne provodi, a za to je odgovorno sudstvo koje isto tako ne radi svoj posao. Budući da mi je već dosta ove korupcije i nejednakosti što mogu učinita ja kao građanin? Kako napraviti pritisak na politiku i sudstvo legalnim putem? Jedan od primjera: način obračuna plaće - Zakon o radu ne propisuje istu osnovicu za obračun plaće i smatram da je zbog toga mnogo radnika diskriminirano. Zašto svi radnici u RH ne bi imali istu osnovicu, a dodacima bi se utvrdila razlika između npr. radnika i liječnika.

Pozdrav, komunalno poduzeće želi spojiti kanalizaciju preko dviju parcela. Jedna parcela je neizgrađeno građevinsko zemljište, a na drugoj je kuća. Zemljišta su dovoljno široka (cijevi bi išle ispod zemlje uz među), komunalna tvrtka je suglasna vratiti zemljište u prvobitno stanje i nudi besplatan priključak vode i kanalizacije. Budući da vlasnik (u načelu nema ništa protiv služnosti prolaza instalacija) u bližoj budućnosti namjerava prodati neizgrađeno građevinsko zemljište umanjuje li mu to vrijednost i postoje li moguće komplikacije zbog pozicioniranje nekretnine? Zemljište je širine 18-19m. Je li naknada u vidu besplatnog priključka realna? Ili se može tražiti i npr. da se ne plaća kanalizacija? Na kakvu obvezu zapravo pristaje vlasnik zemljišta? Hvala

Poštovani, želim poslati povratnu informaciju koju sam danas saznala. Nakon druge javne dražbe (održane krajem travnja) gore spomenuta nekretnina nije prodana i sud je obustavio ovrhu. U međuvremenu (nakon prve javne dražbe) PBZ Card je potraživanje ustupio agenciji za naplatu potraživanja. Do danas, u gruntovnici još nije izbrisana zabilježba PBZ-a, iako je sudsko rješenje izdano krajem travnja. Dužnik nema namjeru podmiriti dug. Budući da je ovrha obustavljena je li moguće s dužnikom napraviti kupoprodajni ili darovni ugovor? Spremna sam ponuditi i jedan manji iznos agenciji, ali budući da nisam stranka u postupku to može loše završiti po mene. Jer dugovanje je od strane agencije, a PBZ je naveden u gruntovnici i pitanje koliko još ovrha čeka dužnika. Nemam namjeru povlačiti se poslije po sudu jer sam na pečat pravomoćnosti, PBZ nakon prve javne dražbe za isto tako mali udio u oranici nije poslao sudu dostavnicu, čekala tri mjeseca i to nakon što sam na ured predsjednika suda napisala požurnicu. Porezna uprava gore spomenuti iznos za dražbu je odredila (uvid u spis) jer u gruntovnom izvatku piše kuća i dvije zgrade = 244m2. To je pomnožila sa cijenom kvadrata kuće. Znači, gospodarske zgrade nisu navedene posebno pa je zbog toga nastao takav nerealan iznos.

Znači li to da je u RH moguće prijaviti prebivalište samo na građevinsko zemljište bez da je tamo sagrađena kuća? Prijateljica je nedavno gradila kuću i da bi mogla dobiti kućni broj na teren joj je izašla komisija koja je potvrdila da ima sagrađenu barem jednu sobu. S tim papirima je otišla na gruntovnicu i tek onda je dobila broj. Rekla je da ju napoliciji nisu tražili nikakv dokaz za kuću dok je mijenjala prebivalište. Na stranici MUP-a : Promjena prebivališta (odjava i prijava) Zahtjev za prijavu prebivališta podnosi se u nadležnoj policijskoj upravi/policijskoj postaji (PU/PP) prema mjestu u kojem građanin prijavljuje novo prebivalište. Policijska uprava/policijska postaja u kojoj građanin prijavljuje novo prebivalište izvršit će odjavu ranijeg prebivališta. Potrebno je: osobna iskaznica potpisana izjava kojom građanin potvrđuje da se nastanio u mjestu i na adresi na kojoj želi prijaviti prebivalište (građanin koji da lažnu izjavu podliježe prekršajnoj odgovornosti i prekršajnoj sankciji u iznosu od 500 do 5000 kuna)

Hvala na brzom odgovoru. Ako bi bila točna moja pretpostavka ( idući tjedan tražit ću uvid u spis) gospodarske zgrade obračunate su po cijeni stambenog kvadrata pa je zato takva cijena. Učinit ću kako ste predložili, direktno ponuditi banci. Ako se ne slože čekati licitacije. Javim se s povratnom informacijom. Pozdrav

Pozdrav, uskoro će biti javna dražba na nekretnini u kojoj živim i u kojoj sam većinska vlasnica (80%). Dražba se provodi na dijelu jednog od suvlasnika koji ima 10 posto. Procjenu je napravila porezna uprava, ali krivo jer su ( pretpostavka) pod kuću stavljene i gospodarske zgrade pa je sto kvadrata kuće na selu stare 60-ak godina/ procijenjeno na 100.000 eura. Zainteresirana sam za kupnju, ali po realnijoj cijeni. Sudac koji vodi predmet rekao mi je da ja ne mogu podnijeti prigovor jer nisam stranka u postupku nego da zamolim suvlasnika da napiše prigovor i priloži ga na prvoj javnoj dražbi. U tom slučaju sud bi zatražio novu procjenu. Bila sam i na poreznoj, ali mi nisu dali uvid u katalog jer to nije javno. Što mi preostaje? Mogu li predložiti banci da podnese prigovor? Mogu li napisati prigovor direktno Poreznoj upravi? Hvala.

Pozdrav, ako sam dobro razumjela, ispravite me ako nisam, Vas zanima zašto stimulacija ulazi u osnovicu plaće? Zato jer to dopušta Zakon o radu i jer se poslodavcima dozvoljava da, umjesto na jedinstven način za sve zaposlene u RH, svatko plaću obračunava kako mu drago. Na mojoj platnoj listi također postoji stavka plaća za redovan rad koja za 180 sati mjesečno iznosi oko 1400 kn i još je isto toliko prikazano za stimulaciju. Zbrojeno to iznosi malo više od 2800 kn bruto tj oko 2400 kn neto što je jednako hrvatskom minimalcu. Poslodavac ne krši zakon i to je državi dovoljno. Zakon o radu također dopušta da osnovica za obračun bude manja on propisanog minimalca, a o tome odlučuje poslodavac. Na taj način omogućenen su manipulacije. Npr. kod nas se stimulacija umanjuje ako ideš na redovan godišnji i zbog toga i smanje plaću. Nisam još tražila objašnjenje da li je to po zakonu, ali me uopće strah koji ću odgovor dobiti od ministarstva. Ovako 1400 kn / 160 sati = 8,75 kn moja satnica za redovan rad. Pitanje za sve: kako promijeniti zakon

Hvala, ali nemam uvjete za dobivanje još jednog objedinjenog kredita koji bi pokrio cijeli dug.

Pozdrav, zanima me tko ima prednost pri naplati potraživanja - dvije banke koje kredit skidaju preko plaće (imam jamce) ili kartičarska kuća? Naime, došlo je vrijeme da više ne mogu podmirivati troškove po karticama (više Amex i Diners kartica na koje imam isto dva kredita). U banci, kako su rekli, ne mogu napraviti odgodu kredita (da bih novac preusmjerila na kartice) jer redovno primam plaću. Ako prestanem plaćati račune za kartice pretpostavljam da prvo slijedi blokada računa, ali se kartičarske kuće neće imati od čega naplatit jer mi ostane 700 kn, a potom ovrha? Uz to, tako će mi samo nabijati kamatu na kamatu. Možda da se s kartičarskim kućama proba dogovoriti otplata kamate na neki period pa onda vidjeti kako dalje? Ima netko prijedlog? Hvala

Ono što su napisali ostali sudionici je 'mrtvo slovo zakona na papiru.' Iz vlastitog iskustva: koeficijent za plaću iznosi 1.4, ali mi u ugovoru također ne piše iznos bruto plaće (pozivaju se na Kolektivni, ali ni tamo nema iznosa). Bitna je Osnovica za izračun plaće; moja iznosi 1400 kn za puno radno vrijeme, ostatak obračunaju pod 'razliku do pune plaće'. Na kraju dobijem 2400 kn neto. Zakon o minimalcu dozvoljava manipulacije prilikom obračuna plaće.

Hvala na odgovorima. Pod 'pritiskom' sam mislila na neki slučaj iz prakse ili članak zakona na koji bi se mogli pozvati u našem prijedlogu. Pozdrav.

Poslodavac je ukinuo putne troškove i omogućio prijevoz autobusima. Najudaljenije radnice za put između 30 do 40 km svakodnevno potroše i dva i pol sata za put na posao i s posla. To je zbog toga jer ima puno stajališta. Jasno mi je da poslodavac ne mora nadoknađivati putne troškove, ali može li se izvršiti pritisak da se barem osigura najkraći put do posla..

Pozdrav, ako netko ima iskustva vezana za obračun plaće radnika koji primaju minimalnu plaću propisanu zakonom RH (2360kn). Poslodavac na taj iznos plaće redovno uplaćuje poreze i doprinose. Međutim, mene zanima OSNOVICA za obračun plaće. Umjesto 2360 kn poslodavac za obračun osnovice uzima iznos od 1200 kn ( znači to je plaća za redovan rad - puni fond sati), a ostatk na platnoj listi vodi kao 'razliku do pune plaće.' Dozvoljava li to zakon? Ili je to po starom hrvatskom običaju 'zakonom dozvoljeno, ali moralno upitno.' Hvala

Osoba X posudila je u kreditnom uredu (tvrtki d..) novac, manji iznos. Međutim, s jednom tvrtkom sklopila je ugovor o kreditu, s drugom ugovor o posredovanju, a trećoj uplaćuje rate....S obzirom da je EKS skoro 50% i uvidom u sudski registar vidi se da je riječ o slovenskim lihvarima.... Osoba X nema namjeru ne platiti svoju obavezu, međutim hoće li joj se novac kojeg je dosad uplatila priznati? Namjerava ih prijaviti policiji. Međutim, kome do daljnjega uplaćivati rate da ne bi na naplatu poslali cjelokupni iznos kredita? Isplati li se pokretati tužbu i tražiti da se kamata odredi u zakonskim okvirima? Kako je najbolje postupiti?

Unuk i djed potpisali su Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju kojeg se uredno pridržavaju obje strane. Unuk mora obaviti operacijski zahvat. Treba li unuk napraviti oporuku i navesti nasljednike koji bi se nastavili brinuti za djeda (koji je s godinama postao dementan, ali mu nije oduzeta poslovna sposobnost) ili se ugovor poništava? Kako unuk može zaštititi svoje pravo jer je uredno izvršavao obaveze? Hvala

Osoba X i Y žive u izvanbračnoj zajednici više od tri godine. Svatko ima svoju kuću, ali žive u njegovoj. Oboje imaju djecu (bivši supružnici su pokojni); on dvoje;ona troje. Tko što nasljeđuje i u kojem postotku? Hvala.