Jump to content

zvizdac

Korisnik
  • Broj objava

    6
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Ovo pitanje je dosta nejasno... Nejasno je iz razloga što se u istom ne može zaključiti da li je netko od vas hrvatski državljanin. I da li onda ide spajanje sa hrvatskim drzavljaninom.. Da bi se odobrio privremen boravak potrebno je podnijeti zahtjev u Petrinjskoj do 90 dana od ulaza u RH. ako je prošlo više od 90 dana ili ako je iz putne isprave vidljivo da je unutar jedne kalendarske godine bilo više ulaza a koji nisu prijavljeni, moguće je da MUP ne samo odbije zahtjev nego deportira stranca. E sada, da bi se išlo na opciju spajanja obitelji potrebno je: - izjava ovjerena kod javnog bilježnika potpisana uz dva svjedoka o izvanbracnoj zajednici. - adresa stanovanja za sve članove koji tim spajanjem ulaze u isti sustav da bude ista. - vlasnik stana potvrdi suglasnot s tim da na toj adresi stanuju te osobe s prilozenim vlasničkim listom ne starijim od 6mj. - zdravstveno osiguranje sa potvrdom Ministarstva financija o OIBu i potvrdom HZZO-a da je osoba osigurana. - sredstva za uzdrzavanjem te izjava o uzdrzavanju + potvrda o poslovnoj sposobnosti osobe koja spaja obitelj sa stranim drzavljaninom. Drukčijoj proceduri pristupaju SAMO osobe koje se vracaju u RH i strani su drzavljani a imale su prebivaliste u RH 07.listopada 1991.godine. Bez obzira ima li netko djecu itd i u kojoj je osnovi, ministarstvo ima pravo sukladno diskrecionom pravu i pretpostavkama pojedinog slučaja odbiti zahtjev ukoliko nisu ispunjeni uvjeti koje sam gore naveo.
  2. Ne paničari... Provjerio sam i sljedeće je tumačenje: Promijenjen je Zakon o državljanstvu, međutim nije promjijenjen Zakon o strancima. Prema tome, tvoja supruga može dobiti stalni boravak nakon 5g provedenih u RH, ali će u tom statusu onda još sačekati dodatne 3g dok stekne uvjete za državljanstvo RH. Kod moje će npr to biti drukcije jer će moja sa statusom stalnog boravka kada joj ga odobre moći automatski tražiti državljanstvo budući daje u navedenom datumu imala boravak u RH (stalni) koji je prestao 1994. Znači stalni boravak danas u kombinaciji s tim statusom iz 1991 za nju znači državljanstvo. Međutim, nadam se da će ona dobiti ranije jer upravo zbog tog ako dobije status povratnika zadovoljava zakonski uvjet da dobije stalni boravak i onda opet po onoj navedenoj osnovi i drzavljanstvo...
  3. Dakle ovako ljudi: Jednu pomoć bih molio. Moja supruga je rođena u RH, otac srbin, majka hrvatska drzavljanka, zivjela je ti do 1993, odselila u Novi Sad kad joj e bilo 15g, vratila se u Zgb prije 4g i sada je na privremenom boravku... Obzirom da se zakon mijenja kako onaj o strancima tako i o HR državljanstvu jedan pravnik spomenuo mi je usput članak iz oba zakona koji bi se mogao primjeniti na ovaj slučaj: Zak.o Strancima kaze: ČL.94/Toč.2 ...Stalni boravak može se odobriti i: "Strancu koji je imao prebivalište u Republici Hrvatskoj na dan 8.listopada 1991.godine, a koji je korisnik programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice i za kojeg je utvrđeno da se vratio s namjerom da trajno živi u Republici Hrvatskoj.". Zak. o HR drzavljanstvu kaže: ČL.19 "Smatra se da osobe koje su na dan 8.listopada 1991.godine imale prebivalište u Republici Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak, ispunjavaju pretpostavke potrebnog boravka u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva.". Kombinacijom prvog pa drugog članka moja bi supruga stekla uvjete najprije stalnog boravka a nakon tog državljanstva. Ono što mene zanima je sljedeće i molim savjet: Ako ima dokaze da je zivjela u HR, da se rodila u HR da je iz HR otišla tada i tada, da je u Srbiji imala status izbjeglice do prije desetak godina kad je dobila drzavljanstvo Srbije i kad su njezini uselili u svoj stan itd.; može li zatražiti prema nekim zakonima danas taj status da se tretira kao povratnik? U tom slučaju ona bi ostvarila ova dva prava vec sa stupanjem na snagu ovih dvaju zakona (01/01/2012) ali me zanima budući da nigdje ne pronalazim pravnu podlogu - dali je moguce iako je u RH ona po svrsi spajanja obitelji sa HR drzavljaninom koji ima već 4g, paralelno uz to traziti i status povratnika čime bi se automatizmom vratio i regulirao njezin stalni boravak i ne bi bilo potrebe za daljnjim godisnjim produzenjima ove vize o boravku u RH. Može li ona to naknadno zatraziti u nadleznim ministarstvu iako je u RH odobren njezin legalni privremeni boravak po drugoj osnovi? Jer UNHCR i neki pravnici tvrde da može i da jednom biti izbjeglica u bilo kojem trenutku znači mogućnost postati povratnik i za to nema rokova i unificiranih pravila... MOLIM POMOĆ !!!
  4. Znači upoznati ste sa temom vjerojatno i sa novosti koja je izglasana i koja stupa na snagu 01/01/2012. Znači ima nekih otegotnih okolnosti u promjenama (8g će biti regulatrni boravak prije mogućnosti dobivanja trajno nastanjenog stranca itd...). Međutim, ČL.19 je dvosjekli mač... Znači li to da će svi koji su 08/10/1991 imali taj status i boravak u RH automatizmom moći steći državljanstvi ili oni koji su od tog datuma imali sve to do danas... Jer moja supruga npr je kao dijete do 1993. imala taj status kada su im ga poništili u MUPu jer su otisli u Novi Sad... Sada me zanima znaci li ovaj zakon olakotnu okolnost za one pojedince koji su imali taj status svojedobno u Hrvatskoj i koji su tada zivjeli? Znači li da moja supruga sada ne treba čekati 8g do upisa u knjigu državljana već temeljem statusa koji je imala na spomenuti datum prema Čl.19. novog zakona biti upisana nakon 01/01/2012.? Molim pomoć!!!
  5. Ne vidim razloga po kojem ocjenjujes tu proceduru nelogičnom... Uvijek ti trebaju svjedoci ukoliko ste u izvanbracnoj zajednici odnosno vjencani list ukoliko ste vjencani, potreban je dokaz o financijskom stanju ili izjava o izdrzavanju sa platnim listama, izvodom banke itd.... Potrebna je suglasnost vlasnika stana/vl.list.... Sve je to redovna procedura i ja (iako moja supruga prolazi istu proceduru svake godine) smatram da je spomenuta procedura dobra upravo iz razloga jer na taj način treba kumulativno ispuniti sve uvjete...
  6. Dakle molim vas za pomoć u obliku nekog pametnog savjeta u ovom slučaju. Moja supruga rođena je na teritoriju RH (Split). Majka joj je također rođena u istom gradu pedesetih godina prošlog stoljeća, baka i djed s majčine strane također, prabake i pradjedovi i tako neograničeno prema majčinoj liniji njezini preci su hrvatski državljani srpske nacionalne pripadnosti (jednako kao i vojvođanski hrvati, mađari itd. koji su državljani jedne države kojoj pripadaju, međutim druge narodnosti). Otac moje supruge je državljanin R.Srbije rođen u Novom Sadu i prema svim korijenima i svojim precima, on je srbin unedogled analizirajući njegovo naslijeđe. Sedamdesetih godina njezini roditelji su se upoznali i nastavili zivjeti u Splitu. 1992 njezin otac zatrazio je upis za sebe i svoju tada maloljetnu kćer u hrvatsko državljanstvo, međutim zahtjev je odbijen prema istom obrazloženju, odnosno zahtjev/slučaj pravno je evaluiram prema istoj pretpostavci koju ću kasnije citirati sukladno obrazloženju nadležnog ministarstva. Moja supruga danas živi vec nekoliko godina u RH i ima privremeno odobren boravak, te bi za jos godinu dana trebala dobiti državljanstvo prema vremenu provedenom u RH sukladno zakonu o HR državljanstvu (5g kontinuiranog boravka, odnosno prema novom zakonu čije su izmjene upućene u saborsku proceduru na obradu - 8g). Nekoliko puta razgovarali smo sa policijskim službenicima i svaki je odgovor proturječan i u koliziji sa zakonom. Uglavnom svaki policijski službenik neovisno o hijerarskijskoj poziciji sa lažnim žaljenjem slučaja kaže "Joj pa da je barem državljanstvo zatraženo devedesetih ili početkom 2000-ih sigurno bi po svakoj osnovi dobila državljanstvo". E sada, punica mi je spomenula kako je njezin suprug zatražio državljanstvo devedesetih i kako je zahtjev odbijen te sam stoga potrazio pisanim putem očitovanje nadležnog ministarstva. Citirati ću dio odgovora sa malim korekcijama (imena/prezimena): "...Utvrđeno je kako je Vaš otac XXX YYY podnio zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva dana XX.YY.1992 putem policijske uprave splitsko-dalmatinske za sebe i svoju maloljetnu kćer XXX YYY. Zahtjev je odbijen pravomoćnim rješenjem ovog Ministarstva temeljem članka 26. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu zbog neispunjenja zakonskih pretpostavki iz članka 8. stavka 1. točke 3. navedenog zakona...." E sada, iz navedenog obrazloženja da se zaključiti kako je obrazloženje odnosno evaluacija ovoh zahtjeva unificirano primjenjena na podnositelja jednako kao i na njegovo maloljetno dijete. To maloljetno dijete je jednako tako dijete hrvatske državljanke i jednako tako to maloljetno dijete sve te godine od trenutka rođenja živjelo je s roditeljima u Splitu do trenutka kada su dvije godine kasnije cijela obitelj (otac, majka i kći) odselili u Novi Sad. Također, iz svih dokumentacija vidljivo je kako je to maloljetno dijete sve te godine školovano u splitskoj osnovnoj školi čime je jasno vidljivo kako dijete nikada nije napuštalo državu, kao ni majka koja je sve to vrijeme bila u Splitu (što je vidljivo i uvidom u radnu knjižicu). Smatrate li da je normalno izjednačiti pretpostavku prema kojoj je otac mogao eventualno steći državljanstvo (a to je pretpostavka prema kojoj punoljetna osoba stječe državljanstvo po osnovi prirođenja ukoliko su ispunjene sve ostale pretpostavke)? Zar prema aktualnom zakonu koji je i tada bio primjenjiv po istim osnovama, maloljetno dijete nije trebalo biti razmatrano za upis u državljanstvo prema nekoliko faktora kao što su: prema mjestu rođenja, prema državljanstvu jednog roditelja itd itd itd... Ovdje je unificirano obrađen zahtjev bez razlike u pretpostavkama i statusima oca i djeteta. Otac je u međuvremenu mijenjao adresu Split/Novi Sad i u trenutku podnošenja nije imao ispunjeno 5g provedenih na teritoriju RH (odnosno imao je 17g ukupnog boravka, ali je kontinuitet prekinut u jednom intervalu na duže od 6mj kada je izbivao oko 10mjeseci u kontinuitetu iz Splita i kada je bio prijavljen u Novom Sadu). Danas, ukoliko se uzme u obzir da moja supruga živi na teritoriju RH (živimo u Puli), postoji li pravna osnova za podnošenjem zahtjeva za HR državljanstvo i kolika je mogućnost da se nadležnim institucijama na ona njihova provokativna pitanja odgovori argumentima koji su valjani. Oni će jasno postavljati pitanja koja su više retoričke forme i očekivano su ovakva: - majka vas je trebala upisati u knjigu državljana i zašto nije? - vaš otac trebao se žaliti sukladno napomeni na uručenom rješenju 30 dana od trenutka preuzimanja rješenja prema tome danas je to toliko zastarjelo da nema nikakve osnove temeljem ovog tražiti drzavljanstvo. (moj odgovor u tom bi slučaju bio: "Ja ne mogu ulaziti u to zasto nije i ne mogu kvantificirati ni kvalificirati koliko me je taj roditeljski propust oštetio jer kao četrnaestogodišnje dijete bila sam nemoćna donositi pravne poteze u smislu podnošenja žalbe i sličnih poteza.") Osobno smatram i molim vas za mišljenje i savjet, slažete li se da odbijanje djeteta u ovom slučaju predstavlja diskriminaciju u trenutku povrede djetetovih prava jer ovo nije nista nego diskriminacija djeteta i da za takav propust nikada nije kasno temeljem navedenog zatražiti naknadan upis, posebice iz razloga što moja supruga danas živi u RH, poslovna sposobnost joj je potpuna, visokoobrazovana je osoba, aktivno i bez jezične kolizije komunicira hrvatskim jezikom, zasniva obitelj sa mnom kao hrvatskim državljaninom itd. Molim vas za mišljenje (posebno s pravne strane) koliko je izgledno da se u ovom slučaju ukoliko podnesemo zahtjev prije nego prodje 5 ili po novom mogućem zakonu 8g da je ona teritoriju RH, pojave neke institucijske prepreke u smislu inata i dokazivanja nekih glupih principa koji su neopipljivi, odnosno koliko je izgledno da upravo ovo temeljem individualnog slučaja može biti uvaženo jer zdravorazumno bi trebalo biti uvaženo i ispravljen propust učinjen prije 19g.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija