aaiirr

Nasa i susjedna zgrada (koje su jedna do druge) dijele zlijeb koji sluzi za odvod oborinskih voda. Mi smo mislili da se vode susjedne zgrade u taj zlijeb slijevaju iz cijevi koja ide s susjednog krova krova (uz ulicnu fasadu) u taj zajednicki zlijeb. Kako je stalno dolazilo do preljevanja vode kod jacih kisa na nasem krovu kod tog zlijeba, nakon sto su dosli majstori, utvrdili su da se susjedna zgrada spojila na taj zlijeb preko naseg tavana! Naime, susjedi su preko starog lima na svom krovu stavili novi lim za odvod oborinskih voda. Cijev za odvod spojili su tako sto su probili zid (na jednom dijelu) koji dijeli nas tavan od njihovog krova i onda ispod naseg krova stavili cijev preko koje se vode ulijevaju u zajednicki zlijeb. (Nitko ne zna kad se to tocno dogodilo, jer vjerojatno zbog buke od radova na njihovom krovu nismo primijetili da netko probija zid.) Nadalje, ove zime, kad je temperatura pala na -20 (zbog snijega) voda u cijevi na tavanu se zaledila. Medjutim kako se snijeg na krovu susjedne kuće topio, a voda nije mogla proci, cijev je na spojevima pocela pustati, te je voda ostavila trag na stropu stana koji se nalazi ispod tavanske cijevi. Brzom intervencijom majstora, napravljena je privremena instalacija koja je preusmjeravala vodu u 50-litarsku bacvu. (Dok cijev nije postala prohodna, tj. led u njoj se otopio, ispunile su se dvije takve bacve.) Upravitelj nase zgrade stupio je u kontakt s predstavnikom suvlasnika susjedne zgrade, kako bi se ta cijev makla s naseg tavana. Spoj na zlijeb mogu napraviti na mjestu cijevi od starog lima koja jos uvijek stoji. Medjutim predstavnik susjedne zgrade odbija bilo kakvu suradnju. Strah nas je da se ne ponovi ova situacija, pa da cijev mozda i ne pukne, kada ce steta biti ogromna. Sto mozemo napraviti? Je li ovo slucaj za gradjevinsku inspekciju?

U nasoj zgradi za potrebe jednog ugostiteljskog lokala u prizemlju je krajem 80-ih (prije vise od 20 godina) izgradjen ventilacijski sustav. Ventilacijski sustav je provucen kroz svjetlik zgrade i zavrsava na krovu zgrade. Zgrada (izgradjena 1895.) je bila nekadasnje drustveno vlasnistvo, a sad su stanovi privatni, a poslovni prostori pod upravom grada. Ugostiteljski obrt, koji je djelovao u lokalu, je prije 10 godina prestao koristiti taj sustav. U medjuvremenu je obrt prestao s radom, a u postupku je useljenje novog zakupca. No zastarjeli ventilacijski sustav je i dalje ostao. Stoga smo trazili od grada da ga ukloni, buduci da je postavljen i sluzio njegovom lokalu, a predstavlja smetnju u odrzavanju zgrade. No grad nam je odgovorio, nakon sto je poslao ljude na teren: da temeljem članka 3. Uredbe o održavanju zgrada dimnjaci i ventilacijski kanali pripadaju zajednickim dijelovima zgrade, čiji se popravak i održavanje financira zajedničkim sredstvima iz pričuve. Grad predlaze da troskove uklanjanja sustava, koje je on izracunao na 28000 kn, platimo iz pricuve. Tumaci li grad ispravno uredbu? Ima li neki drugi propis na koji bi se mogli pozvati da primoramo grad da ukloni tu ventilaciju (tj. tu zeljeznu konstrukciju)? Znaci li to da ako ju ne uklonimo da smo ju duzni i odrzavati?

Bio sam danas na zk odjelu i dobio sam uvid u rješenje o povratu narodnog odbora ili kako se vec zvao. U zemljisnim knjigama je prepisano samo ono sto je pisalo u rjesenju. (Prije toga u zk nisu bili evidentirani posebni dijelovi zgrade, tj. stanovi. Da je u rjesenju pisalo 100 sobni stan na 100. katu vjerojatno bi ga upisali.) Medjutim to rjesenje je zanimljivo. Naime, iz njega je vidljivo da se vraca 1 garsonjera i 3 trosobna stana. Medjutim u daljem tekstu rjesenja se pobrojava popis prostora u zgradama i uvidom u to se vidi da postoje (u tom trenutku) samo 2 trosobna stana (kako je i danas)! Sto se X-a tice njega je (u odsutnosti) zastupao skrbnik (vjerojatno po sluzbenoj duznosti) koji je trazio da mu se dodijele dva dvosobna stana, no komisija je odlucila da mu pripada jedan trosobni (jer jos negdje nesto posjeduje). Stoga po ovom ispada da stan kako je opisan nije ni postojao (svi ostali stanovi, izuzev onih vracenih preostalim prijasnjim vlasnicima, imaju manje soba). (Na rjesenje se nitko nije zalio. A grad, pretpostavljam, s obzirom da opis stana nije odgovarao ni jednom od postojecih (po broju soba) nije ga zaveo kao vlasnika.) Moze li se nekako stanje u zk ispravit? Tj. imamo li osnovu trazit ispravak?

Zahvaljujem na prijedlozima. Pokusat cemo doci do rjesenja o povratu.

X je upisan kao vlasnik stana. 2 stana (jedan od njih je manji) su vracena jednom od prijasnih vlasnika, a 2 su prema zabiljezbi u zemljisnoj knjizi vracena drugoj dvojici prijasnjih vlasnika (svakom po jedan). 3 izuzeta stana (izuzev X-ovog) su osobe koje su ih dobile nazad prodale, nesto nakon povrata, stanarima koji su u njima zivjeli. Nitko nije vidio rjesenje, prvo smo to uocili u ispisu iz glavne knjige, a podatke smo doznali iz povijesnog ispisa. Bilo je nekih pregradjivanja u jednoj od kuca, prije vise od 30 godina, ali ne znam tocno kakvih. Trenutna evidencija grada o prostorima u kucama (stanovi, poslovni prostori, ducani, garaza) odgovara trenutnom stvarnom stanju. Muci nas i to sto je prije vise od 10 godina grad sve ostale stanove prodao nositeljima stanarskog prava, a ostali su samo poslovni prostori koje bi uskoro trebala preuzeti RH u svoje vlasnistvo (jer se nitko nije javio za povrat). Sto se tice X-a prema nekim informacijama koje smo doznali on je otisao iz Jugoslavije prije povrata (cak se navodno i ispisao iz drzavljanstva).

Pokusavamo izvrsiti etazaciju zgrade. Nasili smo na jednog vlasnika upisanog u zemljisne knjige za kojeg ne znamo tko je i cega bi tocno bio vlasnik. Ovakvo je stanje (izvor je z.k.): Na nasoj adresi se nalazi cestica na kojoj su tri kuce i jos neke zgrade. 1959. sve nekretnine na cestici se nacionaliziraju, do tada je sve na cestici imalo 3 vlasnika u jednakim udjelima 1960. donosi se odluka da se iz nacionalizacije izuzimaju 4 stana i vracaju prijasnjim vlasnicima i to se zabiljezuje u z.k. Jednom od prijasnjih vlasnika (nazovimo ga X) za kojeg pise da je nepoznatog boravista u jednoj drzavi u inozemstvu se vraca stan ciji opis danas (a vjerojatno ni onda) ne odgovara nijednom od stanova (u kucama koje se nalaze na cestici). I grad, odnosno tko je vec upravljao stambenim fondom registrira da su samo tri stana u privatnom vlasnistvu, a svi ostali stanovi i prostori vode se kao drustveno vlasnistvo. Uglavnom nijedan stan nije evidentiran kao vlasnistvo X-a. 1997. otkupom grad prodaje stanove nositeljima stanarskog prava na drustvenim stanovima (koji se uknjizuju u k.p.u.). Nedavno smo poceli raditi na etazaciji (skupljati izvode iz zemljisnih knjiga) i naisli na X-a. Moze li se ovaj problem kako rijesiti? Jer koliko smo shvatili za etazaciju nam treba suglasnost svih z.k. suvlasnika.