dk

Kao što je Victor napisao niste dobili otkaz već vam je istekao ugovor. Nisam siguran, ali čini mi se da imate pravo na naknadu još mjesec dana nakon završetka ugovora od HZZO.

Netočno... dnevnice, terenski dodatak i dodatak na odvojeni život se međusobno isključuju...

iz Pravilnika o porezu na dohodak:

(6) Terenski dodatak u zemlji i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta zaposlenika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje. Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika.

Da, taj mladić s drugog foruma bio je više nego uporan u neprihvaćanju činjenica.

Slažem se u potpunosti s vašim mišljenjem, ako nije ugovoren otkazni rok u probnom roku onda se primjenjuje otkazni rok od 7 dana. Ako probni rok istekne, primjenjuje se otkazni rok iz ugovora o radu od 2 mjeseca, osim ako radnik nema osobito važan razlog za prekid radnog odnosa.

Ispičavam se na prethodnom editiranom postu. Nisam ga napisao da nekoga vrijeđam niti je po mom mišljenju bio tako napisan, ali zbog toga imamo moderatora koji je tu da sredi stvari.

Dat ću si truda pa obrazložiti svoj stav. U Zakonu o radu propisano je NAJMANJE trajanje otkaznog roka, što ugovornim stranama ostavlja mogućnost da ugovore i duže trajanje otkaznog roka (naravno sve u skladu s eventualnim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu).

Iako je ova klauzula u Zakonu o radu stavljena prvenstveno da zaštiti posloprimca, u zadnje vrijeme zbog na tržištu promijenjenog položaja posloprimaca i poslodavaca, služi i za zaštitu poslodavaca. Smisao otkaznog roka je da obje strane imaju period u kojem mogu "zamijeniti" drugu ugovornu stranu.

Ne znam kakva je vaša praksa, ali sam ja, kao poslodavac, čekao ljude i po dva mjeseca da pređu kod nas (dok im ne istekne otkazni rok) i to nakon pregovora od šest mjeseci. To je i za njih i za njihovog bivšeg poslodavca, i za mene bilo više nego normalno i etično.

Razmišljajući kao poslodavac, nikad ne bih uzeo nekoga u firmu koji bi mi rekao da mu je otkazni rok tri mjeseca, ali će on to srediti za par dana (uvijek postoji mogućnost nedolaska na posao tri dana i izvanrednog otkaza). Ne bih želio da se to sutra ponovi meni.

Da zaključim, niste u pravu kada kažete da se Zakon o radu i ugovor o radu koji je ovdje naveden u primjeru pobijaju, odnosno da postoji povoljnije pravo, jer jedan propisuje najmanje trajanje, a drugi samo trajanje otkaznog roka.

Članke koje navodite u zadnjoj poruci govore samo o mogućnosti da se povoljnije pravo definira u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu i ništa više. Također mislim da sudska praksa nije pokazala da je prelazak na drugo radno mjesto, osobito važan razlog za otkaz posloprimca koji bi skratio otkazni rok na mjesec dana.

Editirao Mrljavac.

Pogrešan odgovor. ZOR i vaš ugovor se ni u čemu ne sučeljavaju i nema nikakvog povoljnijeg prava. ZOR propisuje NAJMANJE trajanje otkaznog roka, a vaš ugovor trajanje otkaznog roka.

Činjenica je da vam je trajanje otkaznog roka u probnom periodu sedam dana.

Možda je ugovoren probni rok, pa je otkazni rok sedam dana.

HZZ u zadnje vrijeme inzistira na tome jer je suradnja s Zavodom iz BiH sve bolja i sve više razmjenjuju podatke.

Postoji dosta slučajeva da su ljudi iz BiH prijavljeni kao nezaposleni u BiH i na taj način ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje (i oni i članovi njihovih obitelji), a rade u Hrvatskoj. Da bi se ovo spriječilo traži se potvrda da nisu prijavljeni na Socijalno (kako oni kažu) u BiH.

Znači, nitko ne komplicira, već postoji sasvim logično objašnjenje.

Druga je stvar da osoba s hrvatskom domovnicom nije stranac...

nije upitna oglasna ploča, samo treba doći do nje...

prvo dok dođe informacija onome koji treba reagirati i poslati poziv na obranu, onda čekanje na povratnice, pisanje izvanrednog otkaza, pa tek onda objava na oglasnoj ploči...

jedini uvjet je da je taj način dostave definiran u pravilniku o radu, kod nas se tri dana oglašeno na oglasnoj ploči smatra uručenim...

a čuj, u državnom inspektoratu su mi mrtvi hladni rekli da možemo takve radnike odjaviti s danom kad je prestao raditi, pa ti sad gledaj...

a i meni je zakon prilično jasan, ali me kojekakva mišljenja razbijaju...

inače bilo je slučajeva da procedura traje i više od 30 dana...

čini mi se da nema smisla takvom radniku obračunavati doprinosu na punu plaću, a ne mogu saznati koja je to osnovica na koju treba obračunati doprinose...

Kod nas u tvrtki zna se desiti da se radnik prestane pojavljivati na poslu. Nakon propisane procedure, poziv na obranu, otkaz, dostava otkaza, koja zna trajati i preko dvadesetak dana, radnika treba odjaviti. Tu se pojavljuju različita mišljenja, da li je datum odjave dan kad je prestao dolaziti na posao, ili datum dostave otkaza. U stvari problem je imati prijavljenog radnika mjesec dana a da se nije pojavio na poslu. Obračunati mu doprinose, na koju osnovicu, pojavljuje se još puno pitanja.

I da odmah odgovorim, da, poslodavac sam.

jednostavno joj nemojte obračunati plaću dok ne donese doznake... ostalima možete obračunati i isplatiti plaću, a za nju napraviti poseban ID kad donese doznake...

dok dođem na posao citirat ću ti izvor...

Računica nije tako jednostavna. U prošloj firmi iskoristila si 9 dana što je 9/22 =41% godišnjeg. U novoj firmi imaš pravo na 18 dana, a računa se da si u prethodnoj iskoristila 41%, a 41% od 18 dana je cca 7 dana. Imaš pravo na još 11 dana godišnjeg. Ovakav slučaj smo imali nedavno u tvrtki, s tim da po našem pravilniku zaposlenica ima pravo na više dana nego u prethodnoj firmi, ali je princip računanja isti.

Tražite kontrolu bolovanja... u zadnje vrijeme to pali itekako...

pa ako si na BOLOVANJU, nisi umro... bolovanje ne znači da ne možeš primiti poštu, a i ako je ne primiš objesit će na oglasnu ploču... i sve to ne vrijedi dok si na bolovanju (osim u iznimnim slkučajevima)...

ako ti je dug u t-comu, nema ti spasa...

Činjenica je da ga mogu tužiti za naknadu štete, ali je činjenica da mu bez njegovog pismenog pristanka ne mogu izvršiti prijeboj plaće i eventualne štete..

ako je frend siguran da nema štete ili da ga poslodavac neće tužiti neka traži isplatu plaće...

Kao poslodavac sam propisao da se svi akti u pravilu dostavljaju na radnom mjestu, pa na kućnu adresu i nakon toga na oglasnoj ploči tri dana. Nakon toga se smatra da je pismena dostavljena...

Dosad nijedna inspekcija nije imala nikakvih primjedbi na ovaj članak...a i primjenjuje se..

mislim da je tako... dok se uredno obračunavaju doprinosi, obustave na plaću, nema problema...

država čak, koliko vidim ne kontrolira ni neiisplatu doprinosa, ili bar ne vidim da ti koji ne uplaćuju doprinose imaju bilo kakve posljedice...

odvedu firmu u stečaj, pa otvore novu...

Ugovor o ortakluku....

plaća se puno više od kave...

prvo se mora definirati što je zaposlenik dužan izvršavati (ugovor o radu, sistematizacija radnih mjesta i sl), onda se mora pismeno upozoriti na neizvršavanje radnih obveza (upozorenje s mogućnošću otkaza), nakon toga slijedi redoviti otkaz...

postoji mogućnost i za izvanredni otkaz ugovora o radu (bez otkaznog roka) ali za to morate imati valjan razlog. pitanje je što je valjan razlog...

najjednostavnije je zaprjetiti Hanfom, a ako to ništa ne popravi, stvarno ih i prijaviti...

btw, Hanfe se sve banke, brokeri i ini boje ...jako...

kolko znam, to se rješava ortačkim ugovorom vlasnika zemljišta i firme...

"Rubens je citirao Zakon o radu i time objasnio što naš zakonodavac misli o suboti kao danu godišnjeg odmora i o tome je nepotrebno diskutirati. A pitanje što ako se uzme godišnji odmor od ponedeljka do petka, pa opet isto slijedeći tjedan, to je sasvim legalan način zaobilaženja prilično glupe, ali još uvijek važeće zakonske norme."

Po mom mišljenju, prije svega, godišnji odmor se ne uzima već poslodavac odlučuje o rasporedu godišnjeg odmora. Evo, ja kao poslodavac ne bih nikad nekom napisao jednu odluku o godišnjem odmoru za jedan tjedan, pa drugu odluku za drugi...

Kod nas u firmi, subota se računa u godišnji odmor ako odmor traje više tjedana, s tim da se ne računa zadnja ako se odmor završava na kraju tjedna. S tom logikom ako netko uzme tjedan dana godišnjeg ne računa mu se ta jedna subota u godišnji.