vi_02

U zakonu o porezu na dobit, kao i odnedavno u zakonu o porezu na dodanu vrijednost, na više mjesta spominje se sintagma "osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz". Ne znam je li to samo mene muči, ali vidim da su shvaćanja te sintagme podijeljena. Pitanje oko kojega se lome koplja je odnosi li se "za osobni prijevoz" samo na druga sredstva ili i na osobne automobile. Ne zanima me stručno mišljenje pravnih stručnjaka, jer je ono, zahvaljujući nebulozno i dvosmisleno sročenom zakonu (kao i obično), potpuno irelevantno. Čak je relevantnije mišljenje jezikoslovaca, a moja supruga, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, smatra da se u ovom slučaju "za osobni prijevoz" odnosi i na osobne automobile, tj. da se vezane odredbe ne odnose na osobne automobile koji nisu za osobni prijevoz. Uglavno, zanima me kako pokrenuti postupak da se od zakonodavca dobije jasan i jednoznačan odgovor na postavljeno pitanje.

Nakon višemjesečnog čekanja, napokon sam u gradskom uredu za prostorno uređenje (odjel za graditeljstvo) dobio onu čuvenu "potvrdu" koja ide uz "plan posebnih dijelova ..." za potrebe etažiranja "obiteljske stambene zgrade". I to prilagođenu novom zakonu - s pobrojanim posebnim dijelovima i napomenama za dijelove koji su izgrađeni protivno ili bez dozvole nadležnog tijela. Problem su dva dvorišna objekta (objekt IV i V). Za objekt V ne postoji apsolutno nikakva dozvola, a u katastarski operat je ucrtan negdje početkom osamdesetih. Zato sam od gradskog ureda za katastar tražio i dobio uvjerenje da je na snimci iz zraka iz veljače 1968 vidljiv objekt koji je ucrtan u k.o. Ali u "potvrdi" ipak stoji napomena da je objekt izgrađen bez dozvole. Referentica u uredu za izgradnju uopće nije htjela u obzir uzeti uvjerenje sa snimkom iz zraka. Čak ga niti nije navela na popisu priložene dokumentacije. Drugi dvorišni objekt (IV) već sedamdesetih je ucrtan u katastarski operat i također nema nikakvu dozvolu osim nekog rješenja da se može početi graditi - bez slike, ali s otprilike odgovarajućim opisom i dodijeljenom pozicijom uz istočnu granicu, iako je izgrađen u sredini parcele. I s namjenom da bude šupa / praonica / drvarnica, iako je sad stambeni objekt. I taj je objekt vidljiv na snimci iz zraka i za njega je potvrđeno da je to taj koji je ucrtan u k.o., ali u "potvrdi" stoji da je protivno dozvoli (iako je uopće nema) prenamijenjen u stambeni prostor. Prva dva pitanja su očita: 1. Što još mogu poduzeti da se uvjerenje sa snimkom iz zraka prizna kao dokaz da objekt V praktički ima sve potrebne dozvole i da u z.k. bude upisan bez "zabilježbe"? 2. Nije li snimka iz zraka dovoljna da se za objekt IV ne traži nikakva dodatna dozvola za prenamjenu? Ponavljam da je prvotna namjena da to bude pomoćna zgrada zapisana samo na rješenju za izgradnju sličnog objekta na drugoj poziciji, pa nema temelja za pretpostavku da taj objekt nije već i prije veljače 1968. bio stambeni prostor. Dodatno pitanje možda nema veze s upravnim pravom, ali ima veze s njegovom svrhom, pa bi možda mogao netko odgovoriti ako ima praktičnog iskustva: 3. Ako ostane sve ovako kako jest i u z.k. bude upisano da sam ja vlasnik stana, garaže, dijela dvorišta, vrta i "spremišta", te da samo za to spremište nije priložena odgovarajuća dozvola, hoće li banka pristati da na takav vlasnički list upiše založno pravo kao osiguranje stambenog kredita?