orian

Poštovani, hvala na iscrpnom odgovoru, ali ništa mi ne pomaže jer mi na pitanja niste odgovorili. Naime, ne radi se o promjeni prebivališta ili promjeni naziva ulice nego o dva načina pisanja naziva iste ulice - npr. Matoševa 10 i A.G.Matoša 10. Isto tako nije potrebno izvršiti usklađenje stanja u gruntovnici i katastru tj. ne treba raditi prijavni list. Nadalje, suvlasnički udjeli izraženi su razlomcima, ali su nazivnici različiti za istu nekretninu. Tko to ispravlja- gruntovnica sama ili treba podnijeti prijedlog. Da li prijedlog za ispravak grešaka potpisuju svi suvlasnici ili može prijedlog podnijeti samo jedan suvlasnik u ime svih. Kako se dokazuje punoljetnost? Domovnicom ili preslikom osobne iskaznice? Da li mi netko može odgovoriti na ova jednostavna pitanja - radi se o ispravci grešaka u vlastovnici zk. uložaka. Zahvaljujem unaprijed.

Neki od suvlasnika su u vlastovnici upisani po "dva puta" - npr. jednom na adresi Matoševa 10, drugi put na adresi A.G.Matoša 10. Nadalje, kako je upis suvlasnika izvršen temeljem ugovora o darovanju a kasnije temeljem rješenja o nasljeđivanju to je gruntovnica upisala različite nazivnike udjela - npr. suvlasnik je najprije upisan kao suvlasnik 1/16, a poslije kao suvlasnik 7/64 iste nekretnine. Nadalje, mldb. suvlasnik je u međuvremenu postao punoljetan. Molim Vas odgovorite mi: - da li prijedlog za ispravak grešaka potpisuju svi suvlasnici (čak i oni kod kojih nema greške), - da li uređenje udjela tj. svođenje udjela na isti nazivnik predlažu suvlasnici, ili to ispravlja gruntovnica sama, - da li je uz prijedlog dovoljno dostaviti fotokopiju osobne iskaznice ih koje je vidljiva točna adresa suvlasnika kao i domovnicu za onog suvlasnika koji je postao punoljetan. Zahvaljem unaprijed na odgovoru.

Hvala na odgovoru, ali molim objašnjenje - da li diobnim ugovorom mogu riješiti gore opisanu situaciju - imam četiri suvlasnika na kući i dvorištu upisanih u zk. Nakon etažiranja nastala su dva stana - podijeljena između trojice bivših suvlasnika. Četvrti suvlasnik se više ne upisuje u zk. Da li u diobnom ugovoru treba izrijekom navesti da se četvrti suvlasnik odriče svog dijela u korist onih koji ostaju upisani na stanove? Hvala unaprijed

Po zahtjevu četvorice suvlasnika kuće i dvorišta u nejednakim dijelovima izrađen je elaborat etažiranja i odgovarajući upravni odjel izdao je potvrdu prema kojoj dva stana u postojećoj kući predstavljaju samostalne uporabne cjeline.Dvorište je podijeljeno tako da svakom stanu pripada okućnica kao posebni dio. Prema njihovom međusobnom usmenom dogovoru jedan od suvlasnika postaje vlasnikom jednog stana, dvoje postojećih suvlasnika postaju suvlasnici drugog stana, a četvrti suvlasnik ispada iz čitave priče, tj. ostaje bez svojeg suvlasničkog dijela. Kakav dokument bi gruntovnica prihvatila, uz prijedlog za uknjižbu i etažni elaborat kako bi se postojeće suvlasništvo "pretvorilo" u vlasništvo i novonastalo stanje (suvlasnički dijelovi ne odgovaraju novim vlasničkim dijelovima) upisalo u zk.knjige? Međuvlasnički ugovor, tabularna isprava ali uz koji pravni osnov, ovjerene izjave suvlasnika? Napominjem da se jedan suvlasnik zapravo odriče svog dijela. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Molim, ima li netko iskustva sa cestama? U katastru je nekretnina upisana kao javno dobro cesta u vlasništvu RH i pod upravom Županijske uprave za ceste. U naravi je stvarno cesta koju svi koriste. U gruntovnici je upisana kao cesta, društveno vlasništvo, korisnik pravna osoba. Cesta kao javno dobro ne može postati ničije vlasništvo, ali ako je u gruntovnici upisana od ranije kao nečije vlasništvo - što u tom slučaju treba poduzeti?? Osim da država izvlasti vlasnika - ali, kao što je poznato, ona to ne radi, nego jednostavno temeljem katastarskog i faktičnog stanja u gruntovnim knjigama upisuje javno dobro u vlasništvu RH. Ne čini mi se da je to u redu? Zna li netko nešto o tome? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

U zk.knjigama upisana je pravna osoba kao korisnik društvenog vlasništva pod oznakom cesta od 1962.godine Na temelju prijedloga ODO nadležni zk.sud briše DV i korisnika a upisuje cestu kao javno dobro u općoj uporabi pod upravom ŽUC-a a na temelju čl. 2 i 3 Zakona o javnim cestama i potvrde ŽUC da je sporna cesta razvrstana kao županijska cesta. Pravna osoba ulaže žalbu u kojoj ističe da niti potvrda ŽUC nije a ni čl. 2 i 3 Z.o jav. cestama pravni osnov za brisanje odnosno stjecanje prava vlasništva. Drugostupanjski sud ukida rješenje zbog pogrešnih brojčanih oznaka u potvrdi,vraća ga na ponovni postupak i nalaže brisanje upisa i uspostavu prijašnjeg zk.stanja uz naznaku. Prvostupanjski sud donosi istovjetno rješenje jer je predlagagtelj priložio posjedovni list u kojem je sporna cesta navedena kao opće dobro -javna cesta pod upravljanjem ŽUC-a. Pitanje: kako je moguće da se briše pretpostavljeni zk.vlasnik (upisan 1962.)na tememlju podataka iz katastra, bez obzira na činjenicu što je sporna cesta zaista u naravi lokalna cesta? Ima li uopće smisla ulagati žalbu s obzirom na katastarsko i stvarno stanje? Ne bi li država trebala izvlastiti zk.vlasnika, naravno uz plaćanje odgovarajuće naknade? Hvala.

Prvostupanjski sud je dopustio na nekreninama društvenog vlasništava uknjižbu prava vlasništva za korist predlagatelja. Protustranka se žali na rješenje. Drugostupanjski sud uvažava žalbu, preinačuje rješenje tako da se zk.prijedlog odbije kao neosnovan te se nalaže brisanje upisa i uspostava prijašenjg zemljišnoknjižnog stanja. Prvostupanski sud donosi rješenje po službnoj dužnosti kojim na temelju rješenja suda drugog stupnja odbija prijedlog predlagatelja i uspostavlja prijašnje zk.stanje. To novo rješenje s uputom o žalbi dostavlja predlagatelju zajedno s drugostupanjskim rješenjem (koje nema uputu o žalbi). Pitanje: Predlagatelj jedino može uložiti žalbu na novo rješenje suda prvog stupnja, čije je obrazloženje vrlo šturo jer je doneseno po službenoj dužnosti. Da li se može uputiti žalba na prvostupanjsko rješenje iako se svi žalbeni razlozi odnose na drugostupanjsko rješenje? SMolim odgovor što je moguće prije. Unaprijed se zahvaljujem

Hvala desimiru i flokiju na odgovoru. I meni je ova diskusija vrlo korisna. Najprije sam bio mišljenja kao desimir. Naprosto sam zanemario pravila zk.postupka, jer sam bio neugodno iznenađen kad sam nakon skoro dvije godine dobio rješenje kojim se preinačuje rješenje kojim je dopuštena uknjižba prava vlasništva i to povodom žalbe za koju nisam niti znao da je podnijeta. To tim više što mi je u nekim drugim zk.postupcima dostavljena žalba protustranke na odgovor. Pozdrav

Na rješenje o uknjižbi žalila se protustranka.Prvostupanjski sud proslijedio je žalbu sudu II stupnja, ali je propustio dostaviti je predlagatelju uknjižbe. Predlagatelj je o uloženoj žalbi saznao u trenutku primitka rješenja prvostupanjskog suda koji je proveo rješenje suda II stupnja kojim je žalba prostustranke usvojena, ukinuto prvostupanjsko rješenje i naložena uspostava ranijeg zk.stanja. Pitanje: koliko je u izvanparničnom postuku propuštanje dostave žalbe protustranke predlagatelju bitna povreda pravila postupka? Molim hitan odogovr (žalba)

Od zagrebačkog holdinga naše stupbište primilo je 3x veći račun za potrošenu vodu nego za protekle mjesece. Nije bilo nikakovog kvara i poskupljenja i nije primjećeno povećano korištenje vode.Što stanari mogu poduzeti? 1. ne platiti i pisati prigovor isporučitelju - da li svaki stanar za sebe ili jedan prigovor za sve stanare 2.ako se opunomoći jednog od stanara (ili odvjetnika) - da li svi stanari moraju dati njemu ponomoć za zastupanje 3. koje argumente navesti osim da je previsoka potrošnja, odnosno kako utvrditi razlog povećanja i tko je dužan izvršiti kontrolu i na čiji račun 4. u kojem roku napisati prigovor 5. ukoliko se podnese prigovor i ne plati račun - da li postoji mogućnost da isporučitelj zatvori vodu? 6. mogu li stanari u prigovoru tražiti da se baždari vodomjer Hvala na odgovoru