azzie83

Zanima me koji je postupak kod sljedeće situacije: - stranka A vozi osobno vozilo - stranka B vozi službeni auto od firme - dođe do sudara - stranka B je kriva, te priznaje krivicu. Da li je dovoljno ispuniti samo europsko izvješće, te standardnom procedurom kod osiguravateljskog društva stranke B "završiti" postupak? - stranka B je kriva ali ne priznaje krivicu. Da li je tada nužno pozvati policiju kako bi se utvrdilo činjenično stanje? Ili se nezgoda „opiše“ u europskom izvješću te ono, kao takvo može predstavljati osnovu po kojoj se dalje postupa? - stranka B je kriva, međutim stranka A se nije snašla te ju je stranka B uspjela uvjeriti da je stranka A ustvari kriva. Stranke nisu napravile nikakvo europsko izvješće. Koje su opcije, ukoliko uopće postoje?

Očito si moram sam i odgovoriti. Evo za sve one koji ubuduće budu razmišljali o "prenamjeni" nosivih zidova, trebalo bi postupiti kako slijedi (Ured za prostorno uređenje i građenje) : "Zahvat kojim se zadire u nosivu konstrukciju zgrade je rekonstrukcija za koju je potrebno zatražiti građevinsku dozvolu. Radove je potrebno izvoditi na temelju pravomoćne građevinske dozvole i uz nadzor stručne osobe, ovlaštenog inženjera građevinarstva. Zahtjevu se prilaže dokaz pravnog interesa, u konkretnom slučaju, dokaz vlasništva posebnog dijela zgrade i suglasnost suvlasnika zgrade i tri primjerka glavnog projekta izrađenog od ovlaštenog projektanta. S obzirom da je konstrukcija zajednički dio zgrade, potrebna je suglasnost svih suvlasnika." Za sve Vas koji smatrate da ne biste trebli ovisiti o "dobroj" volji Vaših susjeda, odnosno sustanara, na ruku nam može ići sljedeća presuda: http://www.upravnisudrh.hr/praksa/htm/03067.htm

Živim u stanu u stambenoj zgradi. Htio bih "srušiti" DIO dva manja nosiva zida. U razgovoru s dvojicom iskudnih graditelja, predloženo je da se umjesto tih dijelova ugrade čelične grede, itd. Ulgavnom mene zanima kako to "pravno" popratiti. Dakle pretpostavljam da bih trebao iraditi neki statički projekt za to. Da li moram dobiti suglasnot ostalih stanara? Da li moram ishodovati neke dozvole kod tvrtke koja je upravitelj zgrade?

Iskreno mislio sam da sam bio jasan ali očito nisam... Dakle situacija je sljedeća: Osoba A i B zajedno kupuju nekretninu od 70m2. Hipotetske situacije su sljedće: 1. Osoba A i B nisu u srodstvu, nisu u ubraku, nisu u vanbračnoj zajednici. Osobi A to je prva nekretnina, dok osobi B NIJE prva nekretnina. Kako se djeli površina stana s obzirom na poreznu upravu? Da li svaka osoba dobiva posebno porezno rješenje ili obe osobe dobivaju jedno "zajedničko" porezno rješenje? Da li je osoba A oslobođena poreza na svojih 1/2 dijela, odnosno 35m2, ili se na osobu A može "odbiti" i 50m2 koliko po zakonu pripada osobi ukoliko je to prva nekretnina. 2. Osoba A i B su u vanbračnoj zajednici. Oboma je to prva nekretnina. Da li će biti potpuno oslobođeni od poreza s obzirom da svakome pripada po zakonu oslobođenje do 50m2, a relano svakoga pripada 35m2.

Što ako je to osobi A i B prva nekretnina? Da li tada neće ništa platiti na ime poreza?

Ok.. da li će osoba A iskoristi to pravo na 35m2 stana ili 50m2 stana?

Osobe A i B NISU bračni drugovi. Osobe B i C su u krvnom srodstvu (otac/sin)

Da ne otvaram novu temu, iskorisiti ću ovu... Situacija je sljedeća. Osoba A i B zajednički kupuju nekretninu od 70m2. Osobi A je to prva nekretnina, dok osobi B to NIJE prva nekretnina. Dakle osoba A i osoba B će u vlasničkom listu biti upisane kao suvlasnici, svaki 1/2 dijela nekretnine. Kako ide plaćanje poreza na tu nekretninu? Da li se površina dijeli u omjeru 35m2 po svakoj osobi? Tada osoba A ne plaća nikakv porez dok osoba B plaća 5% na svojih 35m2? ILI... Da li osoba A sa svojom "olakšicom" pokriva 50m2, a zajednički plaćaju porez na presotalih 20m2? Da li ukoliko osoba B nakon određenog vremena "daruje" ili ostavinski "ostavi" svoj udio osobi C, da li tada osoba C plaća nekih porez na tu "darovnicu"/nalsjedstvo?

Matrix76.. tvoj posljednji odgovor me buni. Što po tvojme mišljenju to znači? Da zasigurno sjedaju na kuću ili? Ako i sjedaju na kuću, na koji dio sjedaju ili to državu nije briga? Također koliko ja shvaćam ukoliko se pokrene zahtjev za razvrgavanje suvlasništva ono nas ne može izbaviti iz ovog "pakla". Naime sudski vještak može odraditi svoj dio posla, predložiti pravednu podjelu, ali opet se obje strane s time moraju složiti. Odnosno sud ne može bez prsitanka obje stranke razvrgnuti suvlasništvo. Ne znam koja je onda uopće svrha takvog postupka?

Kažete da bi se išlo namirenjem iz imovine gdje je vjerovnik apsolutni vlasnik. Koliko ja znam moja teta nema nikakvu imvoinu u kojoj je ona apsolutni vlasnik. Naime kuća u kojoj živi je vlasništvo njenog muža, te mislim da je on to "donio" u brak. Tako da ne vidim iz koje bi se to druge imovine država mogla namiriti. Iskreno djeluje mi nestvarno da u uređenoj drži možeš ostati bez krova nad glavom zato jer tvoj suvlasnik duguje državi! Zar nije logično da na bubanj ide njegov dio kuće, odnosno da država na licitaciju stavi samo 1/2 kuće?

Situacija je slijedeća: Nakon djedove smrti, kuću (P+1) s okućnicom nasljedili su moj otac i njegova sestra, u omjeru 50%:50%. Otac s obitelji stanuje u navedenoj kući, od njene same izgradnje te ulaže u nju punih 30 godina. Sestra stanuje u muževoj kući. Iako to nije nigdje eksplicitno navedeno sestra je naslijedila 1 kat koji je do tada nastanjivao djed. Sestra je porezni dužnik (propali d..) svote od cca 400 000kn te je u strahu da ovrha ne prijeđe na kuću , sve prepisala na svoga muža (uključujući i polovicu naslijeđene kuće). Otac do današnjeg dana nema nikakvog duga. Kuća nije etažirana, te se u vlasničkom listu samo navodi površina kuće te da su moj otac i sestrin muž vlasnici u jednakim omjerima. Sestra i njen muž ne žele provesti etažiranje jer se razilaze u mišljenju sa mojim ocem. Klasična hrvatska priča, te ista traje već 2 godine. Sporna je konoba koja se fizički nalazi u prizemlju kuće te po svoj logici stvari bi trebala predstavljati pripadak stana u prizemlju. Pitanja: -Da li je točno da će se svim poreznim dužnicima koji su zbog duga , nekretnine prepisali na drugu osobu, unazad 15 godina, isti prijepis poništiti? -Ukoliko se država odluči na ovrhu nad nekretninom moje tete, koji dio nekretnine će se ovršiti? Cijela ili njen "dio" i koji? -Što se , u tom slučaju, može dogoditi sa stanom u kojem živi moj otac s obitelji? -Da li postoji mogućnost "prisilnog" etažiranja putem sudskog vještaka? -Da li ta procedura traje u nedogled dugo? Da li se u takvom procesu poštuju neki "prirodni i logični" tijek stvari? Odnosno da mojem ocu pripadne stan u kojem živi već 30 godina ili je to sve jedna velika lutrija? -Što mislite da li se garaža tada dijeli na pola iako je logičan pripadak stana u prizemlju gdje stanuje moj otac? Unarpijed zahvalan na korisnim i pravno utemeljnim savjetima i tumačenjima!

u gotovo svim Urbanističkim planovima uređenja koji se izrađuju na razini županija (barem na razini PGŽ) često se može naći sljedeći članak: „Pristupne i interne ceste unutar obuhvata određeno je dimenzionirati za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.“ Ja niti uz najbolju volju nisam uspio pronaći zakon ili pravilnik kojim se definiraju „zahtjevi“ na dimenzioniranje prometnica (okretišta) za interventna vozila. Da li me itko može uputiti na zakon ili pravilnik koji propisuje predmetnu materiju, kako bih se mogao informirati.

Stanujem u stambenom objektu koji su u naravi sastoji od 4 zasebene stambene jedinice (stana). Prošle godine je napravljeno etažiranje te je u potvrdi o etažiranju "zaključeno" da su svi stanovi izgrađeni protivno građevinskoj dozvoli. Iz tog rzaloga sada u vlasničkom listu svakog stana stoji "teretovnica" da je isti izgrađen suprotno građevinskoj dozvoli. Oni koji su upoznati s materijom znaju da na Potvrdu nema mogućnost prigovora i žalbe. Situacija je sljedeća: Kuća je igrađena 70-tih godina. Ima pravovaljano rješenje kojim se odobrava uža lokacija za izgradnju kuće. U tom rješenju stoji da su dozvoljene tlocrtne dimnezije građevine 12x10m. Također ima i građevinsku dozvolu, te ondašenje rješenje o uporabi. Problem je u tome što je u originalnom rpojketu građevine tlocrtna dimenzija građevine 11x9m, a izvedena građevina ima 12,20x9,20m. Upravo zbog te razlike i stoji ta zabilježba da je objekt izgrađen protivno građevinskoj dozvoli. Meni nije jasno kako to može biti nelegalno!? Ako se rješenjem o užoj lokaciji dozvoljava tlocrtna površina 12x10m. Također u građevinskoj dozvoli stoji da se prije betoniranja temelja mora iskolčiti tlocrtna površina i pozvati ondašnji Odjel građenja da izda dozvolu na to isto iskolčenje, što je vjerovatno i učinjeno jer kako bi u suportnome objekt dobio dozvolu za uporabu. Odjel koji je izdao potvrdu na elaborat isto ne zna što bih ja sada trebao učiniti, oni se samo brane da objekt nije prema projektu iako su ondašenje institucije izdale rješenje o uporabi koji bi danas imalo težinu Uporabne dozvole. Znači nešto što je bilo dobro prije 30 godina danas više nije dobro, iako u međuvrmenu ništa nije dograđivano i mjenjano!

Planiram pokrenuti internet portal. S obzirom da nemam iskustva u tome vjerovatno ću angažirati tvrtku ili nekog "freelancera" da mi to isto i napravi. Ono što mene zanima na koji način ja mogu zaštiti svoju "ideju" odnosno ono o čemu će moj portal "biti"?

Danas sam dobio kaznu za nepropisno parkiranje na plaži u Puntu. Naime parkirao sam uz cestu kao i svi drugi jer ne želim davati 30 kn za privatni parking. Dočekala me kazna za prekršaj po čl. 82 stavak 1 točka 12 ZSPC-a. Da se razumijemo, znak zabrane parkiranja i zaustavljanja postoji čim se uđe na famoznu cesticu do plaže, međutim ono što mene muči je sljedeće: u obrazloženju kazne stoji da sam parkirao na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti bila manja od 3 m odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m, u krugu od 3m od posebnim oznakama na kolniku označenog podzemnog ili nadzemnog hidranata. Ta cestica je do prošle godine bila bijeli put i sada kada je asfaltirana nema niti 3 m širine a oznake na kolniku ne postoje. Da li se mogu žaliti da su mi kaznu trebali dati eventualno jer sam parkirao tamo gdje nije dozvoljeno s obzirom na prometni znak? Kaznu sam dobio od Općine Punat, Prometno redarstvo. Koje su uopće njihove ovlasti? Kome se žalim? Njima ili čekam prekršajni nalog pa se onda sucu žalim?

Živim u kući (P+2), koja se ustvari sastoji od 4 stana (3 vlasnika). Nedavno smo napravili etažiranje, te smo dobili potvrdu elaborata u kojoj stoji da je građevina izgrađena protivnoj građevinskoj dozvoli. Te je takav „teret“ upisan u vlasničke listove svih stanova. Kuća datira iz 1970-tih. Ima svu potrebnu dokumentaciju (projekt, građevinska, uporabnu). Prvi pokušaj etažiranja napravljen je počekom 2000-tih i tada je također dobivena potvrda na elaborat u kojoj je stajalo da je sve uredno, dakle bez ikakvih „tereta“ i sl. Sada par godina kasnije s istim elaboratom ne prolazi baš „najčišće“. Iskreno govoreći ništa nije dograđivano, dakle nema novih kvadratnih metara. Originalni projekt je dosta štur, postoje samo vanjske kote, te se vanjske dimenzije razlikuju od stvarnih za nekih 0,5 m. S time da su u stvarnosti zidovi deblji od onih predviđenih projektom. Meni nije jasno kako se može konstatirati da je nešto napravljeno protivno građevinskoj dozvoli ako ta ista građevina ima uporabnu dozvolu, već je prošla etažiranje. Zar je 0,5 m stvarno takav problem? Pa ne vjerujem da se i današnje kuće grade u cm! Ako već i nije do vanjskih kota te možda imaju primjedbe na samo neke dijelove kuće, onda bi to trebalo navesti, te da se teret stavi samo na te stambene jedinice, a ne na sve, zar ne? Imam li kakve opcije jer, smo krenuli s ciljem da raščistimo situaciju a dobili smo gore nego što krenuli.

Nakon završenog ekonomskog fakulteta (dipl.oec.) zaposlio sam se u tvrtci koja je bila zastupnik inozemnog proizvođača obuće za RH. Radio sam na radnom mjestu asistenta marketinga i prodaje, te sam bio prijavljen na VSS. Nakon 14 mj radnog odnosa uslijed poteškoća u poslovanju tvrtke dobio sam otkaz ugovora o radu (poslovno uvjetovani) – višak radne snage. Sada nakon 8 mj na burzi rada,prijavio sam se na natječaj za pripravnika u jednoj tvrtci koja se bavi prodajom građevinskog materijala, sanitarija, gradnjom stanova itd. Ukoliko me odaberu, da li se ja mogu zaposliti kao pripravnik? Na svom prvom poslu nisam prošao nikakav pripravnički staž, niti mislim da je moj bivši poslodavac iskoristio bilo kakve poticaje na moje zaposlenje. Iako sam ekonomske struke (VSS) da li bih ja u novoj tvrcti mogao eventulano biti prirpavnik - prodajni savjetnik ili nešto slično. Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.

Treba mi pomoć oko tumačenja jednog tehničkog Pravilnika. Dakle u Pravilniku stoji sljedeće: čl. 74. Otpor stupa "Ru" koji se nalazi na obradivim površinama, pored prometnih putova i u naseljenim mjestima ne smije prijeći vrijednost danu izrazom Ru=Uz/Iz. Smatra se da je stup pored prometnog puta ako se nalazi na udaljenosti manjoj od 15 m od ruba kolnika. Vrijednost otpornosti uzemljenja Ru iz stavka 1. ovog članka ne smije biti prekoračena ako se stup voda nalazi na udaljenosti manjoj od 15 m od stambene zgrade, u ograđenom dvorištu, u okućnici koja se koristi kao obradivo zemljište, u parku ili na šetalištu. a potom „dva članka kasnije“ stoji sljedeće: čl. 76. Prekoračenje vrijednosti otpornosti Ru dozvoljava se ako se poduzme jedna od slijedećih mjera: 1) uporaba neprobojnih masivnih ili štapnih izolatora; 2) redovna kontrola izolatora, a najmanje jedanput godišnje; 3) ugrađivanje uređaja za signalizaciju zemljospoja i neposredno automatsko isključenje voda čim nastane kvar. Ono što meni nije jasno s obzirom na čl 74 i čl 76 je sljedeće: -da li se smije prijeći dozvoljena vrijednost „Ru“ na stupovima koji se nalaze na udaljenosti manjoj od 15 m od stambene zgrade, u ograđenom dvorištu, u okućnici koja se koristi kao obradivo zemljište, u parku ili na šetalištu, ukoliko je poduzeta jedna od mjera iz čl. 76? -da li mjere iz čl 76 vrijede samo za stupove koji se nalaze na obradivim površinama, pored prometnih putova i u naseljenim mjestima Pitam iz razloga što moje kolege različito to tumače.

U 1 mj su me uslikali u Murvica kraj Zadra kako vozim 80 km/h u području gdje je dozvoljeno 60 km/h. Nakon 2 mj u poštanskom sandučiću sam zatekao kaznu! Dakle nije mi urečeno niti išta slično. U kazni mi je navedeno kako me traže podatke o vozaču, slika kao dokaz, 1000 kn kazne itd. Otkada je slika opet dokaz? Zar nije bilo jedno vijeme da slika nije dokaz već da te moraju zaustaviti... U međuvremenu ja sam kaznu ignorirao. Neki dan gospoda u plavom su mi zakucala na vrata i uručila rješenje na iznos 2000 kn. Eh sada... S obzirom da mi prvu kaznu nisu "propisno" uručili žaliti ću se. Da li je slika dokaz?

Ja sam na kolačiće za tog psa potrošio već preko 200 kn! Oni koji znaju koliko koštaju ti kolačići, znaju da je to dosta kolačića...

Živim u kući te, pješački prilaz dijelim sa još 4 kuće. Prilaz nije javni put već je u privatnom vlasništvu troje od četvero vlasnika kuća. Jedna od susjeda ima psa (njemački ovčar), koji se nalazi u njenom ograđenom dvorištu. Problem je u tome što taj pas laje na svakoga tko prođe (goste i nas domaće)! Možda Vam se čini glupo i nevažno, ali kada god netko prolazi to je bjesomučno lajanje i bacanje na ogradu, nije važno da li je jutro ili večer on non stop laje. S obzirom da se radi o relativno mladom i "moćnom" psu lavež je dosta intezivan i pomalo neugodan. Ljudi koji mi dolaze u posjete uglavnom protrče, jer im taj lavež i skakanje na ogradu stvara nelagaodu i strah. Već para puta su me djelatnici jedne kurirske službe zamolili na ulici ako ja mogu osobno uzeti poštu jer da se boje proći tuda. Moja susjeda ne vidi ponašanje svoga psa kao probelm već dapače kao jednu od dobrih strana jer prema njenom tumačenju "znamo kada netko dolazi". Ima li neke pravne osnove da ona svoga psa drži u drugom dijelu dvorišta tako da mi ostali možemo normalno prolazati pješačkim prilazom, bez "paljenja četveronožnog alarma"?

Situacija je sljedeća. Moja djevojka radi u jednoj privatnoj tvrtci koja je distributer određene robne marke. Na početku radnog odnosa potpisala je ugovor na 3 mj. To je bilo prošle godine u 7 mj. Otada su joj taj isti ugovor nekim "čudnim" automatizmom produljavali svaka 3 mj, iako ona osobno nije nikakva produljenja potpisivala. Za početak može li mi netko objasniti o čemu se tu radi? Nažalost klima u tvrtci je postala neizdrživa i ona sada traži izlaz. Šef je takav da nekakav normalan razlaz (sporazumni prekid radnog odnosa) teško da će biti moguć. Koje su joj opcije? što navesti pod razlog otkaza kada se ustvari radi o tome da osoba jednostavno ne može podnijeti svakodnevno malteritranje i neprofesionalnost rukovodećih ljudi? Da li je dovoljno napisati pisemni otkaz i uručiti ga šefu. On naravno vrlo lako može ne potpisati da ga je primio i zavlačiti cijelu stvar do krajnjih granica. Da li tvtka može na neki način tužiti moju djevojku radi otkaza pod izlikom da je dala otkaz na vrhuncu trgovačke sezone te na taj način nanijela štetu tvrtci ili što ti ga ja znam.

Radim u tvrtci koja je distributer određenog proizvođača sportske obuće. Da li moja tvrtka (d..) ima legalno pravo na svojim web stranicama objvljivatio promidžbene video materijale tog proizvođača? Da li je potrebno imati posebno dopuštenje u vidu nekog dopisa ili sl? Da li se automatski podrazumijeva da imate legalno dopuštenje ukoliko je video skinut s njihovog fttp servera?

Stanujem u kući, koja se sastoji od 4 stana, 3 različita vlasnika. Zajednički pješački put do moje kuće koriste još tri kuće u kojima također ima jedan ili više stanova odnosno obitelji. Put se u katastru vodi kao put te je posjedovno upisan na vlasnike kuća koji ga koriste. Moja kuća je u postupku etažacije dok ostale 3 kuće nisu etažirane, odnosno u knjigama se vode kao vlasnici 1/1. Ja sam put uredio (popločio) o svom trošku. U neformalnom razgovoru s ostalim korisnicima, dogovoreno je da ćemo svi financijski sudjelovati. Ono što mene znaima, kako bi se trebala podijelti svota od ukupnog uređenja? Da li samo prema vlasnicima koji su uknjiženi u katastru? Ili bi se svota trebala podijeiti na broj stanova (obitelji)? Naime da li ima neki zakonski okvir na koji se mogu pozvati ili neka praksa? Znam da u konačnici dogovor može sve riješiti ali želim izaći s konkretnim prijedlogom temeljenom na zakonu.

Moja zemljišna čestica graniči sa česticom na kojoj se nalazi neboder u čijem se prizemlju nalazi dječji vrtić. Konkretno moja čestica graniči sa nekom vrstom parka ispred zgrade, štoviše izlaz na taj park ima vrtić. S obzirom da postoji visinska razlika između dviju čestica (park je na višoj razini) planiram postaviti ogradu. Park ispred vrtića je opasan kamenim zidom visine 70 cm od kote parka dok je razlika u visini između kote parka i moga terena na nekim dijelovima i do 2m. Koje su mi opcije? Iskreno pomalo mi je čudno da grad koji je "vlasnik" vrtića nije ranio napravio ogradu s obzirom da se ipak djeca igraju u tom parku i da postoji visinska razlika. Da li da pišem gradu pa da podijelimo troškove ili što? Imam li uopće kakve argumente?