mirnajuric

Oprostite, sada uviđam post scriptum. Nikakav pisani ugovor ne stoji među ortacima (samo usmeno). Ugovor o djelu koji sam spomenuo je prema trećoj strani - klijentima.

Ispričavam se ako postam na krivom mjestu, ali mi se čini da ovo može ići pod obvezno pravo. Pet osoba tri godine ostvaruje dohodak od slobodnog zanimanja, zajedno, preko ugovora o djelu i to po načelima ortakluka i pod nekakvim imenom (bez pravne osobnosti), koje je postalo poznato i popularno. Nema pisanog ugovora o ortakluku, ali ima zajedničke imovine (jednaki ulozi), stotinjak obavljenih poslova i pedesetak ugovorenih poslova (s kaparom) za naredno razdoblje (pa je ortakluk gotovo nemoguće poreći). Napominjem da su poslovi vezani i dogovoreni na račun imena ortakluka (bez pravne osobnosti) koje je promovirano i u koje je ulagano nekoliko godina. Dobit se dijeli jednako. Poslovi se u pravilu zbog specifičnosti dogovaraju godinu dana unaprijed. Protekle tri godine posao dogovaraju svi ortaci uz zajedničku koordinaciju kako ne bi došlo do preklapanja. Dogovaranje posla te grupe ortaka za naredno razdoblje je iz razumljivih razloga dogovorom prepušteno samo jednoj osobi (ostali ortaci su usmjeravali dobivene poslovne ponude prema izabranoj osobi). Ta osoba koja je ovlaštena za sklapanje posla vođena umišljajem da je ugovoreni posao njegov osobni želi isključiti dvije osobe iz ortakluka bez valjanih razloga po kojima bi se ortakluk i razvrgnuo. Da li ta dva ortaka imaju pravo tražiti realizaciju ugovorenog posla (ne postoje objektivni razlozi po kojima ne bi bilo moguće odraditi posao), npr. zaključenim pisanim ugovorom o ortakluku ili usmenim dogovorom? Da li imaju pravo na naknadu štete ukoliko budu protivno volji uskraćeni za ugovoreni posao? Što vi mislite? Nešto treće?

Naveo sam da nema pisanog ugovora o ortakluku. Usmeno je dogovoreno (i tako se provodilo, te navodilo u Ugovorima o djelu s trećom stranom) da se dobit dijeli na jednake dijelove. Da li se s obzirom na jednakost u podjeli dobiti, može isto tako izvesti i odgovornost za štetu prema ortacima i prema trećoj strani? Da li se na tu štetu mogu primijenjivati opće odredbe (pošto nije definirano pismenim putem)? Dopuna: zaboravio sam reći da se poslovi dogovaraju u pravilu godinu dana unaprijed.

Pet osoba tri godine ostvaruje dohodak od slobodnog zanimanja, zajedno, preko ugovora o djelu i to po načelima ortakluka i pod nekakvim imenom (bez pravne osobnosti), koje je postalo poznato i popularno. Nema pisanog ugovora o ortakluku, ali ima zajedničke imovine (jednaki ulozi), stotinjak obavljenih poslova i pedesetak ugovorenih poslova (s kaparom) za naredno razdoblje (pa je ortakluk gotovo nemoguće poreći). Napominjem da su poslovi vezani i dogovoreni na račun imena koje je promovirano i u koje je ulagano nekoliko godina. Dobit se dijeli jednako. Protekle tri godine posao dogovaraju svi ortaci uz zajedničku koordinaciju kako ne bi došlo do preklapanja. Dogovaranje posla te grupe ortaka za naredno razdoblje je iz razumljivih razloga dogovorom prepušteno samo jednoj osobi (ostali ortaci su usmjeravali dobivene poslovne ponude prema izabranoj osobi). Ta osoba koja je ovlaštena za sklapanje posla vođena umišljajem da je ugovoreni posao njegov osobni želi isključiti dvije osobe iz ortakluka bez valjanih razloga po kojima bi se ortakluk i razvrgnuo. Da li ta dva ortaka imaju pravo tražiti realizaciju ugovorenog posla (ne postoje objektivni razlozi po kojima ne bi bilo moguće odraditi posao), npr. zaključenim pisanim ugovorom o ortakluku ili usmenim dogovorom? Da li imaju pravo na naknadu štete ukoliko budu protivno volji uskraćeni za ugovoreni posao? Što vi mislite? Nešto treće?