hkralj

pozdrav svima sutra idem na pregovore s nadleznim institucijama naime, uvjeren sam, u sto me uvjeravaju i moji odvjetnici da ako je u ZK sve cisto, dakle nema napomena da mene kao kupca, te banku kao hipotekarnog trazbenika se ne tice kako je doslo do pogreske vec je bitno da se problem rijesi napominjem da imam i struju i vodu, sve prikljucke legano, da su mi cak i naplatili uredno porez i na drugu zgradu na istoj cestitci koja je vanknjizna, da placam za oba objekta sve potrebne mjesecne doprinose, da ono sto je najgore nitko ne zna gdje je i da li je uopce izdana gradjevinska dozvola iako su odredjeni doprinosi placeni kada vidim rezultate sutra vas obavijestim sto se dalje dogadja...

Vrlo je važno da je nekretnina legalno upisana, jer po zakonu osoba koja ju kupuje ima dobru vjeru i povjerenje u zemljišne knjige dakle, nebitno je kako je bivši vlasnik to upisao jer mora postojati napomena jer od 1968 nije se moglo graditi bez građevinske niti upisivati a da to ne bude evidentirano u gruntovnici i katastru dakle problem je samo, ako je rjec o samo, da se to izgura na cistac! znam sve o Zakonima o gradnji od 1990 naovamo i upoznat sam svime sto je potrebno

Pozdrav svima, trebam pomoc, gradjevina je bez napomena uredno upisana u katastar i gurntovnicu, dakle u trenutku kupnje nije bilo sumnje da je nesto nelegalno kada se susjed odlucio legalizirati tada pocinju problemi prvo su mi rekli pravni status nepoznat, onda i na svaki drugi nacin uredno ucrtana u katastar i gruntovnicu, dakle kada sam kupovao kucu nisam sumnjao da nema nekog potrebnog dokumenta, banka je upisala hipoteku, odvjetnici rekli da je sve ok medjutim tada se ispotavilo da građevinske nema evo ukratko kronologije i nekih osnovnih napomena Tadašnji vlasnici xxxxxx tvrdili su kako nekretnina ima građevinsku dozvolu, ali da je oni nemaju jer su je izgubili što su potkrijepili izvadkom iz zemljišnih knjiga a nakon sastanka s odvjetnikom, te odlaska u xxxx banku bili smo uvjereni da je s papirima sve „ok“. U ugovoru je stajalo da će oni za nas ipak ishoditi i građevinsku dozvolu (tada su tvrdili kopiju jer je izgubuljena) te uporabnu dozvolu no to nikad nisu učinili. Naknadno su nastali problemi. U dopisu koji je stigao radi njihove (susjedove) legaizacije stajalo da naša nekretnina ima pravni status nepoznat iako niti jedan od dosadašnjih (važećih ili bivših) zakona koji reguliraju graditeljstvo, niti zakonske odredbe koje reguliraju vlasništvo ne poznaje taj termin ili je građevina legalna ili nije. Za kuću na nasoj katastarskoj cestitici izdana je valjanja energetska suglasnost, prijašnji vlasnici platili su i vatrogasnu suglasnost, plaćenu su i tada važeći doprinosi no traga o zahtjevu ili izdanoj građevinskoj dozvoli nema. Muljaza - bivsa suvlasnica (s muzem) bila je visokopozicionirani djeltanik jedne velike drzavne institucije Vazno: Obzirom da Ustav Republike Hrvatske u članku Članak 48. u kojem izrijekom stoji „Jamči se pravo vlasništva. Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom. Jamči se pravo nasljeđivanja.“. Ovdje moram istaknuti i još jednu temeljnu odrednicu Ustava RH koja je zapisana u članku 3. u kojem izrijekom stoji „Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.“ Napominjem, da bi nemogućnost „legalizaranja“ nekretnine, ako je uopće potrebna predstavljalo i svojevrsnu povredu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima Citiram „Članak 1. (1) Svaka fizička i pravna osoba može biti nositeljem prava vlasništva, a i drugih stvarnih prava: prava služnosti, prava iz stvarnoga tereta, prava građenja i založnoga prava na svemu što može biti objektom tih prava, ako zakonom nije drukčije određeno. (2) Samo je jedna vrsta prava vlasništva. (3) Pravo vlasništva i drugih stvarnih prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograničiti samo pod pretpostavkama i na način određen zakonom. (4) Kad vlasnik mora nešto trpjeti ili propustiti glede svoje stvari, treba to i ovlaštenik drugoga stvarnoga prava na istoj stvari koji svoje pravo izvodi iz njegova, ako nije što drugo određeno zakonom. (5) Ovaj Zakon uspostavlja opće uređenje pripadanja stvari osobama; pravila ovoga Zakona primjenjivat će se i na pripadanje stvari koje su podvrgnute nekom posebnom pravnom uređenju, ako nisu s tim uređenjem u suprotnosti. (6) Što god je zakonom određeno za pravo vlasništva i vlasnike, vrijedi na odgovarajući način i za sva druga stvarna prava, ako za njih nije što posebno određeno zakonom niti proizlazi iz njihove pravne naravi.“ Nadalje, Prema istom Zakonu „Osobito o nekretninama Članak 9. (1) Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. (2) Trava, drveće, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja rađa na svojoj površini dijelovi su te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje. (3) Što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljišta one zgrade i drugo što je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene. (4) Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge građevine koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nositelja ovlašćuje da na tom tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu; isto na odgovarajući način vrijedi i za zgrade i druge građevine koje od zemljišta ili od općega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlašćuje da na tome ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu. (5) Strojevi i slični uređaji koji bi inače bili dio neke nekretnine ne smatraju se njezinim dijelom nego samostalnim stvarima ako se s pristankom vlasnika nekretnine zabilježi u zemljišnoj knjizi da su oni vlasništvo druge osobe. Učinak te zabilježbe traje dok ona ne bude izbrisana, s time da taj učinak i bez brisanja prestaje protekom pet godina od upisa, ali tijek toga roka zastaje za vrijeme stečajnoga i ovršnoga postupka. (6) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnošću te nekretnine.“ Nadalje, moram istaknuti i (KLJUĆNO) Zaštita povjerenja u zemljišne knjige Članak 122. (1) Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona. (2) Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju. (3) Nedostatak dobre vjere ne može se predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. Djelovanje povjerenja u potpunost Članak 124. (1) Stjecatelj koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri stekao pravo vlasništva neke nekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tuđa prava, tereti ni ograničenja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis. (2) Stjecatelj koji je, makar i postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, stjecao u dobroj vjeri, ne uživa zaštitu povjerenja u potpunost iz stavka 1. ovoga članka glede onih prava, tereta i ograničenja koji postoje na temelju zakona, a ne upisuju se u zemljišnu knjigu. Ovdje moram spomenuti izjavu državnog tajnika u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja g. Dražena Mrduljaša kako je obveza pravosudnih tijela odnosno gruntovnica oduvijek od 1968. godine naovamo da se upis nekretnine ako nema građevinsku dozvolu sređuje Napomenom. Stoga je i na naš zahtjev Zagrebačka banka uredno izdala kredit uz založno pravo, jer nikakve napomene nije bilo. Moram također i spomenuti i izjavu g. Branka Koketia koji je radio u Ministarstvu pravosuđa kao i drugih dužnosnika istog ministarstva da je obveza zemljišno knjižnih odjela sudova bila upis napomenu o građevinskoj dozvoli ako ona nije postojala u trenutku upisa u zemljišne knjige. Država je naše vlasništvo potvrdila upisom u Grunotvnicu, naplatom poreza na sve nekretnine i upisane i izvan knjižne i ukoliko se cijeli slučaj hitno ne riješi na obostrano zadovoljstvo države i vlasnika svih nekretnina na k.o.xxxx moglo bi doći do nesagledivih teškoća i problema zbog kršenja Ustava, ali i mnogih zakonskih i podzakonskih akata. ako nekom etreba nesto konkretno neka se javi na mail hkralj@email.t-com.hr

Kako rijesiti kada je nekretnina bez napomena uredno upisana u gruntovnicu i katastar, a na kraju se ispostavi bez gradjevinske dozvole iako zakon obvezuje upis napomene nje u ovom slucaju nema a ja kao kupac imao sam povjernje u zemljisne knjige molim hitnu pomoc