mirabelo123

Interesantno. Hvala na (iznimno brzom!) odgovoru, sad imam malo jasniju sliku. Posebno ovo sa čistačicom, što je očiti apsurd.

Međutim, taj me slučaj sa čistačicom naveo na daljnje razmišljanje: pošto su svi u tom poduzeću koje spominjete potpisali takav ugovor, da li se itko od nadležnih u tom poduzeću uistinu i brine oko tog detalja u ugovoru? Ili, drugim riječima, da li je to nešto sa čime bi se prosječan zaposlenik (npr. ja kao inženjer) koji daje otkaz i napušta bivšu firmu u prijateljskom tonu, trebao brinuti?

U praksi, koliko često poslodavci vode svoje bivše zaposlenike na sud kad je riječ o nekom običnom zaposleniku (ne-menadžerski, ne-znanstveni kadar)?

Poštovani,

vežem se na ovu temu da ne otvaram novu, nadam se da je to u redu.

Imam potpisan ugovor o radu gdje sam se obvezao da nakon odlaska iz trenutnog poduzeća iduće 2 godine neću raditi za poslodavca koji je konkurencija trenutnom poslodavcu. Plaća mi je u trenutku sklapanja ugovora bila veća od prosječne plaće u RH (momentalno je također veća).
Imam par pitanja na ovom polju:

1. Kako da utvrdim da li je moj idući poslodavac konkurent trenutnom poslodavcu? Radi se o istoj branši (informatika), ali to je široko polje i firme proizvode širok broj različitih aplikacija.
2. Pretpostavimo da promijenim poslodavca i da me stari poslodavac tuži. Na kome je teret dokazivanja da je moj novi poslodavac konkurent bivšem poslodavcu?
3. U ugovoru o radu stoji odredba da je trenutni poslodavac obvezan isplaćivati naknadu u trajanju zabrane tržišne utakmice jedino u slučaju da dobijem otkaz, a ne ako dam otkaz. Koliko vidim u Zakonu u radu, čl. 100, st. 1, (citat ispod), piše da je poslodavac dužan preuzeti isplatu naknade kako bi zabrana bila pravovaljana. Da li ja svejedno moram ispoštovati zabranu ako se poslodavac nije obvezao na isplatu naknadu?
4. Nije propisana nikakva ugovorna kazna. Ako sve završi na sudu, kako se određuje visina iznosa?

Zakon o radu, čl. 100, st. 1:

Citiraj

Ako ovim Zakonom za određeni slučaj nije drukčije odre­đeno, ugovorna zabrana utakmice obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Hvala na pomoći.

lp,

mirabelo

Pozdrav,

nedavno sam ispunio obaveze iz jednog ugovora, te je druga strana ispunila svoje obveze prema meni na temelju jednog drugog ugovora (dva su ugovora u igri). Konkretno, ja sam isplatio određenu sumu novca, a druga strana je prepisala nekretninu na mene. Nismo rješavali direktno preko kupoprodajnog ugovora zato jer je bilo nekih dodatnih faktora koji su onemogućavali takav direktan pristup. Volio bih sa drugom stranom potpisati nekakvu potvrdu da smo jedan i drugi izvršili sve obaveze i da nemamo više nikakvih otvorenih obaveza jedan prema drugome.

 Nadam se da ćete mi moći odgovoriti na moja pitanja:

• Da li postoji nekakva špranca za takve dokumente?
• Koji datum staviti na dokument? Nekretnina je prepisana jednog datuma, novac isplaćen drugog datuma, a potvrda se potpisuje tek sada?
• Da li da opisujem jednu po jednu obavezu ili je dovoljno navesti da su izvršene sve obveze iz Ugovora tih i tih od dana tog i tog? Npr:
  • Stranka A je dana xx.xx.20xx izvršila sve obveze iz Ugovora o opciji potpisanog dana zz.zz.20zz.
  • Stranka B je dana gg.gg.20gg izvršila sve obveze i isplatila 9999€ u skladu sa Ugovorom tim i tim potpisanog dana yy.yy.20yy.
• Jel možemo sve to riješiti jednim dokumentom?

Nadam se da nisam previše zakomplicirao, stojim na raspolaganju za sva pojašnjenja.

Hvala.

lp,

mirabelo

Da li to znači da bih u istom momentu imao "aktivna" dva ugovora o radu: jedan kod starog poslodavca i jedan kod novog. To nije problem?

Ne znam kako to funkcionira: mene bi novi poslodavac prijavio da radim kod njega tek kad ugovor kod njega stupi na snagu (06.07.) ?

Trenutno sam zaposlen i dobio sam ponudu za drugo radno mjesto. Na trenutnom radnom mjestu mi je otkazni rok mjesec dana. Pri davanju otkaza kod trenutnog poslodavca ne očekujem probleme. Zanima me slijedeće:

- u kojem momentu ja kod novog poslodavca potpisujem ugovor o radu:

a) u momentu kad dogovorimo uvjete (npr. 06.06.2017). Nakon toga ja dajem otkaz i mjesec dana kasnije (06.07.) postajem zaposlenik u toj drugoj firmi. Ili

b) dogovorim se sa novim poslodavcem, ne potpisujemo ništa. Nakon toga dajem otkaz (npr. 06.06.2017) i mjesec dana kasnije (06.07.) dolazim u novu firmu, potpisujem novi ugovor o radu i postajem njihov zaposlenik.

Varijanta b) mi se čini puno riskantnija jer u tih mjesec dana otkaznog roka ja nemam nikakvu garanciju da će novi poslodavac uistinu ispoštovati svoje obaveze, a ja sam dao otkaz.

Hvala unaprijed na odgovorima i komentarima.

Po ovome što ste napisali, vi bi imali pravo birati između usluge 1. i usluge 2. , a imali bi u oba slučaja pravo na uslugu 3.

 

dakle

 

(1. ili 2.) + 3.

 

Ali ovo je samo lingvističko tumačenje onoga što ste napisali.

Za tumačenje cijelog ugovora, to morate nekom pravniku pokazati ugovor.

Tako sam i ja shvatio. Hvala na javljanju!

Potpisali smo jedan ugovor u kojem se suprotna strana obvezala izvršiti neke radnje za nas, međutim jedan detalj mi je malo nejasno sročen, a ne znam kakva je praksa oko tumačenja.

Konkretno, sročeno je ovako: "U naknadi su uračunate usluge 1 ili 2 te 3".

Kako to tumačiti? Na koje sve usluge imamo pravo:

a) 1 i 3

b) 2 i 3

c) neka druga kombinacija?

Hvala!

lp

Postovani Mirabelo,

u pocetnoj objavi Slatka cura pominje" izjavu o odricanju i ustupanju".

Ako uzmeno u obzir vash prijedlog,onda u tom slučaju govorimo o anticipiranom odricanju,zbog cega se radi o strogo formalnom pravnom poslu, jer propis zahtijeva pisani oblik ugovora te ovjeru suca, javnobilježnički akt ili solemnizaciju od javnog bilježnika.

Poštovani Matrix76,

malo sam pregledavao temu, imao sam još jedno pitanje za vas oko ovoga:

- Pretpostavimo da dva buduća potomka potpišu ovakav ugovor među sobom, a ne sa ostaviteljem (koji je još živ u tom trenutku). Takav ugovor je dio jednog šireg dogovora među nasljednicima (ostatak dogovora je definiran u zasebnom ugovoru).

Da li ništetnost prvog ugovora na ikoji način ugrožava valjanost drugog ugovora?

Da li ništetnost prvog ugovora na ikoji način ugrožava valjanost drugog ugovora, čak i nakon što nasljednici na ostavinskoj raspravi postupe kako je dogovoreno (jedan se odrekne nasljedstva)?

Poštovani,

saznao sam na temelju drugih napisa na ovome forumu da uvid u okončanu (i pravomoćnu) ostavinsku raspravu može imati samo osoba koja ima pravni interes. Da li recimo bivši supružnik jednog od nasljednika može dobiti uvid u ostavinsku raspravu?

Dobio sam rješenje o plaćanju Poreza na promet nekretninama. Rok je 15 dana. Trebat će mi neko vrijeme da skupim novac.

Zanima me nakon koliko vremena porezna uprava šalje prvu opomenu? Da li zaračunavaju i zateznu kamatu na prvoj opomeni?

Hvala,

mirabelo

Ali "Ugovor o odricanju od nasljedstva" koji odricatelj sklapa sa osobom o čijem se nasljedstvu radi (za vrijeme života tog koji je ostavitelj!) vrijedi?

Znači Ugovor između očuha i majke (iz primjera gore)?

Postovani,

sasvim je nebitno kakvog su imovinskog stanja ostaviteljevi zakoniti nasljednici.U vasem konkretnom slucaju je doslo do povrede prava na nuzni dio nasljedstva.

Članak 69.ZN

(1) Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug..

Članak 70.ZN

(1) Pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripadapojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio.

(2) Raspolaganja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna su..

(5) Nužni nasljednik na svaki načinima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela)..

Članak 77.ZN

(1) Nužni je dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednikne bi dobio punu vrijednost svoganužnoga dijela (članak 70. stavak 5.)..

Članak 78.ZN

Kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom umanjit ćese, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio time ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi.

Znam da je tema stara skoro godinu dana, ali me zanima nešto baš u ovom specifičnom slučaju. Što bi bilo da je obdarenik PRODAO ovu nekretninu nekoj trećoj osobi? Kako bi onda on mogao vratiti taj dar, kad ga više nema? Da li bi morao to nadoknaditi novcem? Što ako nema novca, da li mu mogu plijeniti primanja?

Hvala.

Mislite na čl. 489. http://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima ?

Moglo bi to biti to. Možemo prodiskutirati pojam "uzvratiti darom"? Da li moram uzvratiti nekretninom ili je adekvatno da uzvratim:

1. pravom da raspolaže mojim udjelom u toj drugoj nekretnini (koji još glasi na mene), da me zastupa u poslovima prodaje, te da imenuje račun na koji će biti isplaćen novac od prodaje mojeg udjela, i

2. pravom da ja na prvi poziv njoj prenesem, odnosno darujem svoj udio u nekretnini?

Čisto da napomenem da smo oboje suglasni u tome da su vrijednosti predmetnih nekretnina iste (tj. ovih dijelova koje mijenjamo) . To temeljimo na našoj slobodnoj procjeni, stvorenoj proučavanju stanja na oglasima (nije stručno, ali bolje kao laici ne možemo).

Darivatelj i ja trebamo zamijeniti nekretninu za određena prava. Darivatelj će mi darovati jednu nekretninu. U zauzvrat (u zamjenu za tu nekretninu) ja imam prema darivatelju određenu obvezu: da ću na prvi poziv te osobe njoj darivati svoj udio u jednoj drugoj nekretnini, te da ću također do tog trenutka prvog poziva toj osobi (darivatelju) dati za pravo da slobodno raspolaže sa mojim udjelom (npr. da ga proda). Ja neću sada odmah taj udio u drugoj nekretninu darivati toj osobi, već će se to desiti u budućnosti (kad ona poželi i ako nekretnina dotad nije prodana).

Da li bi se ugovoru o darovanju (gdje je ta osoba darivatelj koji meni daruje svoju nekretninu) mogao pridodati neki dodatak gdje se definiraju moje obveze prema njemu, te da li je to u takvom slučaju pravovaljani ugovor?

Tocno tako,

etaziranjem uspostavljate vlasnistvo posebnih dijelova nekretnine,koji ce svaki ponaosob imati svoju upisanu kvadraturu..

Hvala na odgovoru!

Pozdrav.

LEgalizirao sam kuću nedavno i u katastar i ZK su mi upisali manje kvadrata nego što kuća uistinu ima. Kuća je katnica (183m2), ali upisana je samo tlocrtna površina cijelog objekta (obrisi kuće, ustvari: 104m2). Rekao mi je arhitekt da je to zato jer kuća nije etažirana. Htio bih samo provjeriti još jednom da li je to uistinu tako.

lp,

udzbenik

U postu #1 ste napisali da sestri dugujete "neki novac", što znači da se točan iznos znade. Mislim da znam o čemu se tu radi, ali "takve" savjete vam neću davati. Bez uvrede.

Mislite da je nešto ilegalno?

ali kao suvlasnik možešpodnijeti tužbu za razvrgnuće suvlasništva.

sa sestrom se dogovoriš kome šta pripada. dogovor i suglasnost na taj dogovor navedete sudu u postupku. sud donese odluku kome koja nekretnine, prema ranijem dogovoru.

porez plaća stjecatelj imovine večeg vrijednosti od onoga što je imao u vlasništvu.

predložiti vještačenje vridnosti stečene imovine. košta ali možda znatno manje nego porez.

izračunajte šta se više isplati. porez ili sudski postupak.

Porez bi bio, po meni, oko 5000€ na ovaj dio koji ide meni. Znate li koliko bi koštao sudski postupak?

Pa radije onda potpišite sestri zadužnicu na dugovani iznos - jenostavnije je.

Dogovor je među nama takav da ću ja njoj dati novac koji dobijem za svoj udio u kući. To može biti 10 000€ a i 50 000€, ja ne znam kakav će se dogovor postići s kupcem. Zato ne mogu napisati neki fiksan iznos.

Postovani Mirabelo,

nije stvar dali vi prestajete biti suvlasnik,vec je bitno da ste to bili.

Da pojednostavimo po vasem tumacenju,vlasnik ste vise nekretnina,sve rasprodate,i vi nemate vise nekretnina,kupite ponovo nekretninu i zelite oslobodjenje od placanja poreza na nekretnine,sa obrazlozenjem da vam je to prva nekretnina,NE,OVAKAV SCENARIJ NIJE MOGUC.

Aha, sad razumijem. Hvala na pojašnjenju. A ništa, znači, porez mi ne gine.

Čisto da imamo nešto na pismeno, kao garanciju.

Članak 11.a

(1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.

3. da površina nekretnine, ovisno o broju članova uže obitelji građanina, ne prelazi površinu kako slijedi:

–za 1 osobu do 50 m2 građevine

4. da građanin te članovi njegove uže obitelji NEMAJU, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, SUVLASNISTVU ili zajedničkom vlasništvu:

4.1. građevine (stan i/ili kuću) čija je ukupna (zbrojena) površina svih građevina jednaka, veća ili do najviše 10 m2 manja od površine građevine iz točke 3. ovoga članka ili

4.2. nekretnine (osim poljoprivrednog zemljišta i poslovnog prostora u kojem građanin ili član njegove uže obitelji obavlja registriranu djelatnost) čija je ukupna (zbrojena) vrijednost svih nekretnina u trenutku nastanka porezne obveze jednaka ili veća od tržišne vrijednosti nekretnine koju građanin stječe pri čemu se u izračun uzimaju i vrijednosti građevina iz točke 4.1. ovoga članka.

Postovani,koliko se moze iz vase objave uociti,Vi ste suvlasnik na dvije nekretnine,sad je samo pitanje broj osoba i kvadratura vasih suvlasnickih dijelova.

Da, ali ja bih prestao biti suvlasnik u jednoj nekretnini i postao apsolutni vlasnik druge nekretnine 1/1.

Da ilustriram:

Sestri poklonim/prodam svoj udio u nekretnini A dana 1.1.2014 i ona onda preda papire da joj se to upiše u zk.

Kupim od sestre njenu polovicu u nekretnini B i predam papire u zk odjel da me se upiše kao vlasnika. Papire predam u zk odjel 1.1.2014.

Recimo da moj predmet dođe na obradu prije njenog. Ja sam u tom trenutku i dalje upisan kao djelomični vlasnik u nekretnini A. Gospodin poreznik to uoči i kaže "Ne, Mirabelo već ima nekretninu i on nije oslobođen plaćanja poreza", makar ja ustvari više nemam taj udio, samo što spor sustav to još nije registrirao.

Da li je ovaj scenarij moguć?

P.s. Osim ove dvije nekretnine ne postoji niti jedna treća nekretnina u kojoj imam udio.

A kad bih otkupio sestrin udio u kući B? Na neki fiktivan iznos, prava transakcija nikad ne bi bila provedena.

Imam udio u dvije kuće.

Udio u kući A bih volio darovati svojoj baki, a sestra bi meni darovala svoj udio u kući B. To bi se sve izvelo simultano, isti dan bi se ovjerilo.

Kad bi to sve završilo, ja bih imao kompletnu kuću B i nikakvu drugu nekretninu. Da li bi se to smatralo "prvom nekretninom" i da li bih morao platiti porez?

Pozdrav!

Sestra i ja svaki imamo udio u nekretnini koju prodajemo. Dužan sam sestri neki novac, međutim ne želi da joj darujem svoj udio jer onda mora platiti porez na to.

Da li bismo mogli sklopiti ugovor koji mene obvezuje da, u trenutku kad ona proda svoj udio u kući nekoj trećoj strani, sam i ja obvezan toj trećoj strani također prodati svoj udio, te predati sav novac njoj?

lp,

mirabelo123