margot

Pozdrav, molim pomoć oko pitanja organizacije sistematskih pregleda. Prema Granskom kolektivnom ugovoru imamo pravo na sistematski pregled svake 3 godine i koliko vidim mora ga organizirati poslodavac prikupljanjem ponuda sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Radim u javnoj ustanovi u kulturi i ono što želim znati jest da li je u našem slučaju poslodavac sama ustanova ili Ministarstvo koje je osnivač? Drugim riječima tko pokreće postupak traženja ponuda i tko pregled u konačnici plaća - ustanova ili ministarstvo? Hvala!

Hvala na odgovoru. Upravo sam zato i kazala da se mišljenja nikako ne slažu, evo npr. odgovora s ovog istog foruma na vrlo slično pitanje: Možda se vaš poslodavac domisli kako da vas teleportira u udaljene lokacije, tako da vam zaista neće trebati obračunavati vrijeme provedeno na putu. Znaju li to časni ljudi ispred gospodarske i obrtničke komore, navodno oni tamo imaju i neke sudove časti.... Ajmo redom. U ugovoru o radu ste potpisali razne stvari, pa i mjesto rada. Znači, svakom radu izvan tog mjesta rada mora prethoditi nalog za službeno putovanje na temelju kojeg se obračunava i isplaćuje dnevnica ili nalog za terenski rad....Dakle, u vašem se slučaju vaša plaća sastoji od redovne plaće za ugovoreni rad i od novčanih primitaka koje će vam poslodavac dati na ime dnevnica ili terenskog dodatka. Za ove druge vam za obračun mora brojati sve sate koje ste proveli od trena kretanja iz svog stana do povratka u isti, sve je to vrijeme provedeno na putu Dakle s obzirom da nema ništa crno-na-bijelo (a upravo tako nešto želim i pronaći) sve ovisi o nečijoj logici i kako gleda na stvari, jesam li u pravu?

Već sam postavila pitanje na ovu temu, raspitivala se i drugdje, pa je otvaram ponovo jer su odgovori i mišljenja o ovom problemu prilično različiti. Osnovna stvar koja me zanima: računa li se vrijeme provedeno na putu kod odlaska na rad na terenu u radno vrijeme ili ne? Prema logici stvari i prema većini mišljenja na koje sam naišla (ali ne i prema svima) uračunava se. Ako je zbilja tako, postoji li bilo koja uredba, članak zakona ili kakvog pravilnika u kojem to jasno piše? Ne mogu naći! Ono što znam je sljedeće: 1) djelatnost kojom se bavimo pokriva Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 84/07). On nam osigurava mogućnost dobivanja dnevnice ili terenskog dodatka kad radimo na terenu, te u jednom članku određuje da se visina terenskog dodatka regulira kao za državna tijela (dakle 170 kn). 2) Pravilnik o porezu na dohodak (NN 95/05)uvjetuje nam 30 km udaljenosti od sjedišta poslodavca i uvjetuje da poslodavac mora obavljati djelatnost koja je po svojoj prirodi vezana za teren (ovo zadovoljavamo). Također, prema ovom pravilniku na terenu se ne mora noćiti da bi se ostvarilo pravo na terenski dodatak. 3)Iz nekoliko odgovora na slična pitanja postavljena na ovom forumu vidim da je važno ustanoviti što piše u Ugovoru o radu o tome što si potpisao kao svoje radno mjesto. U vezi s tim prepisujem rečenicu iz gore navedenog temeljnog kolektivnog ugovora: "za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegovog stalnog boravka zaposlenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu". Rad na terenu kod nas je uvijek i svakako rad izvan sjedišta poslodavca. Dakle, mi bismo po toj logici imali pravo na terenski dodatak kad idemo na teren udaljen više od 30 km, na kojem ne moramo noćiti već raditi 8 sati i vratiti se doma. Budući da nas je poslodavac uputio izvan mjesta u kojem mu je sjedište, rad bi trebao početi odlaskom na mjesto na koje smo upućeni. Ovaj dio je problematičan, jer nam putovanje ne žele priznati. Pa da završim ovo predugo pitanje, zna li tko što je točno na stvari?

Pozdrav, Zanima me uračunava li se prilikom putovanja na rad na terenu (teren udaljen više od 30 km od sjedišta poslodavca) jedan pravac putovanja u radno vrijeme od 8 sati koliko je propisano za ostvarenje terenskog dodatka? Ako da, gdje to mogu naći? Unaprijed hvala!

Ovo je zapravo opet isto pitanje o porodiljnim naknadama odnosno gubitku prava na njih ... Žena je zaposlena,ima Ugovor o radu na određeno, produžuje ga uz povremene prekide već više od dvije godine. Zadnji prekid od 5 dana napravljen je polovicom kolovoza 2009, nakon čega je Ugovor produžen i vrijedio je kad je otišla na porodiljni dopust početkom veljače 2010. na HZZO-u je zbog spomenutog prekida tretiraju kao nezaposlenu jer nema 12 mjeseci staža neprekidno. Problem je zapravo u sljedećem: zakon O RADU tolerira ovakav prekid između dvaju ugovora, tj. prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom. Na HZZO-u ovakav argument glatko odbijaju, tvrde da se oni rukovode samo i jedino Zakonom o porodiljnim naknadama. Mene sad zapravo zanima sljedeće: što se točno misli u zakonu o radu u spomenutoj stavci koja govori o ugovoru na određeno, da li je kolegica po ovom zakonu neprekinuto zaposlena ili nije (njezin je ugovor produžen i dalje, još je prijavljena kod nas kao zaposlena)? Ili smo nešto opet krivo shvatili (nije isključeno, nemamo veze s pravnom strukom)? Ako pak Zakon o radu zaista tolerira prekid između dva ugovora o trajanju od 5 dana, kako je moguće da HZZO tako nešto ignorira?

Evo ipak, iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, naknada plaće za vrijeme bolovanja: Prethodno osiguranje Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a pripada osiguraniku u visini propisanoj Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (nastavno: Zakon), odnosno propisima i općim aktima donesenim na temelju Zakona pod uvjetom, da prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž osiguranja u HZZO-u na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja, odnosno na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa, odnosno prestanku obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene prema Zakonu od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), ako posebnim propisom nije drukčije utvrđeno. Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće, za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u iznosu od 25% od proračunske osnovice. Izgleda da ipak nije 6 mjeseci, već 12 neprekinuto ili 18 uz prekide u protekle dvije godine (ovo drugo ide pod uvjetom da je prije otvaranja porodiljnog osoba bila na komplikacijama).

Jedno upozorenje za yasminkay Od 1.1.2009. prema novom Zakonu o porodiljnim naknadama (N.N.85/2008) traži se 12 mjeseci neprekinutog staža, ne 6 mjeseci kao ranije! Imam kolegicu koja je upravo radi tog problema izgubila pravo na naknadu (ima prekid od 5 dana između dva ugovora). Nisam, doduše, sigurna kakva je situacija kad je žena na bolovanju zbog komplikacija, ali svakako treba provjeriti traže li i tada potvrdu za 12 mjeseci rada prije otvaranja bolovanja...

Kolegica je na ugovoru o djelu u protekle dvije godine, s povremenim prekidima. Ukupno ima ipak više od 18 mjeseci radnog staža. Između posljednja dva ugovora u godini dana prekid je samo 1 dan. Pred mjesec dana je rodila. Na HZZO je ne priznaju kao zaposlenu zbog spomenutog jednodnevnog prekida u proteklih 12 mjeseci, prva naknada je stigla u visini od oko 1600 kn (kao za nezaposlene).Pitanje: može li se u ostvarivanju prava na punu plaću pozvati na svojih ostvarenih 18 mjeseci uz prekide u posljednje 2 godine? Znamo da ovakva odredba stoji u zakonu, ali nitko je nije uputio na takvu mogućnost rješenja, gledaju samo taj prekid u prošlih 2 mjeseci. Ako ne, može li se nekim putem "premostiti" taj jedan dan koji nedostaje (molba, potvrda o bolovanju u tom danu ...?). Svaki savjet ili slično iskustvo je dobrodošlo!!!