Jump to content

oirad

Korisnik
  • Broj objava

    15
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Hvala obojici na odgovorima tj pomoći! Slijedi matematika pa odabir najjeftinijeg rješenja... Lijepi pozdrav, Oirad
  2. Molim pomoć... Da li je moguće u slijedećem slučaju izbjeći plaćanje poreza za prijenos nekretnine. Baka umre. Stan naslijeđuju po pola otac i stric. Uskoro slijedi ostavinska. Stric se slaže da mu njegovu polovicu isplatim, a otac bi mi darovao svoju polovicu. Za isplatu stričeve polovice moram podići hipotekarni kredit. Poznato je da hipotekarni kredit banka isplaćuje na račun onoga od koga kupujem nekretninu. U mom slučaju to bi mogao biti stric, ili otac ako se stric na ostavinskoj odrekne svoje polovine u očevu korist kako bih ja darovnim ugovorom od oca na mene došao u posjed cijelog stana. Na darovni ugovor od oca nema poreza, ali zar se ne bi vidjelo putem oib-a da je iznos pola vrijednosti stana, tj kredit koji ja podižem da bi isplatio strica, a isplaćuje se na račun oca koji bi onda dao novac stricu? Da li vrijedi da je to darovni ugovor od oca na mene ako moj hipotekarni kredit za kupnju nekretnine (1/2 stana) ide njemu na tekuči rn. Ili...? Može li se izvesti tu neka kombinacija prilikom ostavinske i/ili nakon nje darovnim ugovorom/ugovorima, da ja dođem u posjed nekretnine bez da platim 5% poreza za prijenos. Meni bi to bila prva nekretnina, ali moj supružnik ima 1/2 nekretnine (cijela nekretnina ima 80m2 od koje ima pola na sebe u kojoj nema prebivalište) Molim za pomoć ovdje u odgovoru, ili u privatnoj poruci ponudu odvjetnika kome bih se mogao obratiti za konkretan pravni savjet ali samo ako je ovo moguće izvesti. Unaprijed zahvaljujem. Lijepi pozdrav!
  3. Poštovani, imam nekretninu koja se nalazi u zračnom koridoru zračne luke. Zadnji sam red kuća do zračne luke. Avioni mi lete cca 150 m direktno iznad kuće. Iz neprovjerenog izvora sada sam doznao da po zakonima EU vlasnici takvih nekretnina imaju pravo na obeštečenje zbog umanjene vrijednosti nekretnine, zbog realno povečane opasnosti po nekretninu i život u takvoj nekretnini i zbog narušenog mira i zdravlja u uživanju takve nekretnine (buka, ispušni plinovi zrakoplova, pad komada leda pri spuštanju zrakoplova iz viših dijelova atmosfere na slijetnu pistu...) Da li je nešto takvo moguće ostvariti u RH? Svaka pomoć i uputa o mjestu traženja pomoći je više nego dobrodošla. Unaprijed veliko hvala. lp
  4. Hvala na brzom odgovoru! Puno ste mi pomogli. Znate li možda u kojem zakonu je to navedeno? Naime, znam da će me to pitati poslodavac kada mu iznesem tu tvrdnju, a proćitao sam maloprije ZOR sa linka na ovom forumu i nigdje nisam naišao na dio koji bi se od odnosio na bilo što vezano na dnevnice. Hvala još jedanputa!
  5. Molim odgovor. Odradim redovnih 40 sati kroz tjedan od pon do pet. Po ugovoru o radu mi je radni tjedan 40 sati. Subotu odradim još 6 sati. Samo tih subotnjih 6 sati odradim u mjestu 400 kilometara od sjedišta firme (i mjesta gdje ja živim) dakle potrebno mi je, samo subotom, još 5 sati putovanja službenim vozilom do mjesta rada i 5 sati putovanja službenim vozilom natrag do sjedišta firme od kuda sam krenuo u subotu ujutro. To je ukupno 16 sati rada u subotu, ukljućujući putovanje do mjesta rada za subotu. Po tumaćenju poslodavca, za tu subotu po zakonu imam pravo samo na isplatu dnevnice (170 kn), a ne i na obračun i isplatu prekovremenih sati, jer po njegovoj tvrdnji isplata dnevnice automatski po zakonu iskljućuje mogućnost obraćuna tj isplate prekovremenih sati. Meni to nema baš nikakve logike. Da li zaista onaj kome se isplati dnevnica zbog prekovremenog rada od 16 sati u mjestu 400 kilometara od mjesta gdje živi, po zakonu nema pravo uz dnevnicu i na obračun i isplatu i prekovremenih sati rada. Najljepša hvala na odgovoru.
  6. Molim odgovor. Zaposlen sam na neodređeno kod istog poslodavca poslijednjih 7 godina. Od 8.mj 2012 do kraja 3.mj 2014 sam bio na neprekinutom bolovanju (20 mjeseci). Bolovanje je bilo zbog više dijagnoza kroničnih bolesti - nevezanih za posao. Nisam koristio godišnji ni dana za 2012. i 2013., a za 2013. nisam dobio niti regres jer nisam koristio godišnji. Poslodavac kaže da se regres ne isplaćuje onome tko je na bolovanju jer ne koristi godišnji. Molim za pomoć u vidu odgovora imam li ikakvo pravo na godišnji iz 2012. - u ZOR-u nigdje ne vidim da je obrađena ovakva mogućnost (prebacivanje 2 godine zbog dugotrajnog bolovanja)? Zar je moguće da se samo tako izgubi 4 tjedna godišnjeg jer zakonodavac nije predvidio takvu situaciju? Što sa regresom za 2013. kojega nisam dobio? Da li mi ga poslodavac mora isplatiti sada kada ću koristiti (prije 30.6.2014) godišnji iz 2013.? Najljepše zahvaljujem na odgovoru/odgovorima. Lp
  7. Hvala na odgovoru. Supruga preminulog je nasljednik. Ona nije potpisivala nikakvu novu pristojbu nakon smrti supruga koji je bio oslobođen iste, nije nitko to od nje tražio, a nije niti ona išla nigdje tražiti da poćne plaćati. Sve je bilo bez ikakvih tražbina od strane hrt-a cijelo to vrijeme, na temelju oslobođenja od pretplate njenog supruga, sada pokojnog 5 godina. Nema nikakvog rješenja za ovrhu jer je danas prvi puta uopće itko od inkasatora bio na adresi od kada smo se uselili na ovu adresu prije 5 godina. Danas inkasator od nje traži da plati pretplatu za 5 godina unazad jer živi na adresi koja od ostavinske prije 5 godina glasi na nju, a ona nije do sada imala potisanu ikakvu pristojbu niti ju je to itko ikada tražio. Kao ona automatizmom od kada živi kao vlasnik na adresi mora platiti retroaktivno za 5 godina, iako u tih 5 godina danas prvi puta dolazi inkasator. Zakon kaže da mora platiti? Hvala na pomoći.
  8. Molim za savjet. Prije 5 godina se obitelj preselila na novu adresu. Vlasnik nekretnine i prijašnje i nove je bio zakonom oslobođen plačanja hrt pretplate. Preminuo je nakon par mjeseci od preseljenja. Nekretnina ostavinskom prelazi u vlasništvo druge osobe. Danas, nakon 5 godina na novoj adresi, na vrata nekretnine prvi puta dolazi inkasator i traži da se plate zaostatci za svo vrijeme od kako je preminuo nositelj oslobođenja od pretplate, dakle za 5 godina. Niti sam ga pustio unutra, niti je to tražio, niti sam rekao da imam tv niti sam išta potpisao, niti mu dao podatke niti išta. Ima li pravne osnove tražiti 5 godišnju pretplatu retroaktivno? Pristajem plaćati od danas nadalje, ali za 5 godina unatrag... Hvala na odgovoru.
  9. Trebam odvjetnika za prometno pravo. Iz Zagreba sam. Molim Vas preporuke. Ovdje ili na pp. Hvala!
  10. Sud nije mogao shvatiti da ''izbjegavam primitak prekršajnog spisa'' jer zadnje što sam ja na svoju adresu dobio od suda i odmah zaprimio pri prvoj isporuci je presuda. Na tu preusudu sam se u zakonskom roku žalio prema uputi o pravnom lijeku koja je bila navedena na kraju presude. Od dana slanja moje žalbe na preusudu nisam dobio ama baš nikakvu obavijest niti poziv niti bilo što više od dvije godine. Sada nakon dvije godine i 4 mjeseca mi se prvi puta javlja da moram na liječnićki i da mi poćinje teći kazna zabrane upravljanja. Zar u zakonu nije u točki jedan navedeno da je zastara 2 godine, a da taj rok prekida svaki pokušaj nadležnog tijela da pokrene izvršenje!? Nijedno nadležno tijelo nije poduzelo ništa duže od 2 godine u mom slućaju. Meni se nitko nakon presude koju sam odmah zaprimio nije javio duže od 2 godine, a da ne spominjemo kako mi nitko nije odgovorio na žalbu, također 2 godine i 4 mjeseca - a niti dan danas nisu poslali nikakav odgovor. Zbog toga što mi nije niti upućen ikakav odgovor ili poziv ili obavijest,a da ju ja nisam zaprimio, u periodu od 2 godine i 4 mjeseca, sud nije imao uopće razloga zakljućiti da ja ne primam obavijest i da treba objaviti presudu na oglasnoj ploći suda. Štoviše, zašto bi je objavljivao na oglasnoj ploći nakon što sam ja presudu zaprimio odmah pri prvoj isporuci, ali obavijest i poziv na lijećnićki nisam uopće dobivao tj sud i MUP mi nisu ništa slali (kao ni odgovor na žalbu) 2 godine i 4 mjeseca. Što se tiće naknade štete HŽ-u, nitko mi se nije po tom pitanju javio nikada. Niti sam vidio da ih je sud obaviještavao o raspravii i presudi po popisu na kraju presude gdje se sve mora poslati presuda. I dalje tvrdite da zastara nije nastupila? Po kojoj toćno osnovi? Najljepše zahvaljujem na odgovoru.
  11. Poštovani Petpetica i Utjerivaćzakona, molim Vas za Vaše stručno mišljenje o mom slučaju... - 24.11.2008. sam poćinio svoj prvi prometni prekršaj u 13 godina vozaćkog staža kada sam vozeći automobil sam (bez ijednog putnika) sletio s ceste na meki teren i pri slijetanju sam oštetio stup HŽ-a. Pri slijetanju nije bilo drugih vozila ukljućenih u nesreći. Jednostavno sam zbog alkoholiziranosti ''zaspao'' za volanom i vrlo sporom vožnjom sišao s ceste koja je na malom nasipu, u polje uz cestu. Stigla je policija i hitna - rezultat 2,4 promila i lakša tjelesna ozljeda (mala posjekotina usne). - MUP 21.01.2009. podiže optužni prijedlog kojeg dobivam 06.04.2009. na svoju adresu zajedno sa pozivom na ročište zakazano 14.04.2009. - prisutan sam na ročištu 14.04.2009. gdje priznajem da sam kriv po optužnom prijedlogu MUP-a. Sudac mi određuje novčanu kaznu i kaznu zabrane upravljanja koje prihvaćam, a sudac mi kaže da ću presudu dobiti pismenim putem na kućnu adresu. - 14.09.2009. na kućnu adresu dobijam presudu koju preuzimam. U presudi nije nigdje navedeno od kada mi poćinje teći mjera zabrane upravljanjem, piše samo da je sud presudio njeno ukupno trajanje i da je presudom donio visinu novćane kazne. Na kraju presude piše uputa o pravnom lijeku: žalba u roku 8 dana koja se upućuje Visokom prekršajnom sudu RH putem, kako točno piše, ''ovog'' suda (sud koji je presudio je Prekršajni sud) pismeno u dva primjerka. Zbog visine novčane kazne pišem žalbu Visokom prekršajnom sudu RH putem Prekršajnog suda koji mi je presudio, a u kojoj se ne žalim na visinu kazne, već molim sud da mi zbog teške financijske situacije omogući otplatu kazne u mjesečnim anuitetima ne većim od 500 kuna jer bi mi u bilo kojem drugom slućaju bila ugrožena egzistencija. Žalbu šaljem preporućenim pismom 21.09.2009., a potvrdu sa žigom iz pošte kao dokaz ćuvam i danas. - sve od tada nema nikakvog odgovora od suda, niti Prekršajnog niti Visokog prekršajnog, niti obavijesti od MUP-a o poćetku trajanja zabrane upravljanja, sve do 1. mj ove 2012. godine, koju ne primam jer nisam na adresi da je zaprimim. Ponovno mi ista ''plava kuverta'' stiže na adresu i u 2. mj ove godine, no niti tada nisam na adresi da je zaprimim. - jučer 06.03.2012., mi je izvršena ''prisilna dostava'' (ako je to ispravan termin) u vidu ostavljanja ''plave kuverte'' sa koje je otrgnuta potvrda o primitku i na poleđini kuverte je napisan datum ''06.03.2012., 10 sati'' te se nalazi potpis vjerojatno poštara koji je pismo dostavio (rukom sve napisano kemijskom olovkom). Tu kuvertu danas nalazim u poštanskom sandučiću, otvaram je i unutra se nalaze dvije stvari: 1. obavijest o izvršenju kaznene mjere te 2. poziv na liječnićki pregled. Ako je na snazi zakon koji je g.Petpetica prikazao u jednom nedavnom postu: PREKRŠAJNI ZAKON Zastara izvršenja prekršajnopravnih sankcija, tijek i prekid zastare Članak 14. (1) Izvršenje izrečene ili primjenjene prekršajnopravne sankcija ne može započeti zbog zastare kad protekne dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju kojom je sankcija izrečena ili primijenjena. (2) Zastara izvršenja kazne i primjena drugih prekršajnopravnih sankcija počinje teći od dana pravomoćnosti odluke kojom je kazna izrečena ili određena primjena drugih prekršajnopravnih sankcija. Ako se radi o kazni iz opozvane uvjetne osude, zastara počinje teći od dana pravomoćnosti odluke o opozivu. (3) Zastara izvršenja ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu izvršenje kazne ili primjena druge prekršajnopravne sankcije ne može započeti ili nastaviti. (4) Zastara izvršenja se prekida svakom radnjom nadležnog tijela poduzetoj radi izvršenja kazne ili primjene druge prekršajnopravne sankcije. (5) Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći. (6) Zastara izvršenja kazne i primjena druge prekršajnopravne sankcije nastupa u svakom slučaju kada proteknu tri godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena kazna ili primijenjena druga prekršajnopravna sankcija. (7) Odredbe o zastari izvršenja prekršajnopravne sankcije primjenjuju se i na zastaru izvršenja stegovnih kazni koje sud izrekne tijekom postupka. koji u točki (1) kaže da je zastara 2 godine, a točka (4) kaže da svaka radnja nadležnog tijela prekida to trajanje i zastara poćinje ponovno teći, a niti jedna radnja niti jednog nadležnog tijela nije bila poduzeta duže od 2 godine, u ovom mom slućaju je nastupila zastara? Ili nije? Ako jest, gdje da se obratim sa zahtjevom za prihvaćanje zastare, jer niti obavijest o izvršenju zaštitne mjere, niti poziv na liječnićki u svom tekst nigdje ne navode tu mogućnost. I obavijest i poziv mi je upućen od MUP-a, ne od ijednog suda. Još mi je ćudno što u obavijesti o izvršenju piše kratko i jasno da je ta obavijest vezana na pravomoćnu presudu od 14.04.2009., a na kraju te presude koju sam primio je pisala već navedena uputa o pravnom lijeku koju sam iskoristio. Nigdje u toj presudi nije pisalo da je ona pravomoćna, samo je pisalo da je sud presudio i na kraju je bila uputa o pravnom lijeku. Zar nije presuda na koju je moguće uputiti pravni lijek u vidu žalbe nepravomoćna, a ona na koju nema mogućnosti pravnog lijeka pravomoćna? Sve mi je ovo vrlo zbunjujuće, a kako mi novi posao zavisi od vozaćke dozvole, najljepše Vas molim za stručno mišljenje. Isprika na dužini posta, ali koliko sam vidio u drugim temama ne može se dati kvalitetan odgovor ako nije u potpunosti prikazan slućaj u detalje. Još jednom, unaprijed zahvaljujem na konkretnom odgovoru!
  12. Poštovani, pokrenuli smo postupak (a ne žalbu, krivo sam se izrazio) pri Upravnom sudu na vrijeme. Čekamo odgovor. Nažalost nismo potražili pomoć pravnika HVIDR-e, sami smo sastavili tekst. U praksi, da li Upravni sud u ovakvim očitim prekoračenjima zakonskih rokova poštuje zakon koji je bio na snazi za vrijeme podnošenja zahtjeva i bio bi na snazi da je zahtjev riješen u zakonskom roku, ili poštuje novi zakon bez obzira na veliko prekoračenje zakonskog roka? Što ako Upravni sud za nas donese negativnu presudu? Koji je dalje put moguć? Kako komentirate ustavnost tj neustavnost ove izmjene zakona, koja građane RH dijeli na nejednake za iste parametre pred zakonom? Unaprijed veliko hvala na odgovorima. lp
  13. Poštovani, zahtjev za priznavanje statusa člana obitelji preminulog HRVI smo podnijeli u područni ured Ministarstva branitelja 16.06.'08. U pravu ste, ona ostvaruje 70% zadnje mirovine, ali da se zahtjev o priznavanju statusa člana obitelji riješio u zakonskom roku tada bi imala pravo na 80% njegove zadnje mirovine HRVI i invalidninu (koja je bila cca 680 kn). To pravo su ostvarivali svi nasljednici obiteljske mirovine HRVI dragovoljaca čija smrt je nastupila u uzročno-posljedičnom odnosu sa obranom suvereniteta RH, a koja se utvrđuje i dokazuje sa prvo i drugostupanjskom komisijom nakon podnošenja zahtjeva za priznavanje statusa člana obitelji preminulog HRVI nakon njegove smrti. Tako stoji u 'Zakonu o pravima Hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji', a koji je Sabor izmjenio u 11.mj '09, i ukinuo to pravo (80% vojne invalidske mirovine i invalidnina) za one kojima taj status nije pravomočno riješen do dana stupanja na snagu toga zakona 14.11.'09. klasa 011-01/09-01/191 Urbroj 71-05-03/1-09-2 Mi smo podnijeli zahtjev za priznavanje statusa člana obitelji 16.06.'08. Zakonski rok za donošenje rješenja je 5 mjeseci. Od toga 2 mjeseca za lijećnička povjerenstva (1. i 2. stupanjska) te tri mjeseca za reviziju koju obavlja Ministarstvo branitelja. Tako stoji u 'Zakonu o pravima hrvatskih branitelja domovinskog rata i članova njihovih obitelji' (broj 01-081-04-3703/2) - GLAVA X, članak 127., 128., 129. što sam saznao tek kada nam je zahtjev odbijen zbog izmjene dotadašnjeg zakona (od 14.11.'09), a nakon 17 mjeseci od datuma podnošenja. Na kraju u 01.'10. dobijamo nalaz prvo i drugo stupanjske komisije da 'jest smrt preminuloga HRVI u direktno uzročno-posljedičnoj vezi sa obranom suvereniteta RH'. Zbog izmjene zakona ne priznaju majci pravo na 80% mirovine i invalidninu, a da su zahtjev obradili u zakonskom roku, bilo bi joj priznato to pravo. Ali jako bitna stvar u cijeloj toj priči je da je taj novi zakon dijeljenje državljana RH po njihovim pravima pred zakonom, a što je apsolutno neustavno. Novi zakon bi ta prava trebao ili svima ukinuti, ili svima omogućiti, dakle svima za iste parametre jednako, a ne dijeliti ih po datumu smrti. Što je ovdje slučaj i što je krajnje nevjerojatno, da ne upotrijebim koju težu riječ... Nadam se da sam barem malo pojasnio srž problema, našeg osobnog, ali i svih koji će se susretati i susreću se, sa ovim problemom od 14.11.'09. Unaprijed veliko hvala na pažnji i odgovorima! lp
  14. Poštovani, prije dvije godine kupio sam nekretninu koja se nalazi u zračnom koridoru zračne luke. Iz neprovjerenog izvora sada sam doznao da po zakonima EU vlasnici takvih nekretnina imaju pravo na obeštečenje zbog umanjene vrijednosti nekretnine, zbog realno povečane opasnosti po nekretninu i život u takvoj nekretnini i zbog narušenog mira i zdravlja u uživanju takve nekretnine (buka, ispušni plinovi zrakoplova, pad komada leda pri spuštanju zrakoplova iz viših dijelova atmosfere na slijetnu pistu...) Da li je nešto takvo moguće ostvariti u RH? Svaka pomoć i uputa o mjestu traženja pomoći je više nego dobrodošla. Unaprijed veliko hvala. lp
  15. Poštovani, pokojni otac imao je urednu mirovinu i invalidninu HRVI dragovoljca časnika sa 60% tjelesnog oštečenja što je iznosilo cca 6900 kn. Preminuo je 04.06.08.god. Moja majka (u tom trenutku stara 57 god, također umirovljenica sa civilnom mirovinom), supruga preminulog i ja podnijeli smo zahtjev za priznavanja statusa člana obitelji preminulog HRVI dragovoljca 16.06.'08. Rješenje zahtjeva podrazumijeva reviziju ratnog puta, prvo i drugostupanjsku komisiju koja utvrđuje da li je smrt preminulog u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH, te ako će svi ovi parametri biti ispunjeni ostvariti ćemo to pravo i majka će imati pravo na naslijeđivanje 80% mirovine pokojnog supruga, moga oca. Nakon cca 6 mjeseci od podnošenja nitko nam ništa nije odgovarao pa se majka otišla raspitati o stanju u kojem se proces nalazi. Odgovoreno joj je osobno da je slučaj proslijeđen u KBC Rijeku (mi smo iz ZG)i da se strpimo, ali da se ne brinemo jer u slučaju pozitivnog odgovora stječemo sva prava od datuma podnošenja zahtjeva te će majka dobiti zaostatke na mirovinu. Nakon slijedećih 8 mjeseci nikakvog odgovora majka ponovno odlazi pitati da li ima odgovora i zašto to tako dugo traje, na što ponovno dobiva isti odgovor da se ne brine jer da će, ako se dobije pozitivan odgovor, dobiti sve zaostatke. Slučajno doznajemo u sijećnju '10., na televizijskoj emisiji o braniteljima, da je sabor izglasao novi zakon kojima se obustavlja ostvarivanje prava o statusu članova obitelji. Majka tada odlazi ponovno kod one iste službenice upitati o tome na što joj ona odgovara da je naš postupak samim time obustavljen. Majka joj napominje da je od podnošenja zahtjeva prošlo 19 mjeseci, a da nam nitko ništa nikada nije javio, na što ona sliježe ramenima. Na upit da li prava obitelji preminulih HRVI dragovoljaca koji su riješili svoj status do dana izmjene zakona ostaju, ili se i njima ukidaju, odgovoreno je da njima ostaju. Dakle oni koji su preminuli do tog datuma su drugačiji pred zakonom samo zato što su preminuli, od istih posljedica, određenog datuma. Tri dana nakon tog zadnjeg osobnog razgovora i slijeganja ramenima, gle "čuda", odjednom tako brzo na kućnu adresu dobijamo pozitivan odgovor da je pokojni HRVI preminuo od direktnih poslijedica sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, utvrđeno prvo i drugo-stupanjskom komisijom. Ali naravno da nam se odbija zahtjev zbog novog zakona. Pišemo žalbu navodeći da je zakonski rok za rješavanje debelo prekoračen, tj da je zahtjev obrađen u zakonskom roku, ostvarili bi prava. Žalba odbijena. Pišemo žalbu Upravnom i Ustavnom sudu. Čekamo odgovor. 1. Imamo li pravo u svojoj žalbi o prekoračenju zakonskog roka rješavanja zahtjeva? 2. Zar nije taj novi zakon protuustavan? Kako su onima koji imaju taj status isti ostavili, a drugima isti status ne priznaju za iste parametre? Zar to nije pravljenje razlike pred zakonom tj grubo kršenje Ustava RH koji se temelji na tome da su svi državljani isti pred zakonom? Znam da sam odužio, i ispričavam se na tome, ali nakon dugog pregleda svih tema prije nisam naišao na ovakav slučaj, pa sam morao objasniti radi specifičnosti. Isprike još jednom. Puno hvala na pomoći! lp
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija