sulu

Objekt koji smo izgradili legalizirali smo u postupku legalizacije, imali smo i građevinsku dozvolu i tom prilikom platili smo i komunalni doprinos. Platili smo "kaznu" na kompletnu kubikažu objekta kao da je bila u cijelosti ilegalna, a komunalni doprinos nam je obračnuat na razliku m3, što je dobivena u odnosu na građevinsku. Žalili smo se na dobiveno rješenje iz razloga što se naš objekt nalazi u građevinskom području, a u vrijeme izgradnje nismo raspolagali ni pristupnim putem, struju i vodu smo sve morali dovesti do parcele. Do parcele se moglo jedino pješice uskim pješačkim "kozjim putem" kroz šikaru. Put do parcele smo u cijelosti izgradili o svom trošku. Za istu smo također platili i projekt s kojim su se u opčini složili o čemu imamo i pismeni trag projektanta. Tražili smo da nam se trošak izgradnje ceste prebije s iznosom doprinosa. Komunalnu naknadu plaćamo uredno sve godine a javne rasvjete nemamo, makadamski put o svom trošku već 15 godina održavamo a komunalci nikad ne dolaze do nas zbog održavanja, košnje, u zimskim uvjetima. Taj zahtjev nam je odbijen s obrazloženjem da bi bio moguć prijeboj ako bi imali ugovor s jedinicom lokalne samouprave. Mi taj ugovor nemamo, jedino dokument u kojem projektant piše kako je trasa od Gradske uprave prihvaćena Pitanje je dali ima tu osnove za upravnu tužbu, mora li JLS kada je nešto građevinsko područje osigurati investitorima bar minimalnu infrastrukturu (cestu, struju, vodu), a ne još tražiti doprinos od ljudi, koji su sami sebi sve osigurali i izgradili?!

Puno Vam hvala na odgovoru. Znači postupak kao takav tek slijedi nakon ove sjednice... Lik iz susjedstva krao nam iz dvorišta i zgrade metalne predmete prilične vrijednosti i prodao kao sekundarnu sirovinu . Na skladištu je pronađen dio materijala koji je ukraden i taj dio nam je vraćen, naravno, kako sada više nije moguće naplatiti u gotovini već uz žiro račun i osobnu iskaznicu, počinitelj je brzo identificiran. Na razgovoru u ODO tražili smo naravno naknadu za dio koji nam nije vraćen. Izgledi da će dotični biti u stanju bilo što vratiti ili odraditi su nikakvi, zato mi se i ne ide tamo, još da se nakon doživljene traume izlažem cijelom tom stresu. Najbitnije mi je zapravo da svakako bude kažnjen zbog samog djela koje je učinio, jednostavno da bude sankcioniran za to da ulazi u tuđa dvorišta krade, imovinska šteta ... kažem vjerojatno nije realno očekivati da će biti nadoknađeno. Hoće li nakon ove sjednice biti zapisnik ili odluka koji će strankama biti dostavljen?.

Oštećenik sam kaznenog djela teške krađe iz čl. 229 st. 1 i čl. 228 st.1 KZ/11 Optužnicu je podignulo ODO, dobio sam poziv na sjednicu optužnog vijeća, u kojem piše da će se ista održavati i u odsutnosti. Kako nisam tužitelj već je to ODO, ima li uopće nekih posljedica ukoliko ne idem na tu sjednicu. Gubim li pravo na nadoknadu imovinske štete, dio ukrađenog je vraćen, drugi nije. Hoće li počinitelj svejedno biti kažnjen ili moj nedolazak znači da će postupak biti obustavljen?

Vidim da je pitanje prouzročilo prilično puno emocija. Dijete nije bilo na ročištu, našlo se rješenje za čuvanje. Pitanje je više bilo usmjereno na to, dali je u prinicipu dozvoljeno imati dijete sa sobom na ročištu, kao što ide i u druge javne ustanove, ili ne. Nije se radilo ni o kakvom iskorištavanju, niti oružju, niti igrokazu.... razvod je bio s p o r a z u m a n, tj. sada već bivši muž i ja smo se oko svega, baš svega civilizirano i ljudski dogovorili, baš zbog toga da djeca ne bi patila.... tako da nije bilo bojazni ni od kakvih napetosti, ispada ili cirkusa na tom ročištu, išli smo samo potvrditi da ostajemo kod onog što smo prethodno zajedno predložili.

Zanimalo bi me dali se kod sporazumnog razvoda braka može s malim djetetom (3 g.)pristupiti na ročište ako se nije uspjelo dogovoriti čuvanje djeteta, ili će sud zbog toga odgoditi ročište i zakazati novo?

Hvala na odgovorima. Znači nema baš nekih mogućnosti da me se ipak još sasluša? Na primjer prije objave presude tražiti preotvaranje glavne rasprave zbog toga što nije potpuno utvrđeno činjenično stanje ili takvo što? Nazočila sam ročištu kada je iskaz dao tužitelj (2009.), a tada nisam bila pozvana za svjedoka, nego sam kao javnost sjedila u sudnici. A taj njegov iskaz sam bilo kada mogla iz zapisnika proučiti, pošto kao supruga i onako cijelo vrijeme imam uvid u svu dokumentaciju. Tako da ne razumijem da je sudac prihvatio prigovor protustranke.

Pozvana sam za svjedoka u parnici pravne stvari radi isplate u kojoj je moj suprug tuženik. Pristupila sam uredno ročištu sukladno pozivu ali se onda odvjetnik protustranke protivio mom saslušanju pošto sam na 2 ili 3 ročišta prije toga pristupila kao javnost te da sam s toga mogla čuti iskaze drugih svjedoka i pratiti raspravu te da zbog toga nemogu biti svjedok ?! Odvjetnica muža je rekla da to nije relevantno pošto sam i onako imala mogućnost uvida u cijeli spis i zapisnike, te sam čitanjem također mogla sve saznati kao i na ročištima. Po kojem je to članku ZPP-a ili drugom zakonu, dali ima mogućnost prigovora na takvu odluku? Glavna rasprava je zatim zatvorena i određeno ročište za objavu presude. Što se može učiniti, uskraćeno je suprugu važno svjedočanstvo. Molim savjet i zahvaljujem od srca.