uvodno, ukratko, radi se o predmetu koji u svojoj osnovi ima smanjenje kupovne vrijednosti nekretnine zbog neispunjenja ugovora, odnosno gradnji suprotno gradjevinskoj dozvoli, odnosno u konacnici neishodovanju tehnickog pregleda i uporabne dozvole... sve je jasno definirano ugovorom i pratecim dokumentima (primopredajni zapisnik, itd), no nije ispostovano...
konkretno, jedan od vjestaka u postupku, angaziran privatno do suprotne strane, doslovno ovako obrazlaze neke od uocenih mana:
- izvedba dodatnog balkona na II katu
Misljenja sam da da se izgradnjom balkona podigla vrijednost predmetnome stanu, jer je dobio balkon. Kako to utjece na arhitekturu objekta trebalo bi konzultirati odgovornog projektanka koji po mojim saznanjima nije prijavio 'atak' na autorstvo.
-izvedba 10 ostava umjesto dvije garaze
Misljenja sam da se podigla kvaliteta svakom stanu u objektu, buduci je svaki stan dobio ostavu.Istina je da imamo dvije garaze manje ali je taj problem moguce rijesiti parkiranjem na otvorenom.
-izvedba terase u prizemlju stan A
Misljenja sam da je stan A znacajno dobio na kvaliteti.Predvidjena zelena povrsina ionako nije bila dostupna ostalim stanovima u objektu
-djelomicno zatvaranje vanjskog stubista objekta
Misljenja sam da se uspostavio kvalitetniji rezim koristenja stubista (vjetar, kisa, zaledjivanje). Odgovorni projektant nije prijavio 'atak' na autorstvo
ono sto mene zanima- da li je moguce da jedan stalni sudski vjestak za graditeljstvo ovakvim bizarnim nacinom tumaci pojedine nepravilnosti, odnosno otvoreno 'velica' nepravilnosti na koje mu je ukazano ? radi se o citavom nizu krsenja zakona o gradnji i pratecih odredbi, zatvarenjem stubista se cak direktno utjece i na bitna svojstva gradjevine, itd...
dva vjestaka, od kojih je jedan 'osiguravao dokaze' za potrebe tuzitelja prije samog postupka i drugi ovlasten od suda, gotovo identicno, kratko i jasno usporedjuju projekt i izvedbeno stanje, ukazuju na to da se izvodjac tijekom gradnje nije pridrzavao gradjevinske dozvole, nije zatrazio izmjene i dopune projekta, da izlazom iz gabarita nije moguce ishoditi ni uvjerenje o uporabi u pogledu vanjskih dimenzija i funkcije (ne zeleci ulaziti na koji je nacin isto ishodovano), da se zatvarenjem stubista nije pridrazavalo protupozarnih propisa, itd,itd, da sad sve to ne nabrajam, te je time umanjena vrijednost predmetne nekretnine od x posto (obojica se slazu u istom postotku)... dakle, ta dvojica su kratki i jasni, drze se struke u odnosu na dokumente koje usporedjuju...
ovo pisem, jer je sucu, iako je i usmeno temeljito pretresao vjestaka koji je odredjen od suda, gornji nalaz i misljenje, posluzio kao svojevrsna opravdana sumnja da prihvati tuziteljev zahtjev za jos jednim vjestacenjem.
da li grijesim kad sam misljenja da gornja obrazlozenja nisu slika savjesnog vjestacenja i profesionalnog pristupa problematici, odnosno ima li tu, prema vasem misljenju, elemenata da se prema ovakvom nacinu vjestacenja poduzmu odredjeni koraci ?
ako da, sto je konkretno moguce poduzeti protiv navedenog vjestaka ?
servus i hvala