jazz2411

Imam problem vlasnik sam stana u zgradi koja je ruševna(sastoji se od 3 stana )nitko nije zainteresiran da obnavlja zgradu,mislili smo da smo i vlasnici zemljišta na kojemu se nalazi zgrada,jer u ugovoru iz 1971 piše nekretnina zk uložak xxxx koji se sastoji od ETAŽNOG dijela zdrade u 1 katu.Sada dali etažni dio se odnosi na kat zgrade ili na etažirani stan u zgradi,u zemljišnim knjigama nema poduloška koji bi valjda trebao postojati za etažni dio EOP zk,valja još pogledati u zk, ručno vođene. Ako sam vlasnik etažiranog stana dali sam onda i suvlasnik zemljišta?U ugovoru postoji još i šupa u dvorištu a nije upisana u zk? Ako se zgrada sruši šta je sa našim vlasništvom,jer vlasnik zemljišta očito ima pravo gradnje dok smo mi vlasnici zidova i nemamo pravo gradnje?Vlasnik zemljišta je ministarstvo X koje i čeka da se zgrada sruši, pa da ju oduzmu(samo moliim Vas nemojte mi davati odgovore da su vlasnici stanova dužni održavati popravljati itd,jer je več nepopravljiva. Molim neki konkretan odgovor,hvala.

Hvala na odgovoru. jer problem kako zaštiti svoj posjed javilo se sada,kad susjedi namjeravaju graditi tj,več su iskolčili za buduču gradnju ,a nisu poštivali udaljenost od međe 5 metara koja mislim da još važi po zakonu o prostornom uređenju i građ. A mi im nikakav pristanak nismo dali po logici nemožemo niti dati jer nismo upisani niti kao posjednici. Molim da me netko uputi?

Koliko znam zakon o šumama propisuje da su šume i šumska zemljišta dobra od općeg interesa a šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem na površini većoj od10 ari,koncesija o pravu lova daje se na 20/40god,za šume ju daje ministarstvo poljoprivrede,može se oduzeti ako se koncesionar njome služi protivno namjeni-stoga mislim da glede šume mogu loviti.Dok mislim da vočnjaci,dvorišta moraju biti propisno ograđena.Dok na krivolov nažalost ništa od navedenoga se ne odnosi. Proučite zakon o lovu.

Molim konketan odgovor kako se tj, na temelju čega upisati kao posjednik nekretnine u katastar(oporuke)? jer ostavitelj nekretnine nije bio u gruntovnici upisan kao vlasnik nekretnine( več vanknjižni vlasnik),a postupak nadupune ostavinske rasprave nismo pokrenuli još??? Molim pomoč.

Svako mišljenje je dobrodošlo i hvala,ja ne aludiram na ničiju profesiju nego sam ljuta kada pojedinci(u mome slučaju),ono što meni osporavaju oni koriste po potrebi.

Hvala na odgovoru. U ZK nije upisana nikakva služnost u ničiju korist niti ju je itko ikada i mogao steči.Več ljudi koji su kupili parcelu do naše interpretirajuči nešto u svoju korist upotrijebili su pomalo loš termin "javni put",i da je za njega nadležna "opčina". Ja sam u "Zakonu u javnim cestama" našla da se pod javne ceste smatraju se:autoceste,drž. ceste,županijske te lokalne.Te sve javne ceste su upisane u ZK kao javno dobro,te na njima nije moguče vlasništvo.Način postanka javnih ceta: izvlaštenje uz odgovarajuču naknadu.. Jednom je jedan profesor(prava)rekao o pravu če uvijek svaka "šuša" znati više od pravnika,i eto svatko u nekoj prilici ili neprilici tumači nešto u svoju korist.

Da,primjenjuju se pravila o suvlasništvu,i za poduzimanje bilo kakvih izvanrednih poslova(npr:zakup,najam,hipoteka,osobne služnosti,pravo građenja...)potrebna je suglasnost svih suvlasnika,(mora tražiti pristanak).Prema zakonu o vlasništvu svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva.Pravo na razvrgnuće suvlasništva može se ostvariti sporazumno(suvlasnici sporazumno određuju način d iobe ili putem suda u izvanparničnom postupku. Nadam se da je pomoglo.

Molila bi ako mi netko može objasniti: razvrgnučem zajednice 93god,došlo je do podijele zemljišta,te je put(zemljani,makardamski) koji prolazi sredinom podijeljenog zemljišta podijeljen u suvlasništvo u 1/12(svima nasljednicima.Put je ucrtan i ima čkbr-oznaku čestice.Sada ljudi koji su kupili parcelu do nas tvrde da je to javni put jer ima svoju česticu i da je za bilo kakve radove na tom putu nadležna opčina,te da na taj put ima svatko pravo.Meni je to potpuno nelogično jer taj put nikada nitko nije koristio osim nas koji tu živimo i ostalih nasljednika.Kako privatni put u suvlasništvu može postati javni?