zeko123

Citiram:

"Stoga, ako nekim od navedenih akata koji su izvor prava imate odredbu, koja po prilici glasi ˝Radnik koji radi na blagdan ili neradni dan određen zakonom u dan koji mu je po rasporedu radnog vremena radni, ima pravo na plaću uvećanu za 50%.˝ U tom slučaju radnik ostvaruje 150 novčanih jedinica (100 za redovan rad i 50 po osnovi uvećanja).

Ako je formulacija poput: ˝Radnik koji radi na blagdan ili neradni dan određen zakonom u dan koji mu je po rasporedu radnog vremena radni, uz naknadu plaće, ima pravo na plaću uvećanu za 50%.˝ U tom slučaju radnik ostvaruje 250 novčanih jedinica (100 na ime naknade plaće koju ostvaruju i radnici koji nemaju obvezu rada, 100 za redovan rad i 50 po osnovi uvećanja).

Radnici koji rade na blagdan ili neradni dan određen zakonom u dan koji im je po rasporedu radnog vremena neradni dan imaju pravo temeljem Zakona o radu na uvećanu plaću za rad na dane blagdana (100 za redovan rad i 50 % po osnovi rada na dan blagdana). Međutim kako im je to vrijeme iznad ukupnog 40 satnog radnog tjedna (odnosno vremena na koje su sklopili ugovor o radu), njima će se sati rada na neradni dan pojaviti kao vrijeme duže od punog radnog vremena, koje onda treba platiti kao prekovremeni rad (u tom slučaju ne radi se o preraspodjeli radnog vremena)."

----------------------------------------------------

Ovo je odgovor na isti problem sa jednog drugog portala, pa ako može pomoći.

zeko123 je napisao:

TEDI je napisao:

Poslodavac ne može napraviti previd, jer će službenici HZZO-a vratiti predmet na korekciju i neće se izvršiti refundacija sredstava poslodavcu dok se naknada plaće ne obračuna sukladno Zakonu o zdr.osiguranju.

 

Na drugi dio pitanja ne mogu odgovoriti, jer nisam pravne struke.

 

Moj poslodavac je napravio previd na svoju štetu jer nije uzeo u obzir da prekida bolovanja nije bilo jer je po istoj dijagnozi, već je ponovno računao 42 dana te mi isplatio veću plaću. Neto plaća mi je veća od iznosa koji je odredio HZZO i tu je ta razlika.

 

Sad me zanima može li mi to odbiti od plaće bez moje suglasnosti (uzeti iznos koji je preplatio)?

Molim pravnike odgovor na moje pitanje, jer isto tako kao i drugi moj post sve skupa želim utrpati u isti zahtjev za zaštitu prava, jer sam ušla u spor sa poslodavcem koji me se želi riješiti radi dugotrajnog bolovanja.

zeko123 je napisao:

Radni odnos mi nije prestao, pa da li i u tom slučaju imam pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor?

Molim vas da li mi tko može odgovoriti, naime hitno mi je jer mislim pisati zahtjev za zaštitu prava pa da i ovo navedem ako imam pravo.

TEDI je napisao:

Poslodavac ne može napraviti previd, jer će službenici HZZO-a vratiti predmet na korekciju i neće se izvršiti refundacija sredstava poslodavcu dok se naknada plaće ne obračuna sukladno Zakonu o zdr.osiguranju.

 

Na drugi dio pitanja ne mogu odgovoriti, jer nisam pravne struke.

Moj poslodavac je napravio previd na svoju štetu jer nije uzeo u obzir da prekida bolovanja nije bilo jer je po istoj dijagnozi, već je ponovno računao 42 dana te mi isplatio veću plaću. Neto plaća mi je veća od iznosa koji je odredio HZZO i tu je ta razlika.

Sad me zanima može li mi to odbiti od plaće bez moje suglasnosti (uzeti iznos koji je preplatio)?

Radni odnos mi nije prestao, pa da li i u tom slučaju imam pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor?

Pitanje vezano za neiskorišteni godišnji odmor iz 2009. godine.

Ako nisam iskoristila sav godišnji odmor iz 2009. godine, jer mi to poslodavac nije omogućio, da li mi je poslodavac za neiskorišteni dio dužan isplatititi naknadu sukladno čl. 61. Zakona o radu, ili po nekoj drugoj osnovi?

Hvala na odogovoru.

No imam još pitanja.

Što ako poslodavac previdi da nema prekida i da se radi o istom bolovanju, pa isplati plaću na svoj teret (sam sebe ošteti), odnosno isplati plaću sukladno kolektivnom ugovoru, a što je više od iznosa određenog po HZZO-u. Da li mu moram vratiti razliku?

Da li mi to on sam bez moje suglasnosti može odbiti od plaće na idućoj isplati koja će biti u iznosu koji ste naveli (iznos koji isplaćije HZZO)? Da li to smije učiniti s obzirom na članak 88. Zakona o radu koji zabranjuje uskratu isplate plaće bez suglasnosti radnika?

Imam pitanja vezano za naknadu plaće za vrijeme bolovanja.

Bila sam na bolovanju 40 dana. Nakon toga počela sam raditi, ali nakon 14 dana ponovno odlazim na bolovanje zabog iste bolesti te sam sada neprekidno od 22.9. na bolovanju. Radim u trgovačkoj djelatnosti.

Moja pitanja su;

Da li se u mom slučaju zbog prekida bolovanja ponovno računa 42 dana za obračun plaće na teret poslodavca od 22.9.?

Ako se prekid bolovanja ne računa, kako mi se računaju dani za obračun plaće na teret poslodavca i na teret HZZO?

Ako mi je netto plaća cca 6000 kn kolika mi pripada naknada na teret HZZO-a, i od kojeg datuma se ona računa?

Zahvaljujem na odgovoru.