Jump to content

nancha

Korisnik
  • Broj objava

    6
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. U međuvremenu sam našla odgovor, pa da odgovorim sama sebi (možda nekom pomogne): XII. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM Zakonska zabrana natjecanja Članak 93. (1) Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja). (2) Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla. (3) Pravo poslodavca iz stavka 2. ovoga članka prestaje u roku tri mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla. (4) Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima. (5) Poslodavac može odobrenje iz stavka 1., odnosno stavka 4. ovoga članka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu. Ugovorna zabrana natjecanja Članak 94. (1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja). (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne smije se zaključiti za razdoblje duže od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa. (3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može biti sastavni dio ugovora o radu. (4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora se sklopiti u pisanom obliku. (5) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zaštita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na područje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograničava rad i napredovanje radnika. (6) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka je ništetan ako ga sklopi maloljetni radnik ili radnik koji u vrijeme sklapanja toga ugovora prima plaću manju od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. (7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, na ništetnost ugovorne zabrane natjecanja ne može se pozivati poslodavac. Naknada u slučaju ugovorne zabrane natjecanja Članak 95. (1) Ako ovim Zakonom za određeni slučaj nije drukčije određeno, ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. (2) Naknadu iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan isplatiti radniku krajem svakoga kalendarskog mjeseca. (3) Visina naknade iz stavka 1. ovoga članka usklađuje se s kretanjem prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. (4) Ako je dio plaće radnika namijenjen za pokriće određenih troškova u svezi s obavljanjem rada, naknada se može razmjerno umanjiti. Prestanak ugovorne zabrane natjecanja Članak 96. (1) Ako radnik otkaže ugovor o radu izvanrednim otkazom iz razloga što je poslodavac teško povrijedio obvezu iz ugovora o radu, ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti ako u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom. (2) Ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti i kada poslodavac otkaže ugovor o radu, a nema za to ovim Zakonom opravdani razlog, osim ako poslodavac u roku od petnaest dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da će mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaćati naknadu u iznosu prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku tijekom tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. (3) Visina naknade plaće iz stavka 2. ovoga članka usklađuje se s kretanjem prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja Članak 97. (1) Poslodavac se može osloboditi obveze plaćanja naknade iz članka 95. ovoga Zakona, ako pisano obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane natjecanja. (2) Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja iz stavka 1. ovoga članka oslobađa poslodavca obveze plaćanja naknade nakon što su prošla tri mjeseca od dana dostave radniku izjave o odustanku. Ugovorna kazna Članak 98. (1) Ako je za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja predviđena samo ugovorna kazna, poslodavac može, u skladu s općim propisima obveznoga prava, tražiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu veće štete. (2) Ugovorna kazna iz stavka 1. ovoga članka može se ugovoriti i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja. Odnosno: meni u ugovoru ne piše ništa o isplaćivanju polovice plaće za vrijeme zabrane tako da taj članak ugovora automatski ne vrijedi!
  2. Poštovani znalci, molim hitan odgovor. Naime, uskoro planiram dati otkaz u firmi u kojoj radim godinu i pol dana, radi prelaska na isti posao u drugoj firmi. Svo ovo vrijeme radila sam na neodređeno, potpisujući ugovore na mjesec-do max 3 mjeseca radi "povećanog obujma posla". U ugovoru mi stoji da se nakon prekida ugovora najmanje dvije godine ne smijem zaposliti u sličnoj, konkurentskoj firmi. Koja su moja prava?? Ako me poslodavac odluči tužiti na temelju toga kako se ja mogu obraniti? Nije mi jasno da mi netko može zabraniti da prijeđem na posao gdje će mi biti bolja plaća i uvijeti - pogotovo ako sam završila fakultet za ono što radim. Pa neću valjda radit nešto deseto?! Naravno da ću raditi u njima konkurentskoj firmi.. Taj zakon je skroz robovlasnički.. Molim vas, imam li ja neka prava koja mu mogu nabiti na nos ako će se buniti? Hvala!
  3. nancha

    Eko selo

    Poštovani, molim Vas za savijet. Naime, vlasnici smo OPG-a koji se bavi ovčarstvom. Imamo u posjedu poljoprivredno zemljište veličine cca 130000 m2 te bi željeli otvoriti eko selo tj. baviti se seoskim turizmom. Budući da nas naše lokalne institucije šalju jedni k drugima a nigdje ne možemo saznati ništa konkretno, možda nam Vi možete pomoći savjetom. Dakle, prema podacima koje smo izvukli iz zakona o urbanističkom uređenju našeg grada zaključili smo da: Za otvaranje seoskog domaćinstva sa ciljem pružanja turističkih usluga na poljoprivrednoj parceli (trenutno se vodi kao pašnjak) veličina parcele treba biti min 30000 m2 te je dozvoljeno izgraditi objekte do 200m2, prizemnice, sa do 10 gostinjskih ležaja. Po Vašem mišljenju: da li bi zakonski bilo moguće parcelizirati teren sa po 30000 m2, otvoriti još dodatna 2-3 OPG-a na različite članove obitelji te na svakoj parceli napraviti objekt(e) do 200m2 ukupno i 10 ležaja a da svi OPG-i u stvarnosti rade zajedno te da to u stvarnosti izgleda kao jedna cjelina a samo na papirima je odvojeno? Po Vašem mišljenju - da li se možda više isplati otvoriti d.. - radi poreza (ako je to uopće moguće?) Hvala unaprijed na odgovoru.
  4. Da, bit će najbolje da se raspitam konkretnije u općini.. U svakom slučaju hvala ti na odgovoru
  5. Hvala na savjetu! Znači postoji neka opcija gdje ne bih trebala sebi plačati doprinose-samostalna djelatnost? A što ako s vremenom prestanem raditi drugi posao? Ne znam što je s umjetničkim obrtom.. Nigdje ne mogu naći podatak da li bi to što želim raditi se moglo svrstati u tu skupinu.. Ti si kažeš imala udrugu? Više ne djeluje ili?
  6. nancha

    Koji obrt otvoriti?

    Pozdrav svima! Imam u vidu u skorije vrijeme otvoriti obrt samo nisam sigurna u koju kategoriju bih svrstala to što želim raditi.. Završila sam Tekstilno-tehnološki fakultet i u slobodno vrijeme bavim se umjetničkim stvaralaštvom. Željela bih nastaviti započeto na faksu a to je sitotisak na tekstil i sve druge materijale koji će mi biti predložak za umjetnički rad. Budući da za početak nemam u vidu neku veliku proizvodnju, već više proizvodnja unikata i jedinstvenih serija, možda prodaja preko interneta ili nešto slično, ne znam gdje bih to svrstala da bude najefikasnije.. I da li uopće otvoriti obrt ili nešto drugo? I još nešto-imam prebivalište u Zagrebu a boravište u dalmaciji gdje sam zaposlena. Da li mogu kao sjedište navesti boravište? Hvala unaprijed!
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija