Ivanka1951

Onaj telefon koji se odnosi na socijalno i radno pravo a broj je 0800 200 004

Dragi pravoljupci Molim da mi netko odgovori da li funkcionira onaj telefon za besplatnu pravnu pomoć iz područja radnog i socijalnog prava ili ja jednostavno nemam sreće da mi se netko javi tj. zovem u krivo vrijeme.

Zna li netko kako će se primjenjivati novi Zakon o socijalnoj skrbi glede brisanja tereta na nekretninama po osnovi primanja socijalne pomoći? Naime, od životne mi je vžnosti da znam da li će se taj teret brisati za sve korisnike koji su prestali primati pomoć odjednom na nivou države ili će se svaki slučaj rješavti pojedinačno kao do sada. Veliko hvala

Ako u izanparničnom postupku sud ustanovi da je moguća jedna vrsta podjele nekretnine (konkretno:podjela etažiranjem) i jedna od stranaka to prihvati,tj. pristane uz to a drugoj strani to ne odgovara, mora li ta druga strana prihvatiti predloženu vrstu podjele ili može zahtjevati drugačiju podjelu kao što je isplata suvlasničkog dijela (bilo a isplaćuje ili bude isplaćena) ili proddaja javnom dražbom. Mora li ta stranka kojoj ne odgovara prva vrsta podjele pribaviti dokaze o tom da joj ta podjela nanosi štetu ili je dovoljno da samo prikaže vjerojatnim da postoji nesnošljivost s protustrankama za suživot pod istim krovom (zajedničkim ulazom, cent.grijanjem, vodovodom i sl.) Molim da mi se odgovori bar na dio postavljenog pitanja!

Probijam se kroz šumu pravnih pitanja a na neka ste mi već pomogli naći odgovor, ali evo još jednog: Sud bi mi trebao procjeniti kuću katnicu i podjeliti je bilo geometrijski bilo isplatom ili dražbom. Ako sud odluči da je moguća geometrijska dioba a protustranke to prihvate nerješiv je problem to što kuća ima građ. dozvolu samo za 1 etažu a da bi se etažiralo mora se legalizirati, što je užasno skupo a suživot s protustrankama je nemoguć niti se zbog njihova agresivnog ponašanja može prodati po normalnoj cijeni. Mi bismo radije izabrali javnu dražbu ili isplatu (bilo tko da isplaćuje) ali ne znamo da li moramo prihvatiti odluku, odnosno preporuku suda ako odredi etažnu podjelu i protustranke to "prihvate" znajući da nam to ne odgvara iz navedenih razloga. Može li se išta učiniti da ne moramo odustati odnosno izgubiti sve

Čula sam tako a to ste mi i potvrdili da će se sve morati legalizirati do kraja 2012, ali mi nije jasno zašto ne bi netko kupio pod povoljnijim uvjetima kao robu s greškom :tuzan: kuću koju bi trebao legalizirati do kraja slijedeće godine? Pa sad bi se valjda mogao upisati kao vlasnik ovako upisanog objekta tj da u z.k. piše kao da je prizemnica a u stvari da ima kuću na kat kao što je bilo i do sad a kasnije to doplatiti i ispraviti ili mislite a tu postoji neka prepreka? Taj bi budući vlasnik samo morao kupiti cijeli objekt.Ne kužim Što je to dioba vanknjižnog vlasništva? Znam kakvo je to vlasništvo ali se ovdje ništa ne bi djelilo u slučaju dražbe ili mislite na geometrijsku podjelu? Da li ste mislili na nagodbu kojom se samo određuje tko je u kojem dijelu zgrade ali i dalje ostaju suvlasnici a ne vlasnici pa kad se kasnije legalizira i etažira, onda su pravi vlasnici? Molim Vas pojašnjenje takve diobe. Negdje sam čitala a to je pisao stručnjak za etažiranje da se za potrebe suda može izvršiti i etažiranje dijela nekretnine. Da li to znači da ipak cijeli objekt mora biti prethodno legaliziran tj imati g.dozvolu ili sud može odrediti da se može i uz djelomičnu dozvolu? Na tu mogućnost me upućuje to što protustranke tvrde da su oni etažirali kat za potrebe poratne obnove iako nisu imali dozvolu na cijeli objekt. Je li to bilo drugačije tada tj 1996.god. regulirano ili je to netko mogao tako odrediti kao što možda sad može odrediti sud?

Može li mi netko odgovoriti da li se može izvršiti etažiranje samo prizemlja kuće katnice jer kuća ima dozvolu samo za jednu etažu(100m2 umjesto 200 m2.) Naime, kuću bi trebao sudski podjeliti pa ako se ne može etažno, onda javnom dražbom što bi svakako htjeli izbjeći. Ako se tako ne može, da li se može smatrati da mi koji živimo u prizemlju imamo dozvolu i da su obavezni doplatiti za dodatnu oni koji žive na katu ili se to mora podjeliti. Da li znate gdje se nalaze podaci o etažiranosti i koga pitati, jer protustranke tvrde (a mi ne znamo lažu li:-? da su one svoj dio (kat) etažirale i to kao poratnu onovu - bez dozvole:-! Molim da mi se odgovori bar na jedan dio pitanja jer sam već zdvojna i ne znaam koga pitati jer mi svatko kaže drugačije pa čak i neki pravnici. HELP ME

Sud bi mi trebao izvršiti procjenu kuće katnice i ocjeniti mogćnost diobe. U slučaju da se odluči za geomerijsku diobu, zanima me da li je ona moguća kod nepotpune građ. dozvole (samo 1 kat) a doplata za novu - proširenu bi mi bila preskupa. U slučaju civilnog razvrgnuća(javne dražbe) da li će se novac dobiven prodajom dijeliti prema suvlasničkim djelovima;tu mi - predlagatelji imamo više tj 2/3, ili prema ulaganjima ili oboje. Naime, protustranke imaju veća ulaganja ali ne znamo da li je istina da im se neće uzeti u obzir sredstva dobivena za poratnu obnovu koja su dobili samo oni a toliko su otprilike veća njihova ulaganja. Molim da mi odgovorite makar i na dio pitanja što bi mi mnogo pomoglo jer sam u velikim dilemama i pitam se mogu li kako djelovati na ishod.

Povodom razvrgnuća suvl. zajednice sudac s vještakom će doći procjeniti kuću 1-katnicu i mogućnost podjele ali nismo sudcu naglasili da kuća ima dozvolu samo za prizemlje. Da li se kuća s takvom dozvolom može etažirati da bi se podijelila geometrijski? Drugo, na kući je teret od socijalne pomoći koja se više ne prima ali se teret može skinuti podnošenjem zahtjeva i to skidanje traje oko 3 god.Može li doći do prodaje na javnoj dražbi prije skidanja tereta? Da li suvlasnik koji je i nosilac tereta može kupiti tu kuću pa da teret do skidanja ostane na njoj? Ako ne može, može li se od suda tražiti da prolongira prodaju dok se ne skine teret jer je teret veći nego bi se moglo dobiti za taj suvlasnički dio prodajom? Ako bi se kuća prodala nekom drugom, da li bi nosilac tereta odmah morao vratiti dug iako ga u stvari (kasnije)ne bi trebao vratiti već samo zahtijevati skidanje? Treće, dio drugog suvlasnika je djelomično obnovljen sredstvima za obnovu od ratnih razaranja. Da li je (i) to prepreka prodaji na javnoj dražbi i koliko dugo?

Protustranka je pristala na nagodbu pred sudom(na moj prijedlog) tako da prilikom razvrgnuća suvlasništva na kući koja je zajednička ja ustupam svoj dio a ona izvrši radove na drugoj, mojoj kući ali je kasnije odbila da potpiše preciziranu obavezu za to iako je okvirno sve dogovoreno. Sud neće da se miješa u izvršenje te nagodbe. Sad postoji mogućost ili da prihvatim da protustranka to izvrši po svojoj volji pa da ju kasnije evetualno tužim ako ne bude sve u redu ili da odmah na raspravi koja je već zakazana na moju mollbu, tražim prodaju zajedničke kuće putem javne dražbe. Budući se radi o nerazvijenom kraju bojim se da će dobiveni novac biti toliko malen da će mi jedva pokriti troškove procjena jer je stvar komplicirana: protustranka je u kuću koja sad na tržištu može postići max.cijenu od 50 000 € uložila novac dobiven za obnovu 20 000 € a ja u svoj dio manje a s druge strane ja i drugi predlagatelj imamo zajedno 2/3 ideal. dijelova. Sad me zanima koliko mogu koštati procjene i izračuni i tko to plaća - da li samo predlagatelji?Kako bi se dijelio novac - prema ulaganjima ili ideal. dijelovima ili sve odjednom? Da li mogu tražiti da meni pripadne prizemlje kuće u kom sam živjela i ulagala ali sam otišla zbog loših odosa? Da li se cijena procjena izračunava prema realnoj vroijednosti kuće ili cijeni koju može postići dražbom ili možda prema obimu posla? Da li se može odustati od prodaje ako na dražbi bude ponuđen neki nesuvislo mali iznos? Da li može netko od nas predlagatelja ili neki rođak sudjelovati na dražbi i tako bar donekle podići cijenu? I na kraju: mogu li ja kao vlasnik 1/2 ideal.dijela sam zatražiti prodaju na javnoj dražbi ako se moj supredlagatelj (1/6 dijelova) ne pojavi na raspravi ali se slaže sa mnom?

Protustranka je najprije pred sudom prihvatila da izvrši neke radove na samo mojoj kući a ja bih se odrekla dijela u zajedničkoj kući ali kasnije nije htjela da prihvati tj potpisati precizirane zahtjeve u istom smislu iako smo gotovo sve dogovrili. Sud neće da se mješa u provedbu nagodbe. Na mje traženje sazvana je nova raspava. Sad bi trebalo ili pustii da protustrnka napravi sve kako hoće i možda kasnije tužiti da izvrši sve kako treba ili ići na javnu dražbu. Kuća max. može biti prodana za 50 000 eura ali u nerazvijenom kraju i to na javnoj dražbi mogla bi postići vrlo malu cijenu. A trebalo bi platii i troškove procjena komissije pa me zanima tko to plaća i koliko može koštati? Ovisi li to o cijeni - koju može postići ili realnoj vrijednosti objekta ili o složenosti posla komisije( stvar je komplicirana jer je protustrnka tu uložila na katu 20 000 eura koje je dobila za obnovu a ja sam uložila manje a s druge strane moj je dio veći 2/3) Kako bi se dijelio novac da li prema ulaganjima ili idealnim djelovima ili oboje? Da li mogu tražiti da mi pripadne prizemlje u kom sam živjela ali sam morala otići zbog loših odnosa? Da li se može odustati od prodaje ako bude postignut nesuvislo mali iznos? Da li može netko od predlagatelja sudjelovati na j. dražbi da bi podigao cijenu? Na kraju, mogu li ja kao vlasnik polovine kuće sam zatražiti prodaju ako se moj supredlagatelj (vlasnik dijela 1/6) ne pojavi na raspravi iako se slaže sa mnom da se treba prodati?

Moj brat je u posjedu tj obrađuje vrt (potencijalno gradilište)već više od 30 god. koji je dio čestice koja je samo u mom vlasništvu. Sad ja njemu prepuštam svoj dio u zajedničkoj kući tražeći da se on odrekne eventualnih prava na taj vrt (za koje on tvrdi da ima na osnovu obećanja od pok. oca, mada ja znam da je to laž.) Sud mi je to traženje odbio jer pravo stvarno ne postoji. Ali pod prijetnjom da može doći do prodaje kuće na javnoj dražbi, brat je rekao da će se odreći vrta ali i dalje postoji mogućnost da to isto"pravo" postavlja i on poslije suda - svojom agresivvnošću kao i njegovi nasljednici iz "neznanja". Pitanje: da li bi bilo bolje to riješiti bratovim odricanjem kod j. bilježnika ili tako da mu se zemlja dade u najam pa da to posluži kao dokaz o nevlasništvu?