Jump to content

Kobichenko

Korisnik
  • Broj objava

    9
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Ne na stan nisam nikad ni imao pravo, dali kao zaštićeni najmoprimac ili bilo kako drugačije. Jedini koji je to pravo imao je bio moj djed (čak ni baka). Onda su svima oduzeli stanarsko pravo računajući i mog djeda jer su se pojavili nasljednici i napravili potraživanje na cijelu kuću (cca 20 stanova sve skupa). Nešto su govorili da će svi koji su živjeli u stanovima dobiti status zaštićenih najmoprimca. I onda se sve zakompliciralo, mom djedu (kao i ostalima) su vratili novac od stanarina jer s obzirom na stanje stanova mi u biti nismo to smijeli platiti ali kako ne postoji zvanično vlasnik nismo plačali ni najam. Stanarsko pravo nisam nasljedio jer ga i ne mogu nasljediti a nisam ni sklapao ugovor o najmu jer se stanovi ne mogu dati u (pod)najam, i stan ne koristim 3 godine prije nego je moja baka umrla. Negdje sam pročitao da sam dužan platiti koliko sam nasljedio. Taj novac nisam nikad podignuo tako da što se mene tiče ja nemam nikakvih problema da ga preuzmem i prosljedim međutim isto tako sam pročitao da ako platim makar dio duga to je kao da ga prihvaćam i priznajem u cijelosti. Ono što mi je suludo da oni i dalje šalu uplatnice na osobu koje više nema ikao sam im jasno dao do znanja da je dotična osoba (moja baka) umrla i da je stan potpuno prazan. Što se tiče HEP-a tu je stvar još bolja, naime sat glasi na mog djeda koji je umro prije bake. Mi smo pokušali to prebacit na moju baku ali HEP je odbio iz razloga jer ona nije vlasnik stana tako da je moja baka nekoliko godina plačala struju na ime pokojnog muža. Eto ako ovih nekoliko dodatnih detalja nešto znaći ili mijenja na priči.
  2. Imam slučaj di su mi roditelji umrli još dok sam bio mlad i ja sam neko vrijeme nastavio živjeti sa djedom i bakom (po maminoj strani). Prvo je umro djed a onda i baka, međutim ja sam se odselio 3 godine prije nego je ona umrla. Na nju je ostao dug od struje i komunalnog, tj. dug koji se stvorio nakon što je ona umrla. Predpostavljam da su to ona minimalna mjesečna davanja. Kao nasljednici smo ostali moja teta (mamina sestra), moja sestra i ja. Teta je odbila nasljedstvo te ga je prebacila na mene, te je javni bilježnik donio odluku u kojoj sam ja nasljedio 2/3 novca (oko 2.000kn) a 1/3 je nasljedila moja sestra. Ja taj novac nisam nikad podigao jer ga u načelu nisam ni htio te vjerovatno još uvijek stoji u "socijalnom". Novac je u biti zadnja mirovina koja je morala biti isplačena ali zbog smrti moje bake je ostala ležati kod njih do ostavinske rasprave. Stan se još uvijek vodi pola na općinu (posljedica konfiskacije u SFRJ) a pola su dobili nasljednici starog vlasnika. Sudski se još uvijek navlače oko te razdiobe tako da u biti čak nemam ni kome ključeve od stana predat a cijeli status oko stanova u mojoj zgradi je neriješen tako da su nam još odavno (svi stanari) ukinuli neka davanja jer u biti zakonski ne postoji vlasnik (mislim da se radilo o stanarini). Sad me zanima jesam li ja dužan platiti taj dug koji je nastao nakon smrti moje bake iako u stanu nije bilo nikoga, tj nije došlo do korištenja stana niti struje? Što se tiče objave da je nastupila smrt moje bake ja sam osobno otišao u firmu koja se bavi naplatom komunalne naknade kao i HEP te im dao do znanja da je stan prazan a nositelj stanarskog prava (moja baka) je umro, na što mi je HEP rekao da će to srediti a u firmi koja naplačuje komunalno mi je rečeno da netko mora plačati onaj minimalan iznos iako nitko ne živi u stanu. I sad je ispalo da je HEP slao uplate i iskopčao struju za što me u biti briga, stan je prazan, a firma za naplatu komunalnog šalje i dalje uplatnice. Što sad da radim? P.S. Zadnja mirovina moje baka je jedina stvar koja se nasljeđivala jer ničeg drugog nije ni bilo.
  3. Pozdrav svima. Obzirom na učestale probleme na koje nailazim kao dizajner oko naplate ramišljam da otvorim obrt. Stvar je da sam zaposlen u drugoj firmi pa me sad zanima: 1) ako mi poslodavac plaća doprinose po onome što sam razumio ja ne plaćam one od obrta nego se na kraju godine obračunavaju davanja na dohodak. 2) dohodak bi bio: a) ukupni zboj izdanih računa (ili naplačenih - potrebna potvrda) od čega se oduzimaju troškovi poput fakturiranja mojem obrtu i ostali troškovi vezani uz rad obrta (tel. računi, gorivo, cestarina, itd.) b) dohodak je ukupan iznos izdanih (ili naplačenih) računa bez oduzimanja troškova 3) visina postotka davanja ovisi o ukupnom dohotku i kreće se 15%, 25% i 45% (nisam siguran, trebam potvrdu ovih postotaka). Sad koliko sam razumio svaka primjena postotka ovisi o visini dohotka što znaći: 15% do 2.000 (ili 2800, trebam potvrdu iznosa) Kn mjesečnog dohotka 25% na daljnjih 8.000 Kn mjesečnog dohotka i 45% za sve iznad toga Znaći ako npr. u godini dana moj dohodak je 18.000 Kn ja na kraju godine plaćam 15% davanja što proizlazi iz 18.000 / 12 mjeseci = 1.500 Kn mjesečno što bi bilo unutar granice oporezivanja od 15%. Ukoliko moji godišnji dohodak iznosi 100.000 Kn onda se računa po sljedećem principu: 2.000 x 12 mjeseci = 24.000 na kojih plaćam 15% davanja... 100.000 Kn - 24.000 Kn = 76.000 Kn 8.000 Kn x 12 mjeseci = 96.000 Kn i kako je 76.000 Kn < 96.000 Kn ili ako računamo: 76.000 / 12 mjeseci = 6.333 Kn što je manje od 8.000 Kn ja na taj iznos od 76.000 Kn plačam davanja u iznosu od 25% Što na kraju dovodi do ukupnog iznosa koji bi proizašao od 15% davanja na 24.000 Kn plus 25% davanja na 76.000 Kn. 4) Recimo da primam plaću od 5.000 Kn i na to moj poslodavac plaća davanja. Po onome što sam pročitao tih 5.000 Kn ulazi u ukupan zbroj godišnjeg dohotka, što znaći da se tih 60.000 Kn (5.000 kn x 12 mjeseci) dodaje na moj dohodak iz obrta i onda na ukupan zbroj obračunavaju davanja. Na mjesečnom primjeru bi to bilo: 5.000 Kn (plaća) + 2.000 Kn (dohodak od obrta) = 7.000 Kn Sad se na tih 7.000 Kn računaju postoci kao u prethodnom primjeru (3). 5) Koji iznosi iz doprinosa koje snosi moj poslodavac se uračunavaju kod godišnjeg proračuna? Svi ili samo dio doprinosa? (pomogao bi neki primjer ako je ikako moguće) 6) Kao što sam napisao obrt ne namjeravam prijavit u sustav PDV-a jer nemam ulaganja koja bi mi to opravdala a i troškove koje bi imao velika većina se svodi na plaćanje usluga u inozemstvo. Imam li u ovoj situaciji neki poseban razlog da ipak otvorim obrt u sustavu PDV-a? Ukoliko netko zna pa da mi potvrdi ili ispravi ovo što sam naveo. Uz sve ovo imam još 2-3 pitanja vezana za software koji koristim. Obrt mislim obavljat od kuće i za to imam svoj laptop i na njemu su instalirani programi koje koristim za rad (Win, PS, Corel, i sl) koji su uredno i plaćeni (svi). Međutim djeca imaju njihov kompjuter i ja sam uvjeren da na njemu bi se našao pokoji software koji možda nema licencu. 1) U slučaju dolaska inspekcije (koje već) dali oni smiju pregledat njihov kompjuter? 2) U slučaju da kupim laptop ili PC na obrt smije li onda inspekcija provjeravat samo njega ili i sve što "vide"? 3) S obzirom da se radi o izradi dizajna nemam nikakve potrebe ili obaveze imat poseban prostor di bi "smjestio" obrt. Sad me zanima kolika je sloboda kretanja inspekcije unutar mog stana. Radi se o privatnoj kući sa okućnicom. Imam li pravo ograničit kretanje inspekcije? P.S. Zašto ne otvorim d.. - trenutno nemam toliko posla koji bi opravdali otvaranje firme i sve troškove vezane uz to. Unaprijed hvala na pomoći/pojašnjenju.
  4. Zaboravio sam navest neke detalje koji su možda bitni: Osim predaje materijala tiskari Y ja nisam pisanim putem (ili bilo kojim drugim) dao dozvolu firmi X da se koristi mojim radom (to je uostalom trebalo stajati u ugovoru koji nije sklopljen). Tiskara Y nema nikakve veze sa firmom X i tu je samo u ulozi treće strane koja je kontaktirana od firme X za obavljanje posla tiskanja. Našao sam se u nezavidnom položaju koji uz sve je i dosta gorući pa molim ako mi netko može potvrditi da mogu pisanim putem zabraniti korištenje i distribuciju tiskanog materijala koji sadrži moj autorski rad dok se ne potpiše ugovor i izvrši isplata.
  5. Ovako situacija je sljedeća - radio sam posao grafičke pripreme i dizajna za firmu X. Vlasnik firme je obečao da će samnom po završetku posla sklopit ugovor za moj obaljeni posao. S obzirom da se radi u poslu koji se tiska ja sam po završetku posla prosljedio materijal tiskari Y. Međutim nakon što je materijal dostavljen vlasnik firme X se oglušio na moj upit da se napravi ugovor po kojem će me isplatit. Sad me zanima mogu li ja pismenim putem (zbog dokaza) obavijestit vlasnika firme X da mu ne dozvoljavam korištenje/distribuciju. S obzirom da se ne radi samo o klasičnoj grafičkoj pripremi nego i jedinstvenom dizajnu i samim time moje autorsko dijelo mora li firma X poslušat moju odluku i ne koristit se mojim autorskim djelom dok se ne podmire obaveze prema meni. Znam da je moj potez malo nelogičan ali s obzirom na moja prijašnja iskustva nisam imao razloga posumnjati u iskrenost vlasnika firme X ali izgleda da se situacija promjenila.
  6. Hvala Vam na brzom odgovoru Matrix76. U pogledu buduće diobe ako dođe jednog dana, da li će ta njegova garaža igrati bilo kakvu ulogu u dijeljenju zemljišta ili se zanemaruje i vještak radi procjenu na osnovi samog zemljišta?
  7. Poštovani. Imam sljedeću situaciju: Moj brat i ja zajednički smo vlasnici zemljišta i kuće u omjeru 50:50. To smo dobili darovnim ugovorom od roditelja 1999 godine. Kako do sad nije bilo potrebe da se zemlja i kuća podijeli ostali smo vlasnici u omjeru 50:50 od svega što se nalazi na zemljištu uključujući i kuću. Moj brat se pred nekoliko dana odlučio da napravi garažu na praznom dijelu zemljišta jer uskoro putuje na duže vrijeme u Englesku i njegov auto nema gdje smjestiti. S obzirom da je zemljište po pola a garaža je privremeno riješenje dok se ne vrati iz inozemstva ja sam pristao na to. Brat planira biti odsutan 3 godine. Ja nisam potpisivao nikakve ugovore nego pristanak je bio usmen uz njegovu izjavu da je to privremeno riješenje dok se ne vrati. Garaža nije zidana nego se radi od čeličnog okvira i limova pa predpostavljam da se to može okarakterizirat kao montažni objekt. Jedino što mi je bitno da se nisam zaletio na pristanak i na taj način mu otvorio vrata da nakon povratka jednostavno prisvoji taj dio kao svoj. Neki su me ljudi dodatno uplašili sa zakonom o dosjelosti pa molim ako mi netko može pojasnit moju situaciju. Trebam li zabranit gradnju ili mogu biti na miru ukoliko dođe jednog dana do diobe zemljišta i taj komad će ući u ukupni dio koji se dijeli. I drugo ako i ne pripadne isključivo njemu dali kod diobe on ima potraživat taj komad + ostatak do njegovih 50% s obzirom da je on već nešto izgradio. To mi je isto važno jer trenutno kako je pozicionirana garaža više ide u njegovu korist. Hvala unaprijed.
  8. Situacija je sljedeća: Namjeravam sklopiti ugovor kao fizička osoba sa firmom čije je sjedište izvan Hrvatske, konkretno iz Grčke. Radi se o zastupanju i ponudi njihovih proizvoda poput reklamnih panoa, različitih reklmanih natpisa, tendi, uglavnom radi se o propagadnom materijalu na različite medije. Bio bi plačen po ugovorenom postotku na moj žiro račun. Sad me zanima smijem li ja to raditi u Hrvatskoj i postoje li nekakve prepreke ili ograničenja u izvođenju ovog posla, poput plačanja potencijalnih kupaca s obzirom da se radi o inozemnoj tvrtki (uplate se vrše direktno na njihov račun), da li ja moram uz moju prijavu za porez na kraju godine još nešto prijavljivati ili nešto treće za što nisam upoznat. Zahvaljujem se unaprijed.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija