pape

Zahvaljujem na odgovorima ali do te odluke sam došao nakon konzultacije sa familijom gdje je ustanovljena žalosna Hrvatska istina a to je totalno bezakonje u državi. Jer šta smo dobili time ako tužimo poslodavca, kčerka če dobiti siguran otkaz od njega a to nam u ovome trenutku nikako ne odgovara. Nažalost mora trpiti i dalje raditi dok ne nađe neki drugi posao.

Nažalost neću obavijestiti inspekciju, jer šta sam onda time dobio osim otkaza kčerke kojoj bi (normalno) on rekao da inspekciji reče kako ima slobodne dane i da joj plača rad nedjeljom posebno itd.

Kćer mi radi več nekoliko mjeseci u trafici kod privatnika, svaki dan 9 sati (6--15h i 15--24h), uključujuči i sve nedjelje i blagdane. Pošto ima samo 2 djelatnika nije bila slobodna niti jedan dan u ovih nekoliko mjeseci. Da li poslodavac krši zakon, ako jest kome da se obratimo za pomoć.

Ok, zanima me još ovo. 1----Imam još dvije parcele, jedna do druge, (600 m i 5500 m) svaka ima svoj katastarski broj. Da li to znači da na svakoj od tih parcela ja mogu da sagradim po jednu prizemnicu od 40 M2. 2---Da li te prizemnice mogu da koristim za stanovanje u njima ili ne.

Evo ovako, naslijedio sam 20.000 m2 zemlje na otoku koja je negrađevna i prijatelj mi kaže da po zakonu ja ipak tu mogu napraviti nekakvu kuću, prizemnicu. Da li je on u pravu, a ako jest kolike su maksimalne dimenzije te prizemnice u odnosu na cijelu moju parcelu.

Nas petero braće vlasnici smo 15 parcela ukupno s udjelom na svakoj od 87%. Ostalih dvoje suvlasnika imaju na istim parcelama svaki po 6,7 % ( ukupno 13,4 % ). Suvlasnici sa 6,7% pristaju na eventualnu prodaju što je neizgledno, osim za par parcela, sve ostale su poljoprivredne, šuma i negrađevne. Isti suvlasnici ne pristaju ni na kakav dogovor i diobu ili razmjenu niti na sporazumno razvrgnuće. Jedan suvlasnik s udjelom od 3,3% pristaje na dogovor i diobu odnosno razmjenu, ali ne i razvrgnuće. Preostali suvlasnik, također s udjelom od 3,3% ne pristaje na ama baš nikakav dogovor, sporazum, diobu niti razvrgnuće. Očigledno da neki od nasljednika namjerno otežavaju razrješenje zbog očigledno nekih svojih osobnih inata te ne postoji vjerojatnost da će se situaciji tako skoro, ustvari uopće rješiti ili promjeniti. Molio bi ako može neko da mi objasni na slijedeće: 1. Na koji način rješiti ovo "vrzino kolo" kako bismo se makar nas petero braće međusobno mogli podjeliti i to nakon dvadesetogodišnjeg ostavinskog postupka ? Još jednom napominjemo da ostali suvlasnici nisu za razvrgnuće bilo kakve vrste. 2. U slučaju da budemo prisiljeni pokrenuti sudsko razvrgnuće da li ostali nasljednici koji NISU za razvrgnuće, također plaćaju troškove razvrgnuća, srazmjerno svojim udjelima? Ako da, kako plaća troškove nasljednik koji živi u Sloveniji sa 3,3% udjela, upravo onaj koji ni na kakvu soluciju ne pristaje? 3. Postoji li nekakva zakonska forma koja štiti nas ostale (većinske vlasnike) po kojoj bismo bili u mogućnosti ostvariti svoje zakonsko pravo na diobu bez obzira na one nasljednike koji imaju neznatni udio. 4. Kako razvrgnuti suvlasništvo na građevnoj parceli za koju su svi suvlasnici osim jednog s 3,3% udjela za prodaju ili dobijanja dozvola za gradnju ?

Ok još jedamput hvala na detaljnom objašnjenju.

Čestica je u građevnoj zoni Koji je najkrači postupak da to rješimo ?

Imao bi još jedno pitanje. Kao šta sam napisao nas 11-toro je voljno prodat svoj dio i imamo kupca ali je problem šta odvjetnik kupca kaže da je zemlja bezvrijedna ako jedan (od nas 12toro suvlasnika)neče da potpiše jer onda ne može dobiti lokacijsku dozvolu za gradnju kuće. Da li je to točno.

Evo da malo pojasnim. Moj djed je umro 1944 g i po sili zakona moj otac i njegova braća su postali nasljednici tj. suvlasnici svih njegovih zemalja. Postoji posjedovni list gdje su upisani moj otac i njegova brača. --1958 godine moj otac potpisuje papir gdje se odriče svih zemalja (radi dječjeg doplatka) u korist svoje brače. --1973 godine njegova brača se knjiže na te zemlje. Nije mi jasno kako su se njegova brača mogli uknjižit ako u zakonu piše da se ne može odreči nasljedstva onaj koji je raspolagao nasljedstvom ili njegovim dijelom. ("čl. 132 Zakona o nasljeđivanju")

Naš otac je, zajedno sa svojom braćom bio upisan kao posjednik u posjedovnom listu 14 godina, odnosno od trenutka smrti njihova oca 1944.god. ( po sili zakona ) pa do 1958.godine kada je doneseno rješenje o nasljeđivanju iza smrti njihova oca koji je umro bez oporuke. Naš otac se tada odrekao prava na nasljedstvo u korist svoje braće. Pitanje br.1 · ako je otac bio uknjižen kao (su) vlasnik na svim nekretninama navedenim u posjedovnom listu, da li se mogao odreći nasljedstva ( čl. 132 Zakona o nasljeđivanju kojii kaže tko se nemože odreči prava na nasljedstvo – a to je onaj koji raspolagao nasljedstvom ili njegovim dijelom ) kada je očigledno punih 14 godina raspolagao njime, čak je i uknjižen tj upisan u posjedovni list. Pitanje br.2 * Ukoliko se nije mogao odreči nasljedstva, postoji li zastara za pokretanjem postupka ako smo tek nedavno saznali za ove činjenice ? Ako da, koju vrstu postupka pokrenuti - tužiti druge nasljednike ili ... ?

Hvala na objašnjenju, sad mi je sve jasno.

Svi podaci u zemljišnjim knjigama su u redu, svi smo uredno uknjiženi i svi ostali papiri su u redu. Znači, koliko sam shvatio, nas 11-toro možemo bez problema da prodamo svoje djelove i da podjelimo novac među sobom prema dogovoru.

Nakon smrti tetke, nas 12-toro bliže rodbine, dobili smo u nasljedstvo (pravomočno rješenje) 17 parcela zemlje na različitim lokacijama. Sad je problem šta se nezna gdje je (položajno) čiji dio na svakoj parceli a o dogovoru među nama nema šanse. Kome i gdje se obratiti da se to rješi. Druga stvar, imamo zainteresiranih kupaca za jednu parcelu te me zanima da li možemo tu parcelu(jedan dio)prodat ako je nas 11-toro suglasno a jedan se ne slaže.

Ok ali mene samo zanima ta cifra iz 1990 g, 35.796 ondašnjih DINARA kako da doznam koliko bi to bilo u sadašnjoj valuti Kunama.

Ne znam oču li biti jasan ali svejedno pokušat ču. Evo ovako ima nas 5-oro brače i sestara koji se ne mogu nikako nagoditi oko vrijednosti vikendice koju smo nslijedili od pok. Tetke. Imam neke papire iz 1990 G gdje piše jasno, citiram: Kuća 68 m2 Stara 14 Godina 6 Bodova Vrijednost kuće: 35 796 DINARA Da naglasim: Do današnjeg dana u tu kuću nije uložena nijedna kuna te me zanima kako da mi doznamo koliko ta kuća vrijedi danas. Može li ko reči (na osnovu ovih podataka) koliko bi sad to vrijedilo u KN ili EURO

Moj sin je zasnovao radni odnos sa firmom "Pevec" dana 18.05.2006 g i (nakon 13 mjeseci neprekidnoga rada) 02.06.2007 g je dao otkaz jer je našao drugi (bolji) posao u drugoj firmi. Nije koristio godišnji odmor te me zanima ima li ikakva prava u vezi godišnjeg odmora (nekakva isplata i sl.) ili nema.

Može li mi ko objasnit što ustvari znači fiktivni ugovor. Da bude jasnije evo moga primjera. Prije 20 tak godina prodao sam jednu česticu zemlje Srbinu ali (sticajem okolnost, rat itd.) nije se uknjižio na katastar tako da se zemlja i dalje vodi na moje ime. Taj Srbin je našao kupca u Sloveniji kojemu je voljan prodati tu česticu. I meni odvjetnik od tog Slovenca kaže da trebamo sastaviti novi ugovor o kupoprodaji gdje mora pisati da ja Slovencu prodajem tu i tu česticu, a u dodatku toga ugovora če pisati da u stvarnosti ja ne prodajem njemu tu česticu (pošto je jasno da sam je prodao Srbinu) nego da je Slovenac novac dao Srbinu a ne meni. Poznanici mi kažu da bi to ustvari bio nekakav fiktivni ugovor te sam u tu svrhu pitao neke ljude da mi objasne taj pojam "fiktivni ugovor" i jedan kolega mi je rekao da u fiktivnome ugovoru, navedena imena nisu stvarna nego su izmišljena (ili posuđena) kako bi se zadovoljila pravna norma. Znači može li ko da objasni šta je to u stvari Fiktivni ugovor.