Tom Paris

Kako postupiti u situaciji kad trgovački lanac u jednoj od svojih prodavaonica želi ponuditi dodatni sadržaj u vidu mesnice, a da pritom ne može ishoditi zaseban MTU (minimalno tehnički uvjeti) kojim bi u istom prostoru neometano mogla djelovati dva poslovna subjekta - trgovački lanac i mesar kao podzakupnik trgovačkom lancu? Kao moguće rješenje pojavljuje se ideja da trgovački lanac samostalno otvori mesnicu u dijelu svoje prodavaonice, tako što će od mesara kupiti meso i prodavati ga kao i svu ostalu robu iz svog asortimana. Međutim, budući je riječ o poznatom mesaru, čiji bi proizvodi digli rjeting dućana, je li moguće staviti njegov logo u prodavaonicu, ali, što je još i važnije, angažirati radnika koji je zaposlen kod mesara, a koji bi radio u našoj prodavaonici kao svojevrstan "promotor prodaje"? Dotični radnik pritom bi imao isto radno vrijeme kao i naši radnici, rezao bi i pakirao meso mušterijama, a ne bi izdavao račune, već bi se to meso naplaćivalo kao i sva ostala roba na blagajnama prodavaonice. Međutim, tu se postavlja pitanje tko je odgovoran za robu, npr. u slučaju inventure, gdje nije jasno bi li dotični morao biti odgovoran za meso koje reže i pakira? Isto tako, spada li taj radnik, koji je de facto pod našom kontrolom, a ne pod kontrolom svog poslodavca-mesara, de facto u "naše radnike" po Zakonu o radu?

Buduci u poslovnoj praksi kao cestu pojavu imamo razne dorade poslovnog prostora od strane zajmoprimca kako bi ga mogao privesti svrsi, a sto je dozvoljeno knjiziti kao ulaganje na tudjoj imovini i na temelju nabedenoga obracunati amortizaciju, te tako smanjiti osnovicu poreza na dobit, zanima me je li nuzno da racuni za navedena ulaganja budu ispostavljeni na najmoprimca.

Naime, kao sto je poznato, da bi najmoprimac mogao na temelju tih racuna koristiti PDV oni moraju biti ispostavljeni na njega. Medjutim, vrijedi li to isto i kod poreza na dobit, kako bi takvi troskovi bili porezno priznati? 

Konkretno, ako najmoprimac zbog svojih potreba mora nadoplatiti vrsnu snagu elektricne energije HEP-u, a mjerilo se nalazi na najmodavcu, HEP nece ispostaviti racun na onog koji placa, dakle na najmoprimca, nego na najmodavca. Ipak, buduci je to stvarni trosak najmoprimca, neophodan kako bi mogao normalno poslovati, moze li ipak najmoprimac knjiziti povecanje vrsne snage na svoje ulaganje na tudjoj imovini, ako se pritom pozove na ugovor sa najmodavcem u kojem je precizirao kako ve na sebe preuzeti doplatu vrsne snage?

Prije 28 minuta, G-man je napisao:

Ovisi što o tome kaže (ako išta kaže) Kolektivni ugovor, Pravilnik o radu ili ugovor o radu, ali vodite računa da otpremnina ne može biti manja od 1/3 prosječne plaće ostvarene u zadnja 3 mjeseca za svaku godinu rada radnika kod poslodavca.

Također, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Dakle, ako sam dobro shvatio, ako je prosjecna placa u zadnja tri mjeseca iznosila npr. 6000 kn, a radnik je kod nas radio npr. 20 godina, to bi znacilo kako otpremnina ne moze biti manja od 20 x 2000 = 40.000 kn.

S druge strane, otpremnina ne moze biti veca od 6 x 6000 = 36.000 kn.

Jesam li nesto pobrkao? 

Prije 9 minuta, G-man je napisao:

Procedura otkaza je jednaka kao i kod svakog drugog radnika. Morate imati opravdan razlog (koju vrstu otkaza i iz kojeg razloga znadete sami), ali činjenica da je čovjek prešao 65. godinu života nije opravdan razlog.

Dakle, ili je prestala potreba za obavljanjem poslova (poslovno uvjetovan otkaz) ili radnik više ne može izvršavati obveze svog radnog mjesta (osobno uvjetovan otkaz), ili je povrijedio obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem). Jasno, na dispoziciji stoji i izvanredan otkaz, ali za njega morate imati iznimno opravdan razlog.

Puno Vam hvala na odgovorima, puno ste pomogli. Iz svega navedenog, rijec o situaciji osobno uvjetovanog otkaza, dakle nesposobnosti za rad. 

Nego, ako radnik ne bi pristao na otkaz, bi li imao osnov za tuzbu u slucaju davanja istoga?

S druge strane, ako bi navedeni pristao na odlazak u mirovinu, koliku bismo otpremninu trebali isplatiti? 

Prije 6 minuta, malicovjek je napisao:

Onda OK presutni dogovor, radi se dalje, ako ode na bolovanje sav trosak bolovanja ide na firmu.

" poslodavci koji pristanu zadržati u radnom odnosu radnika starijeg od 65 godina izlažu se riziku povećanih troškova u odnosu na troškove ostalih radnika ako se radnik stariji od 65 godina razboli. Za razliku od drugih radnika kojima naknada plaće za prva 42 dana bolovanja tereti sredstva poslodavca, a od 43. kalendarskog dana isplaćuje se na teret HZZO-o, radnik koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, već za cijelo razdoblje bolovanja ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. "

I dalje za radnika vrijedi ZOR i otkaz moze dobiti kao i svaki drugi zaposlen radnik po ZOR-u, a mora mu se isplatiti i otpremnina.

Ako mi, milim Vas mozete samo precizirati sto bi to tocno znacilo po zakonu o radu, odnosno kako ide procedura otkaza. Isto tako, je li tu rijec o osobno ili poslovno uvjetovanom otkazu?

Konacno, kolika bi trebala biti otpremnina? Rijec je o djelatnosti trgovine.

prije 1 sat, malicovjek je napisao:

 

Prema ZOR-u:

"Načini prestanka ugovora o radu

 

Članak 112.

Ugovor o radu prestaje:

 

 

 

4) kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore"

 

Jesu se radnik i poslodavac dogovorili da se radni odnos nastavlja.

Nisu imali nikakav formalan dogovor, nego je radnik nakon navrsenih 65. godina jednostavno nastavio raditi kao da se nista nije promjenilo, a poslodavac mu isto tako nastavio isplacivati placu. Dakle, nije bilo nikakvih novih ugovora, aneksa i sl.

Zanima me kako postupiti u situaciji kada firma nastavit radni odnos s radnikom koji je navršio 65 godina života (s više od 15 godina staža), a da pritom nije sklopljen novi ugovor nego se jednostavno nastavio postojeći, koji je sklopljen godinama prije, a u slučaju ako radnik postane potpuno nesposoban za rad - nalazi se na dugotrajnom bolovanju.

Kako navedenog radnika poslati u mirovinu, odnosno dati mu otkaz? Mora li firma dati i nekakvu otpremninu u tom slučaju?

Poštovani!

 

Zahtjev za legalizaciju podnose oba suvlasnika i plaćaju svaki svoj doprinos!

Ugovor o plaćanju doprinosa sklapa se između podnosioca zahtjeva za legalizaciju i

lokalne samouprave u čiju se korist upiše teret na nekretnini svakog podnosioca zahtjeva za legalizaciju.Kada plaćanje nije uredno ide se na ovrhu .

Iz mojih saznanja nema mogućnosti da jedan plati a drugi da se izvuče.

Pozdrav!

A što napraviti u slučaju kad se zahtjev za kuću (koja će kasnije biti etažirana) podnosi zajednički? Može li onda općina po okončanju postupka legalizacije izdati odvojena rješenja za svakoga, u kojemu će pisati koliko je svatko ponaosob dužan za komunalni doprinos, penal i vodni doprinos?

Imam jedno hipotetsko pitanje u vezi legalizacije koje me dosta muči.

Naime, ako postoji bespravna zgrada sa dva suvlasnika, a koji ju pristanu zajednički legalizirati i potom provesti postupak etažiranja, no pritom samo jedan od suvlasnika plati svoj dio komunalnog doprinosa, vodnog doprinosa i penala, a ovaj se drugi na to ogluši, može li lokalna jedinica pokušati naplatiti komunalije za obojicu od ovog urednog?

I ako može, kako se od toga zaštititi?