Jump to content

stevejobs

Korisnik
  • Broj objava

    4
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Sto se tice redovnog postupka, sve mi je logično, i oko dokumentacije, i samog postupka, te veće cijene u odnosu na postupak legalizacije. Jedino mi je nelogično u tom postupku da se svjesno traže dokumenti za koje sve strane znaju da će biti lažni, jer niti građevinar ima veze s gradnjom objekta, kao ni nadzorni inženjer, to je obavljeno daleko u prošlosti i besmisleno mi je da netko sad očekuje građevinski dnevnik i završno izvješće nadzornog inženjera. Ali očito ću i to morati "progutati", čini se da je kod nas sve normalno. Tražio sam iz državnog arhiva da li je izdan bilo kakav akt za građenje, nadam se da će se nešto pojaviti što mogu iskoristiti.
  2. Da li postoji neka procedura za ozakonjenje već izgrađene građevine, za koju referenti i projektanti ne znaju? Naime, naslijedio sam vikend imanje prošle godine i kao što to često bude, kuća nije upisana u zemljišne knjige Sa svih strana mi samo svi kao papige ponavljaju da je trebalo napraviti legalizaciju i da je to bio najbolji način da se to odradi. Svjestan sam toga, ali nažalost ja tu nekretninu nisam imao u vlasništvu do prošle godine, a zadnje zahtjeve za legalizaciju se moglo predati 2018. Naravno da bih iskoristio tu super priliku da sam mogao. Čak je i za taj objekt predan zahtjev za legalizaciju 2016, ali nažalost nije napravljena dopuna kad je trebalo, i zatvoren je 2019. Rečeno mi je da se to ne može više "otvoriti". Dopuniti drugi otvoreni zahtjev mi sad ne daju (u više odjela sam pitao, svi imaju isti priču da se to više ne može), a osobno poznajem ljude koji mi kažu da su to ranijih godina bez problema napravili, čak i za nekretnine iz druge županije. Još je apsurdnije da je ta vikendica napravljena osamdesetih, na građevinskoj parceli, sa priključcima, u skladu je sa trenutnim prostornim planom, a da ne spominjem da je u vrijeme kad je građena bila iznad standarda gradnje koje imaju sve okolne kuće i "vikendice" koje su čak i mnogo kasnije građene, a koje su bez problema legalizirane u zadnjih 6 godina. I kako nemam drugog izbora, jer tko zna kada i da li će ikad više biti legalizacije, rekoh ok, idem napraviti svu dokumentaciju kao da idem raditi novu kuću, svjestan sam da je cifa puno veća, da traje dulje, nekako nađem projektanta koji ima vremena, geodeta, progutam sulude cifre koje su narasle zadnjih godina, i onda mi prije par dana referent iz nadležnog odjela mrtav hladan kaže da će inzistirati da se ispoštuju svi današnji građevinski standardi koji se tiču energetske učinkovitosti i projektiranja, i da mi "izvođač" radova mora fingirati građevinski dnevnik, a "nadzorni inženjer" svoj dio dokumentacije, kako bi mi na kraju izdali uporabnu dozvolu!? Dakle očekuju da doslovno podmitim nekog građevinara i nadzornog inženjera, da lažiraju dokumente kao da je kuća napravljena 2022 a ne 1985? Da li to doista stoji, ne želim u to vjerovati, pa zar nema neka zakonska odredba da se „uredno“ ozakoni nešto što je građeno bez građevinske dozvole prije 2011, a plati se više nego kod legalizacijske akcije? Ne mogu shvatiti da se u sklopu legalizacije moglo doslovno sve što liči na građevinu progurati kroz rješenje o izvedenom stanju i ne platiti gotovo nikakva naknada za to, jer su to realno simbolični iznosi u odnosnu na ljude koji su legalno radili kuće, radio sam obiteljsku kuću i znam koja je cifra kad se sve radi prema zakonu. A sad nije dovoljno da ja platim kompletnu projektnu dokumentaciju, sve naknade i komunalne doprinose, kaznu ako treba, da naprave pregled i potvrde da li je sva ta dokumentacija i izvedeno stanje OK i u skladu sa današnjim prostornim planom. Meni se osobno to čini kao da me netko tjera da napravim nešto što je mimo zakona kako bih napravio sasvim ispravnu stvar koju je netko propustio napraviti prije 35 godina. Nisam pravnik, ali ne znam gdje je tu jednakost svih građana? Jer ako je objekt bilo moguće legalizirati 2020, zašto nije onda i 2022? Zapravo ako sam dobro shvatio bilo bi moguće i 2022 da sam imao sreće i da netko nije bio ažuran i zatvorio taj zahtjev 2019, makar ja nisam predao taj zahtjev nego netko drugi. Ako je takvo pravo netko drugi pravo iskoristio zašto to ne mogu i ja, pa kuća je napravljena prije 2011, po čemu se razlikuje od drugih kuća napravljenih 2011 koje je moguće legalizirati?
  3. Situacija je da u d.. postoje 2 vlasnika u omjeru 2:1. Manjinski vlasnik (33%) je u nezavidnoj situaciju buduci da vecinski vlasnik (drugi d.) vec nekoliko godina pomoću uprave koju je postavio kontrolira poslovanje d.. na način koji odgovara njegovim interesima (prihodi i struktura rashoda, rashodi u korist većinskog vlasnika...), a 2/3 vlasništva mu nažalost to omogućava. Prije 3 godine pokrenuti su pregovori o isplati manjinskog vlasnika. Ispostavilo se da većinski vlasnik zapravo samo kupuje vrijeme i nema namjeru doista otkupiti udjele i nastavlja voditi d.. u smjeru koji odgovara isključivo njemu, i ocito namjerom smanjenja vrijednosti d. na taj način. To mu naravno kroz nekoliko godina poslovanja i uspješno polazi za rukom jer dobit firme jako pada iz godine u godinu. S obzirom da su naveća vrijednost d.. računalni programi koji su razvijeni i know-how, postoji li mogućnost da se manjinski vlasnik "isplati" na način da mu se dodjele autorska prava nad razvijenim računalnim programima a da zauzvrat on istupi iz društva?
  4. Radi se o d.. koji je kroz godine akumulirao dobit (odluka oba člana društva o neisplati dobiti za pojedine godine). Ja sam član društva s manjinskim udjelom u društvu s 1/3 udjela. S obzirom da se član društva koji raspolaže s ostatkom udjela već par godina ponaša kao da je jedini član društva i upravlja firmom na način koji mu odgovara i u korist druge firme gdje je 100% vlasnik, te na taj način iz godine u godine umanjuje dobit koju firma ostvaruje svake godine, želio bih da mi se isplati ta zadržana dobit iz prijašnjih godina. Drugi član društva to ne želi (argumenti su mu da to nije dobro za firmu, da su teška vremena i sl.) a istovremeno preko svoje druge firme nabija nerealne troškove za usluge firmi koji su iznosom srazmjerni toj zadržanoj dobiti. Budući da imam manjinski udio nisam uspio to nikako spriječiti dosada. Postoji li zakonsko uporište za isplatu mog djela zadržane dobiti? Firma naime može isplatiti taj novac iz svog tekućeg poslovanja, pogotovo kad bi se rješio "problem" nerelanih troškova koje je većinski član naplatio firmi od strane svoje druge firme. Većinski član društva opertivno upravlja našom firmom i trenutno ne želi preuzeti moj udjel u firmi. Hvala na savjetima.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija