Plantago

U ponudi o priključenju je trebao biti naveden način rješavanja imovinsko-pravnih odnosa (čl. 14. Uredbe o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu).

Rješavanje imovinskopravnih odnosa za priključenje je u principu u djelokrugu HEP-ODS-a. Činjenica jest da i oni moraju ići istim putem, tj. dobiti njihovu suglasnost, ali njima je to lakše.

Podnesite žalbu Povjerenstvu za žalbe HEP-ODS-a.

Ako dobijete negativan odgovor obratite se Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji.

Ključ od čega? Ne možete se samo tako useliti zato jer "imate 10% nečega".

Postoji i nešto što se zove "posjed". Ako taj suvlasnik nije imao dio u posjedu, ne može niti banka. Ono što mogu tražiti jest 10% tržišne najamnine, i to od trenutka kad su "sjeli na račune", ali najdulje 5 godina unazad, te ubuduće.

Mene zanima što je na kraju bilo na tom sastanku? I kako se situacija razvija?

Da li netko od pravnika ovdje ima kakvu ideju kako upisati necijepljeno dijete u vrtic?

Uvijek ga možete upisati u neki od alternativnih (Walldorfski) ili privatnih vrtića

Po važećem, a što proizlazi iz odredbe čl. 253. st. 2. Zakona o nasljeđivanju.

Nisam pravnik i tvrdim da nešto znam o tome, ali u tom članku piše da se prava nasljednika ostvaruju po zakonu koji je vrijedio u trenutku otvaranja nasljedstva, a trenutak otvaranja nasljedstva je trenutak proglašenja smrti ostavitelja, ne?

U pripremama za ostavinsku raspravu iza ženine bake ustanovio sam da je ista prilikom zasnivanja nove zemljišne knjige dala izjavu da su dvije nekretnine u vlasništvu dvoje od petoro djece, dok je u staroj knjizi ona bila vlasnik. Na osnovu toga su uknjiženi kao vlasnici. Oni osporavaju da je to darovnica, ali to je vezano za ostavinu, pa ne bih o tome na ovoj temi.

Dakle, kako se pravno tretira ta izjava, može li se priznati da je to imovina darovana za života?

Znači, na ročištu (kao jedini tuženik u predmetnom sporu) onda postavljam zahtjev za isplatom, ili je za to poseban postupak?

Hvala na odgovoru.

Kako se u to uklapa činjenica da je sve to napravljeno dok je zemlja bila nacionalizirana, da li sam ja možda mogao, ali propustio reagirati nakon denacionalizacije, ili je država propustila reagirati prije toga? Da li u tom slučaju trebam tražiti odštetu od države? Govorimo o nekoliko stotina kvadrata u centru grada.

Dodatno, pogledao sam i navedeni članak zakona, zadnji dio kaže da nakon isteka 3 godine "vlasnik može zahtijevati isplatu prometne cijene zemljišta".

Da, u pravu ste, riječ je dijelu nekretnine.

Navedena garaža je dograđena i pretvorena u kuću, a izgrađene su i pomoćne zgrade u dvorištu.

Zbunjuje me što je u gradu Zagrebu sve bilo nacionalizirano, i u zamljišnim knjigama i po katastru sve upisano na grad Zagreb, ali u konkretnom slučaju navedeni dio je kasnije (tijekom sedamdesetih) izdvojen u posebnu KČ i upisan je navedeni posjednik, za razliku od ostatka nekretnine, koja se katastarski i dalje vodi na grad Zagreb, a vlasnički se sve vodi na mene.

Rječ je o gradu Zagrebu, ušao je poslije nacionalizacije '58 ili tu negdje, najprije kupovinom garaže pored te parcele, pa onda ograđivanjem dijela, a napravio je katastarski elaborat sedamdesetih. U zemljišnim knjigama je to i dalje moje.

Pozdrav,

tužen sam da izdam tabularnu ispravu za priznavanje vlasništva zemljišta koje je više od 50 godina u posjedu tužitelja. Ja ne sporim posjed, ali ne postoji nikakav dokument o pravnom prometu. Nekretnina je katastarski na posjednika. Da li imam pravo tražiti naknadu? Trebam li to tražiti na ročištu ili po donošenju rješenja?

Nitko? Hajde da postavim općenito pitanje:

Kako se riješiti slučaj kada je zbog prethodnih radnji jedna ZK čestica u 2 ZK uloška različitih vlasnika? Tko ima prednost?

Pozdrav,

vlasnik sam 1/1 upisane zk čestice s kućom u Zagrebu, moji preci su je kupili 1958. Katastarski je posjednik Grad Zagreb.

Zid prema susjedu je tijekom vremena otklizao unutar moje čestice 2 m, među ostalim i zato što je on dovažao zemlju i nasipao.

1980. susjed radi elaborat i katastarski taj dio odvaja od moje kč i kreira novu kč (ima potpis jednog, doduše najvećeg, od 5 suvlasnika), posjed upisuje na sebe, zatim kreira i novu zk česticu i upisuje svoje vlasništvo, bez odvajanja od moje zkč.

1991. "raščišćavam" obiteljsko vlasništvo, doseljavam se i radim novi potporni zid, uz njegov pristanak i sudjelovanje u troškovima, na originalnom mjestu, znači od tog trenutka nadalje sporno zemljište je u mom faktičkom posjedu.

Želim uspostaviti i originalno knjižno stanje, on priznaje da je to napravio sa svrhom da napravi dovoljnu širinu za novu kuću od koje je u međuvremenu odustao i da se možemo dogovoriti "za određenu sumu".

Štos je u tome da se taj sporni dio vodi kao dio moje zk čestice (još iz '30 godina), ali i kod njega kao nova čestica (iz '80).

Odvjetnica kaže da moramo napraviti elaborat da se utvrdi tko je u posjedu čega i ići na tužbu.

Kakvo je vaše mišljenje? Da li ići na tužbu, ili od njega kupiti svoje?

1. Po Zakonu o nasljeđivanju zastara po rješenju o nasljeđivanju je 10 godina. Na koji način nasljednik koji nije pozvan na ostavinu može ostvariti svoja prava nakon tog roka?

2. Tetka umrla (prije 2003., po starom zakonu), stan se vodio 1/1 na tetka koji je umro bez nasljednika i oporučno ga ostavio nekome. Stan nije naveden u ostavinskoj raspravi iza tetke. Riječ je o stanu kupljenom u braku. Koja su prava njenih nasljednika?

Hvala na odgovoru, svakako ću organizirati susjede da to napravimo.

Ono što sam zaboravio napisati je - parcela na kojoj je ulica i parkiralište je vlasništvo bolnice, ali je riječ o legalnoj ulici, sa imenom (Dr. Franje Dursta) i kućnim brojevima. Da možda nije u tome stvar, pa da samo vlasnik parcele može intervenirati i pozivati na intervenciju?

Nemojte ih pozivati.

 

Pismeno preporučeno s povratnicom istovremeno izvjestite policijsku upravu i gradsku vlast, te tražite odgovor.

 

Svi vole da ih se zove jer je tako lako usmeno i neslužbeno otpiliti pozivatelja.

 

Nitko ne voli kada mu stigne pisani dopis na kojeg mora dati odgovor.

Nakon što su dvije godine na prilazu parkiralištu bolnice uvodili red, što smo svi sa oduševljenjem pozdravili, paukovi su iznenada ljetos prestali odvoziti nepravilno parkirane automobile koji rade nevjerojatni kaos nama stanarima i svima ostalima koji dolaze na parkiralište sužavajući prolaz na jednu traku, čime se faktički onemogućava mimoilaženje automobila. Osobito je veselo ovih zaleđenih dana...

Na opetovane igonorirane pozive Zagrebparkingu od portira bolnice dobili smo neslužbenu informaciju da ih ne žele premještati jer im se ne može naplatiti kazna ("našli su rupu u zakonu").

Što napraviti, a da bude u granicama zakona?