MASTER

Neobjava postojanja parnice kojom se pobija odluka glavne skupštine- pobijanje pravne radnje, povrat u prethodno stanje i ponavljanje postupka

Tužitelj je vodio parnicu protiv društva kojom traži utvrđenje ništavom odnosno pobojnom odluke o glavne skupštine. Tuženo društvo nije objavilo činjenicu da je parnica pokrenuta. Društvo je javno dioničko društvo i tu činjenicu osim u Narodnim novinama nije objavilo niti na Zagrebačkoj burzi

Ukratko bilo je riječ o skupštini društva koju je sazvala osoba koja više nije bila član uprave- istek madata, a na skupštini nisu bili pristuni svi dioničari.

Ukratko I stupanjski sud nije našao da je da ta povreda bitna radi proglašenja ništavosti već da bi bila pobojna, ali svejedno odbija tužitelja sa tužbenim zahtjevom.

Tužitelj izjavljuje žalbu. Međutim nakon proteka vremena obzurom tužitelj i društvo imaju i druge sporne međusobna potraživanja, isti zaključuju nagodbu, na način da Tužitelj povlači žalbu a dobiva zauzvrat novac!

Međutim prije nego je II stupanjski sud odlučio o utvrđenju da je žalba povučena, drugi dioničar istoga društva daje izjavu o mješanju u postupak, traži priznanje stranke u postupku jedinstvenog supraničara sutužitelja, izjavljuje žablu, prijedlog za povrat u prethodno stanje i prijedlog za ponavljanje postupka.

Međutim prije nego II stupanjski sud donosi rješenje o povlačenju žalbe, odbija sudjelovanje drugog dioničara kao umješača, na što ovaj izjavljuje žalbu, a njegovu izjavu o stupanju umješača, prijedlog za povrat u prethodno stanje i ponavljanje postupka ne dostavlja II stupanjskom sudu.

II stupanjski sud donosi odluku da je žalba povučena, a I stupanjski sud izdaje potvrdu o pravomoćnosti I stupanjske presude

Da li osim gore navedenih radnji moguće podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji Tužitelja – povlačenje žalbe na I stupanjsku presudu, bez obzira na izjavljene prijedloge za povrat u prethodno stanje i prijedlog za ponavljanjem postupka

Svaka ideja dobro došla

da pojednostavnimo

zasebni dio nekretnine - pa valjda kao agent zanadete što to znači - dakle ne može biti soba unutar stana ali recimo lokal u kući, studio u potkrovlju, uređene podrumse prostorije sa posebnim prilazom, to jest zasebni dio nekretnine

naravno

prokurist načelno ne smije poduzeti niti jednu radnju bez znanja uprave

ako je bilo isporuka po tome ugovoru tj ako je ugovor realiziran to samo znači da je cijela uprava morala biti upoznata sa sadržajem ugovora te se može smatrati da ga je prihvatila - to bi se mogle nazvati konkludentne radnje

inače mislim da trgovačlki sud izbjegava upisivati ovakva ograničenja jer zapravo nikad ne znamo ako i vrijednost ugovora jest 100.000,00 kn kolika može biti šteta radi neispunjenja, kamate, ugovorne kazne itd

tak da ugovorena cijena i nije neka mjera stvari

na jednom drugom forumu se raspravlja o ništavosti i pobojnosti odluka skupštine jedne. uglavnom su to ljudi koji su ekonoimsti i ulagači u vrijednosne papire. ja sam im napisao što mislim ali eto vaše kolege forumaši nikako da se okuraže i napišu tužbu ili podnesak državnom odvjetništu

osim što mislim da odluka ima formalnih nedostataka evo poziva forumašima da napregnu vijuge i pomognu kolegama sa drugog foruma

Hvala unaprijed

Ad 6. Odluku o rasporedu tekuće dobiti za 2008. godinu

Članak 1.

U cilju kontinuiranog jačanja jamstvenog kapitala Banke, 50% tekuće dobiti, ali po odbitku privremenog obračuna poreza na dobit, izračunate na temelju privremenih financijskih izvještaja napravljenih u tijeku 2008. godine, kao i na temelju privremenih nerevidiranih financijskih izvještaja napravljenih na kraju 2008. godine, može se rasporediti u rezerve ili u stavku zadržana dobit odnosno kapital.

Ad 9. Odluku o povećanju temeljnog kapitala Društva i izdavanju novih dionica

Temeljni kapital Društva, sa sadašnjeg iznosa od 72.800.000,00 kuna, koji je podijeljen na 36.400 redovnih dionica koje glase na ime, nominalnog iznosa dionice od 2.000,00 kuna, povećava se na iznos od 239.246.000,00kuna.

Temeljni kapital Društva povećava se unosom (pretvaranjem) potraživanja s osnova izvršenih uplata u novcu u dopunski kapital Društva, te unosom potraživanja radnika u novcu, sve u ukupnom iznosu od 166.446.000,00 kuna, odnosno izdavanjem 83.223 novih redovnih dionica koje glase na ime, u nematerijaliziranom obliku, svake nominalnog iznosa od 2.000,00 kuna.

Nove redovne dionice nosit će ista prava i rang kao i sve postojeće redovne dionice Društva.

Nove dionice se smatraju upisanim i uplaćenim, unosom (pretvaranjem) potraživanja s osnova izvršenih uplata u novcu u dopunski kapital Društva iz ranije zaključenih Ugovora o ulaganju u dopunski kapital Banke, odnosno unosom (pretvaranjem) potraživanja radnika u novcu, te temeljem Izjave o pretvaranju tih potraživanja u dionice Društva i Izvješća ovlaštene revizorske tvrtke.

Na temelju članka 308. stavka 4. Zakona o trgovačkim društvima, a u skladu s Odlukom Skupštine od 19. lipnja 2007. godine Glavna skupština Društva utvrđuje da pravo na upis i uplatu dionica imaju samo imatelji prava iz ranije zaključenih Ugovora o ulaganju u dopunski kapital Banke, odnosno radnici, a svi ostali su isključeni.

Uprava i Nadzorni odbor Društva poduzet će sve potrebne pravne radne te podnijeti prijave Trgovačkom sudu u Šibeniku radi upisa ove odluke i upisa provedenog povećanja temeljnog kapitala u sudski registar.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

Ad 10. Odluka o izmjenama i dopunama Statuta

Mijenjaju se odredbe Statuta društva i to:

Mijenja se članak 8. Statuta na način da izmijenjen glasi:

»Temeljni kapital društva iznosi 239.246.000,00kuna kuna.

Temeljni kapital je podijeljen na:

a) (I emisiju) 36.400 redovnih dionica koje glase na ime, svaka u vrijednosti nominalnog iznosa od 2.000,00 kuna, a u cijelosti uplaćen do 16. svibnja 1995. godine.

b) (II emisiju) 83.223 redovne dionica koje glase na ime, svaka u vrijednosti nominalnog iznosa od 2.000,00 kuna, a u cijelosti uplaćen do 29. travnja 2008. godine.

Ovlašćuje se Nadzorni odbor da sačini pročišćeni tekst Statuta.

mislim da sam čitao stav VTS da se ove odredbe ZTDa prema vjerovnicima odnose na dd ali ne i doo

ako naiđem budem stavio

onda vratite avans!

i raskinite ugovor

možda vas čovjek ne bu tužil

neki dan sudac je općinskom sudu u zagrebu imao raspelo na stolu

i nije me smetalo

može uspješno prigovarati osim ako nije mjesna nadležnost drugačije ugovorena

ponuda je obvezujuća osim ako iz prirode posla ne bi proizlazilo drugačije

naravno da se može pitanje je samo da li će to tuženik osporavati s uspjehom

ovo bi išlo na trgovački sud obzirom je riječ o povredi autorskih prava

međutim

u konačnosti radi provedbe ovrhe opet ćeš morati raditi priznanje presude pred sudom u RH pa je (možda) jednostavnije sve poslati na Trgovački sud u Zagrebu

bijaše na ovom forumu barem dvadeset puta odgovor na to pitanje

ja imam saznanja

takve udruge ala croma, hup i slične nisu ovlaštene za edukaciju ljudi i tumačenje zakona

btw jadno je platiti nekome da ti prepričava kaj piše u narodnim novinama koje su na internetu

lombardi kredit se kao pojam koristi u današnjoj ekonomiiji kad banka se zadužuje kod centralne banke zalažući prvoklasne (najčešće dužničke) vrijednosne papire

dakle lombardni kredit je podpojam kredita na temelju zaloga vrijednosnih papira

ono što je bitno da dužnik stavlja oznaku indosmana za zalog ili kao osiguranje

a založni vjeronik mora vrijednosne papire o dospjelosti naplatiti odnosno po dosjeću tražbine ovlašten ih je prodati

nedavno je bio slučaj na TS Split DM daj c/a Splitska banka u kojem Vjerovnik - banka obzirom nije vratila vrijednosne papire (dionice Podravke) bila dužna nadoknaditi štetu od oko 40 mil kn

spis je na reviziji

aktivni poslovni banke su oni u kojima banka plasira novce i naplaćuje kamatu (naknadu)-

- ugovor o kreditu, zajmu i slično

pasivni bankarski poslovi su oni u kojima banka pribavlja novac i za to plaća kamatu (naknadu)

- ugovor o depozitu

hibridni ugovori i aktivni i pasivni bi bio npr ugovor o izdavanju banakrke garancije - u kojem banka stvara istovremeno i obvezu i stječe pravo

leasing kao pojam nije tipični bankarski proizvod - leasingom se bave posebno osnovana društva a zapravo je riječ o kompilaciji ugovora o zakupu i ugovora o kupoprodaji na rate a zapravo sve je kao u ugovoru u zajmu jer je najčešće rizik sav na primatelju leasinga

o leasingu i zakonu o leasingu vidi na www.hanfa.hr koja je nadzorno tijelo

sud će na prijedlog zainteresirane strane imenovati upravu

ako si ti podnio ostavku i o tome obavijestio sud, nemaš brige

pa ako si podnio ostavku i o tome obavijestio trgovački sud isto tako napravi i sa poreznom upravom - ujedno pokaži im i dokaz da si sve skupa predao na sud

premda malo priča ne štima, što bi netko kupio neku firmu, a ovaj nikada upoznao direktora

1) sazvati sjednicu NO, ako društvo ima NO i donijeti odluku o razrješenju - obavezno navesti sve razloge

2) načelno kršenje odluke NO nije povreda za koju bi se moglo otkazati ugovor o radu, ali trebalo bi povezati da razlog za raskid ugovora o radu je razrješenje sa dužnosti radi kršenja preporuka i odluka NO

3) ako društvo nije pretrpilo nikakvu štetu, tj ugovor je bez obzira što NO nije dao suglasnost sklopljen pažnjom savjesnog gospodara, nema nikakvog kaznenog djela

konačno, u cijeloj priči treba razlikovati forumu od sadržaja

bitno je kako je taj određeni posao odrađen, bez obzira na formalne suglasnosti NO

www.aztn.hr

nađi odluku pa pročitaj

mislim da je agencija za zaštitu tržišnog nadmetanja proglašavala takve ugovore ništavim

ako je izjavom o osinvanju tako određeno poslovni se udjeli mogu neograničeno djeliti do najmanjeg dopuštenog iznosa (100kn)

uopće nije bitno što je imatelj poslovnog udjela unio u društvo, radi podjele njegovog udjela prilikom prijenosa

mislim da u pošti u branimirovoj (na zidu) kod carine postoji broj telefona neke inspekcije ukoliko se izvozi sjeme i biljke pa ih prije pošiljke treba kontaktirati

vjerovatno formalnost

može!

kao što može biti i dioničar recimo neke banke

MASTER je napisao:

Predmet:

Prijedlog za ocjenu suglasnosti zakonske odredbe s Ustavom Republike Hrvatske

članka 365 stav 2 Zakona o trgovačkim društvima

 

Člankom 365 stav 1 Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03- dalje u tekstu ZTD) određeno je da se odluka o upotrebi dobiti društva može pobijati i ako se njome, premda pravo na podjelu nije isključeno zakonom ni statutom, odluči da se dobit ne dijeli dioničarima, iako bi prosudbom razumnog gospodarstvenika to trebalo učiniti s obzirom na okolnosti u kojima društvo posluje. Nadalje tužbu za pobijanje odluke o raspodjeli dobiti mogu podići dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 4.000.000,00 kuna i nadzorni odbor.

 

Predlaže se ocijeniti suglasnost odredbe članka 365 stav 2 ZTD koji glasi: ”Tužbu za pobijanje odluke iz prethodnoga stavka ovoga članka mogu podići dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 4.000.000,00 kuna i nadzorni odbor.” sa Ustavom Republike Hrvatske, podredno ukinuti i/ili poništiti odredbe članka 365 stav 2 ZTD

 

Obrazloženje

 

Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. (članak 1 Ustava Republike Hrvatske). Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. (članak 29 Ustava Republike Hrvatske). Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. (članak 46 Ustava Republike Hrvatske). Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. (članak 49 Ustava Republike Hrvatske) Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. (članak 50 Ustava Republike Hrvatske).

 

Iz osporene odredbe proizlazi da nadzorni odbor dioničkog društva ima veća prava pred sudom u postupcima u kojim se odlučuje o odlukama koji su donijeli dioničari i tiču se njih samih.

Citiranim djelom članka 356 stav 2 ZTD u neravnopravan položaj pred sudom :

-stavljen je svaki (pojedinac) dioničar društva bez obzira na iznos udjela koji ima u temeljnom kapitalu društva

-stavljeni su dioničari čiji udjeli zajedno čine manje od dvadesetog dijela temeljnoga kapitala društva

 

Ustav Republike Hrvatske jamči da su strane pred sudom ravnopravne u postavljanju zahtjevima o odlučivanju o stvarnim vlasničkim pravima bez obzira na udjelu o vlasništva u određenom stvarnom pravu. Stoga se predlaže poštovanom Ustavnom sudu Republike Hrvatske donijeti

 

ODLUKU

 

Ukida i/ili poništava se kao protivan Ustavu Republike Hrvatske članak 356 stav 2 Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03) koji glasi “Tužbu za pobijanje odluke iz prethodnoga stavka ovoga članka mogu podići dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 4.000.000,00 kuna i nadzorni odbor”

 

Ustavni sud Republike Hrvatske održao je 27. veljače 2008. četvrtu javnu sjednicu u tekućoj godini, na kojoj je odlučivao o jedanaest predmeta.

I. U predmetu ocjene suglasnosti s Ustavom članka 365. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", broj 111/93, 34/99, 52/00, 118/03 i 107/07, u daljnjem tekstu: ZTD) Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka.

Predlagatelj je u ovom predmetu osporavao ustavnost zakonske odredbe prema kojoj su ovlaštenja nadzornog odbora dioničkog društva veća u odnosu na opseg ovlaštenja manjinskih dioničara koji (ukupno) imaju do 5% temeljnog kapitala, smatrajući da je ta odredba u nesuglasnosti s ustavnim odredbama o uvjetima ograničenja slobode i prava čovjeka, poduzetničkoj i tržišnoj slobodi te uvjetima ograničenja tih sloboda. Ustavni sud je utvrdio da navodi prijedloga nisu osnovani. Prema ocjeni Ustavnog suda, dioničari i nadzorni odbor u konkretnom slučaju imaju različit pravni položaj. Nadzorni odbor dioničkog društva nije osoba već tijelo dioničkog društva, koje u ostvarivanju nadzora može ustati s tužbom protiv odluke glavne skupštine i time štititi manjinske dioničare, a ZTD mu za to daje ius standi in iudicio. Nasuprot nadzornom odboru, dioničari su subjekti pravno odvojeni od dioničkog društva. Aktivnom legitimacijom propisanom osporenim člankom 365. stavkom 2. ZTD, prema kojem tužbu za pobijanje odluke utemeljene na nerazumnoj gospodarskoj prosudbi mogu podići samo dioničari čije dionice čine najmanje 5% temeljnog kapitala, društvo se štiti od nepotrebnog uznemiravanja od dioničara koji, primjerice, raspolaže samo s jednom (1) dionicom i time zloupotrebljava svoje upravljačko pravo na štetu društva i, ujedno, svih dioničara.

Ustav Republike Hrvatske u članku 49. stavku 1. Ustava utvrdio je poduzetničku i tržišnu slobodu kao temelj gospodarskog ustroja, ali ih nije ustanovio kao apsolutne slobode, jer su one ograničene ovlašću države da utječe na posljedice njihovog ostvarivanja. Zakonodavac ima pravo ograničiti slobode ili prava zajamčena Ustavom, no to ograničenje mora biti učinjeno zbog ostvarenja legitimnog cilja propisanog Ustavom i razmjerno cilju koji se ograničenjem želi postići. Poseban je interes Republike Hrvatske da se tržište kapitala regulira na način koji u najmanjojmogućoj mjeri utječe na ostvarivanje te eventualno ograničavanje prava svih dioničara, pa tako i onih manjinskih (stajalište izneseno u rješenju Ustavnog suda broj: U-I-4120/2003 i dr.). Ustavni sud je ocijenio da je člankom 365. stavkom 2. ZTD propisano ograničenje poduzetničke i tržišne slobode dioničara učinjeno radi legitimnog, Ustavom propisanog cilja i da je razmjerno cilju koji se ograničenjem želio postići.

Polazeći od značenja posjedovanja dionice i ovlaštenja koja dionica daje njezinom posjedniku/imatelju, Ustavni sud je utvrdio ustavnopravno neutemeljenim predlagateljevo mišljenje prema kojem "Ustav Republike Hrvatske jamči da su strane pred sudom ravnopravne u postavljanju zahtjevima o odlučivanju o stvarnim vlasničkim pravima bez obzira na udjelu o vlasništvu u određenom stvarnom pravu", jer se to mišljenje ne može primijeniti na imatelje dionica. Pritom Ustavni sud napominje da u dioničkom društvu dioničari nisu vlasnici nego u njemu imaju članstvo kao i u svakom drugom društvu. Pojam vlasništva se ni u kojem slučaju, niti s bilo kojeg ustavnopravnog aspekta, ne može odnositi na članstvo u dioničkom društvu.

http://www.usud.hr/uploads/priopcenje4-08.pdf

vi ste direktor jer to ste prihvatili

trudnoća i porod nisu viša sila

ako iz bilo kojeg razloga ne možete obnašati dužnost člana uprave (ovdje jedinog) o tome obavijestite vlasnike, kao član uprave sazovite skupštinu, a prije toga podnesite ostavku

u slučaju da se nešto opiru oko toga o svojoj ostavci obavijestite nadležni trgovački sud i zatražite imenovanje

privemenog člana uprave

ne može vas se privremeno rariješiti

naime biti član uprave, nema nikave veze sa porodiljskim dopustom - vi i dok ste na bolovanju ste direktor