Liburn

Nadalje, ista uredba 50/17 koja ostaje na snazi kaže:

Nekretnina koja se trajno ne koristi
Članak 13.
Nekretnina koja se trajno ne koristi je nekretnina za koju je utvrđeno da se ne koristi na temelju očitovanja vlasnika nekretnine i kad je potrebno na temelju podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije, ili plina ili pitke vode ili na drugi način.
 

Dok oni u svojim izmjenama i dopunama Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada kažu:

Članak 38. mijenja se i glasi:

»(1) Nekretnina koja se trajno ne koristi je nekretnina za koju je utvrđeno da se ne koristi minimalno uzastopnih 12 obračunskih razdoblja i to na temelju pisanog očitovanja vlasnika nekretnine i dostavljenih potvrda ovlaštenih pružatelja usluga o potrošnji električne energije i vode, odnosno potvrde o priključenju na sustav elektrodistribucijske mreže i sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

Pa to se "krše" zakoni na sve strane...

prije 1 sat , Liburn je napisao:

Međutim, navedeni članak 30. ne vidim ovdje

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_05_50_1138.html

 

Vjerojatno se misli na ZOGO, ali ni tamo ne vidim ništa o kriteriju obujma ili površine nekretnine:

(5) Korisnik usluge iz stavka 1. ovoga članka na području pružanja javne usluge je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge. Više korisnika mogu na zahtjev, sukladno međusobnom sporazumu, zajednički nastupati prema davatelju usluge iz stavka 3. ovoga članka.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2123.html

Zanimljiviji je:

Članak 30
(4) Javnu uslugu iz stavka 1. ovoga članka pruža davatelj javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, odnosno davatelj javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: davatelj usluge).
(6) Korisnik usluge iz stavka 4. ovoga članka dužan je:
...
3. snositi troškove gospodarenja komunalnim otpadom razmjerno količini otpada kojeg je predao davatelju usluge.
 

Dakle, 0 otpada = 0 troškova

Što je u suprotnosti sa odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada (travnja 2019.) koja kaže:

Članak 6.
Dodaje se članak 14.a koji glasi:
(1) Minimalni volumen spremnika, koji korisnici usluge mogu odabrati putem Izjave iz članka 31. ove Odluke određuje se na način:
- Za kućanstva: kombinacijom kriterija: 
...
 Ukoliko na adresi stambenog objekta nema prijavljenih osoba, broj članova kućanstva se u tom slučaju određuje prema m2 stambenog prostora na način da se za stambeni objekt do 70 m2 obračunava 1 član, od 71 do 140 m2 2 člana, a za 141 m2 na dalje 3 člana kućanstva.

Nastavak na slijedeće teme

Nakon izreke Ustavnog suda kojom se privremeno obustavlja izvršenje svih općih i pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju članaka 2., 3., 5. i 8. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (»Narodne novine« broj 84/19.), odlučio sam plaćati račune po staroj cijeni. Krenuo sam pismeno obrazložiti zašto nisam plaćao iznos koji se oni tražili, ali nisam siguran u jedan dio izreke koji glasi:

14.1. Ustavni sud pritom napominje da svi opći i pojedinačni akti i radnje koje se poduzimaju na temelju Uredbe:50/17 ostaju na snazi. Obveze jedinica lokalne samouprave o usklađivanju odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, koje proizlaze iz članka 11. Uredbe:84/19, ne odnose se na primjenu članaka 2., 3., 5. i 8. Uredbe:84/19.

Međutim, osporeni članak 8 stavak (12) kaže:  Cijena javne usluge ne može se obračunati na temelju kriterija površine i obujma nekretnine iz članka 30. stavka 5. Zakona. 

Dakle, obustavom članka 8, stavka (12), moguće je cijenu javne usluge i dalje obračunavati na temelju kriterija površine i obujma nekretnine.

Međutim, navedeni članak 30. ne vidim ovdje

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_05_50_1138.html

Prije 38 minuta, mkey je napisao:

Ne razumijem kako se moj slučaj razlikuje od tvojeg. ZOGO je temeljna pravna podloga. Odluke komunalaca nisu u skladu sa zakonom. Uredba nije u skladu sa zakonom. Stari obračun nje u skladu sa zakonom. Novi obračun nije u skladu sa zakonom.

Mislim da si htio reći da odluke lokalne uprave (grada, općine) nisu u skladu sa zakonom. Komunalac samo provodi odluke. Ali mislim da je stvar složenija. Odluka uprave je bila provedena prema (tada) važećem zakonu, odnosno uredbi, Danas to nije.

A ovo da komunalac uručuje kaznu općini, prvi put čujem. Po novom plaća se paušal, koji je ujedno predmet ustavne tužbe, pa je tako svejedno koliko je netko ovdvajao otpada ako se u obzir uzme još i zakup volumena. 

Prije 30 minuta, Borbena7 je napisao:

Plaćajte po staroj cijeni.

Nisu ni bili dužni donijeti ovakvu odluku, ali su dužni poštovati postojeću odluku Ustavnog suda.

Slažem se, u gradu u kojem živim, odnosnu mjestu prebivališta, nisu podizali cijenu. A u gradu u kojem ne živim, odnosno nemam prijavljen boravak, sada plaćam 50% više u odnosu na grad u kojem živim. Situacija je pomalo komična.

prije 1 sat , Borbena7 je napisao:

Znači da će se do konačne odluke Ustavnog suda odvoz otpada naplaćivati po starim cijenama.

Ako je tako, što mi je činiti? Dobio sam uplatnicu po novoj cijeni, što me ne čudi jer lokalna uprava nije donijela odluku o vraćanju na staru cijenu, tako da se trgovačko društvo i dalje drži prethodno donešene odluke.

Vidi, vidi, kakav odvoz u Tuzlu, zar nismo mi ti koji smo u EU i slijedom toga dužni reciklirati u vlastitom dvorištu?

Logika koju si koristio je možda primjenjiva u tvojem slučaju, ali u mojem slučaju je Komunalno trgovačko društvo uredno objavilo Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, pozivajući se na Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/2017 - NN 84/2019).

Dakle, godinu dana unatrag, sve po zakonu. Sada su te uredbe suspendirane, ali nitko ne govori o tome što to u praksi znači. To je ta pravna strana priče koja me interesira.

Koliko sam razumio, do poskupljenja je došlo jer im inače prijete velike kazne, a koje se onda objedinjuju u penale koje HR plaća EU.

A to što se tiče maskimalne štete, pa to je praksa u SAD. Tamo podignu kolektivnu tužbu i traže odštetu. Ovdje bi to vjerojatno išlo pojedinačnim tužbama koje onda sud objedinjuje u jednu.

Nisam od onih koji gledaju što drugi rade, zanima me pravna strana ove priče. Prva misao mi je bila da im jednostavno uplatim onoliko koliko sam plaćao prije poskupljenja koje iznosi 500-600%. Zatim sam pročitao ocjenu Ustavnog suda i vidio kako kažu da bi se protekom vremena " povećavao mogući trošak naknade nastale štete ". Ako je tako da netko nekome radi štetu, odnosno ako netko nekome ostaje dužan,  onda bolje da je to druga strana.

A druga informacija do koje sam došao je poskupljenje odvoza u Čazmi od prvog travnja

https://bjelovar.live/od-prvog-travnja-cazmanci-ce-odvoz-otpada-umjesto-46-mjesecno-placati-77-kuna/

no to vjerojatno nije vezano uz ocjenu, a i poskupljenje je manje izraženo. Ne bi toliko potezao pitanje poskupljenja, da nisam živio i radio u Njemačkoj. A tamo je moguće podignuti cijenu samo u etapama (mjesečno) unutar godine dana. I sigurno ne u toliko drastičnom iznosu.

I kako će sada postupiti davatelj usluge, odnosno jedinica loakalne samouprave ako je uredba suspendirana? Hoće li i dalje naplaćivati višestruko više nego li ranije? Ili moraju vratiti na staru cijenu? 

OK, ne znam kakvu odluku ima ta lokalna zajednica. Nikada nisam dobio rješenje. Uplatnice dolaze već nekoliko godina otkako sam dostavio rješenje o nasljeđivanju nekretnine.

Rješenje nisam dobio niti pred ovo poskupljenje od početka godine. Zanimljivo, u lokalnoj zajednici u kojoj živim, odvoz smeća bi  trebao čak pojeftiniti, sudeći prema anketnom upitniku koji su dostavili i prema razgovoru u njihovim prostorijama. Što bi u konačnici dovelo do plaćanja gotovo dvostruko manjeg iznosa u zajednici u kojoj živim i stvaram otpad, u odnosu na zajednicu u kojoj ne živim i ne stvaram otpad.

Poštovani,

posjedujem drugu nekretninu u kojoj nitko ne živi, odnosno nitko nije prijavljen. Od priključaka ima struju, nema vodu. Do sada sam plaćao 12,5 kuna za odvoz smeća, što je za mene bilo u redu jer sam to smatrao paušalom.

Međutim, ovaj mjesec je stigla uplatnica od 67 kuna? Obrazloženo potrebom prilagodbe i unaprijeđenja sustava pružanja javne usluge sukladno obvezama koje nameću zakonski i podzakonski akti (niti jedan stariji od 2017. godine).

Zanima me da li sam dužan plaćati odvoz u navedenom iznosu ako tamo nitko ne živi, odnosno nemam priključak na vodu i ako se potrošnja električne energije ne mijenja? Odnosno, da li sam dužan samo plaćati paušal?

A posebno me zanima, da li postoji u HR bilo koji zakon koji spriječava tako drastična poskupljenja? Pitam zato što u inozemstvu (npr. Njemačka) nije moguće odjednom poskupiti uslugu, već je to moguće jedino u etapama unutar godine dana. I  ne u toliko drastičnom iznosu.

, sivko je napisao:

Točno,ali je bitniji st.2 koji kaže da će donijeti propis/pravilnik u roku 6 mjeseci po kojoj kojem će se obračunati plaćanje.A bez njega ne mogu obračunat i poslat uplatnice.kad je donesen izvršen je obračun i poslano narodu.A dok novi nije donesen vrijedi stari (st.5).tako da je sve ok i nema rušenja na ustavnom.

Ima li netko link na novi pravilnik, nisam ga našao. Stavak 3. kaže da čl. 76 ima rok i do godine dana. Ovako se čine da je uredba ta koja je na snazi, umjesto pravilnika.

prije 9 sati , sivko je napisao:

Što ne pročitaš i čl.87 st.2,3 i 5 zakona.

U startu se može kvalitetno odgovorit ako se i pitanje postavi kvalitetno i točno definirano.

Samo mi samo stvaraš konfuziju. Člank 87.

U roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ministar će donijeti propise iz članka 65. stavka 2. i članka 76. ovoga Zakona.

prije 7 sati , Spitfire je napisao:

Dakle, radi se o naknadi koja se obračunava u tekućoj godini za tekuću godinu. I tu niti u zakonu a ni u pravilniku nema ništa sporno niti retroaktivno.

OK, onda se tako moglo odmah u startu odgovoriti: nije ništa sporno ako je potraživanje za tekuću godinu, odnosno, bilo bi sporno da je unatrag nekoliko godina.

Razumijem da više volite kada se čovjek sam potrudi naučiti zakone, ali vidite do kud to može otići: do Ustavnog suda.

prije 9 sati , mutavi je napisao:

 

Nikakve veze pad spomenutug pravilnika nema veze sa Vašim slučajem. 

 

Ne znam da li ima, ali sudeći prema Ustavnom sudu, niti jedan pravilnik se ne može koristiti retroaktivno. Da upitam Ustavni sud?

prije 9 sati , mutavi je napisao:

 

Upravni postupak koje provode Hrvatske vode, jest samo jedan vid "obavijesti"  te Vam vjerovatno stoji u rješenju da iznos morate platiti do 15 u mjesecu.

Konkretno ovdje je riječ je o stupanju na snagu novog Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i podzakonskih akata  koji su na snazi od 01.01.2018., prema kojima su Hrvatske vode morale svim obveznicima izdati nova rješenja za razrez naknade.

Radi se o tome da je to prvo izdavanje. Da, do 15. ali rok ističe za nešto više od mjesec dana, odnosno ističe u 8. mjesecu. Kada se pogleda datum rješenja, za dva mjeseca.

prije 4 sati , wrritteer je napisao:

Aha...znači krivo sam mislio kada sam pretpostavio da svi znaju da banke izdavanjem kredita samo zarađuju,na ovaj ili onaj način.

Ako ćemo striktno odgovarati na pitanja ne gledajući širinu onda će teme imati na desetke stranica.

Adio.

Ne znaju svi, npr. za svog života nikada nisam podigao kredit. Zato i tolika pitanja s moje strane.

Prije 5 minuta, Spitfire je napisao:

Moguće, no nije svejedno jer ste prvo citirali odredbe jednog zakona, pa ste to stavili naglašeno u zagradu a ispod ste citirali odredbe Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju. Uz to je iznad komentirano da su novim zakonom ukinute naknade za stambene kredite. Pa da budemo pravno korektni te da netko ne bi pomislio da se naknada ne može naplatiti ni za stambene kredite podignute prema odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prema onome što sam naveo može se.

Radi se o tome da ne znam da li je moj poznanik podigao potrošački ili stambeni kredit. Zato sam naveo oba zakona. Ali znam da ga je podigao prije 4 godine, tako da naknadu nije moguće izbjeći. 

Pravni stručnjaci, molim za komentar. Pogledao sam rješenje, odnosno zakone na koje se poziva. Zakon o općem upravnom postupku nije sporan, ali Zakon o finaciranju vodnog gospodarstva ima zanimljiv rasplet: članak 76. se povezuje na Pravilnik o obračunu i naplati naknade za uređenje voda.

Međutim, nedavno je jedan drugi pravilnik pao na Ustavnom sudu, jer pravilnici ne mogu imati retroaktivno djelovanje. Znači li to da nije moguće obračunavati i ispostavljati račune retroaktivno u ovom slučaju?

Prije 9 minuta, wrritteer je napisao:

Je...a ono, kad moraš biti njihov klijent da ti odobre kredit pa kad im plaćaš naknade za vođenje računa pa naknade za gotovo svaku transakciju pa kad ti uvale policu osiguranja bez koje ne možeš dobiti kredit pa kad uđeš u dozvoljeni minus pa ti uberu kamatu itd.. to sve nije zarada?

 

Napisao si: samim izdavanjem kredita. Toga sam se i držao.

Prije 18 minuta, Spitfire je napisao:

Skoro pa točno. I prije stupanja na snagu Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju (NN 101/17) banke su davale stambene kredite sa fiksnom kamatnom stopom određeni broj godina, pa u slučaju prijevremene otplate kredita a u skladu sa čl.16 st.2 Zakona o potrošačkom kreditiranju imaju pravo na naknadu jer u prvom navedenom zakonu (ZSPK NN 101/17) postoji odredba u Prijelaznim i završnim odredbama u čl.44

(1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na ugovore o stambenom potrošačkom kreditu sklopljene do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Moj komentar se odnosio na potrošaki kredit, a tvoj je na stambeni kredit. Svejedno, kod potrošačkog kredita stoji

Članak 29.

(1) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na ugovore o kreditu sklopljene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka.

 (2) Odredbe članaka 9., 11., 12., 13. i 17., druga rečenica članka 18. stavka 1. i članak 18. stavak 2., a kojima se propisuju obveze obavještavanja potrošača o promjenama uvjeta ugovora, primjenjuju se i na otvorene ugovore o kreditu sklopljene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju

Prijevremena otplata

Članak 26.

(1) Potrošač ima pravo u svakom trenutku prijevremeno ispuniti, djelomično ili u cijelosti, svoje obveze iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. U tom slučaju potrošač ima pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita iz članka 17. ovoga Zakona, a smanjenje se sastoji od kamata i drugih troškova koji se odnose na preostalo trajanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.

(2) Kreditna institucija ne smije potrošaču naplatiti naknadu za prijevremeno, djelomično ili u cijelosti, ispunjenje svoje obveze iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.

(3) Kreditna institucija dužna je nakon primitka pisanog zahtjeva za prijevremenu otplatu potrošaču bez odgode dostaviti na papiru ili na nekom drugom trajnom mediju informacije potrebne za razmatranje mogućnosti prijevremene otplate. Kreditna institucija u informacijama iz ovoga stavka mora najmanje obuhvatiti kvantificirane posljedice za potrošača koji ispuni svoje obveze prije isteka ugovora o stambenom potrošačkom kreditu i jasno navesti sve pretpostavke koje je primijenila u obradi zahtjeva, a koje moraju biti razumne i opravdane.

Koliko vidim, naknada se plaća samo u slučaju fiksne kamatne stope (potrošački kredit).

Zakon o potrošačkom kreditiranju

Prijevremena otplata

(1) Potrošač ima pravo u svakom trenutku ispuniti djelomice ili u cijelosti svoje obveze iz ugovora o kreditu. U tom slučaju ima pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita, a smanjenje sastoji se od kamata i drugih troškova koji se odnose na preostalo trajanje ugovora o kreditu.

(2) U slučaju prijevremene otplate kredita vjerovnik ima pravo na pravednu i objektivnu naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom kredita, pod uvjetom da je kredit prijevremeno otplaćen u razdoblju tijekom kojega se primjenjivala fiksna kamatna stopa.

(3) Iznos naknade iz stavka 2. ovoga članka ne smije premašiti 1% iznosa kredita koji se prijevremeno otplaćuje ako je razdoblje između dana prijevremene otplate i roka dospijeća iz ugovora o kreditu dulje od godinu dana. Ako je to razdoblje kraće od godine dana, iznos naknade ne smije premašiti 0,5% iznosa kredita koji se ranije otplaćuje.

(4) Naknada iz stavka 2. ovoga članka ne plaća se:

     a) ako se otplata izvršava prema ugovoru o osiguranju koje je jamstvo otplate kredita,

     b) ako se radi o dopuštenom prekoračenju ili

     c) ako je kredit otplaćen u razdoblju tijekom kojega nije određena fiksna kamatna stopa.

(5) Vjerovnik može tražiti naknadu iz stavka 2. ovoga članka samo pod uvjetom da iznos prijevremene otplate premašuje 75.000,00 kuna unutar 12 mjeseci.

(6) Iznos naknade iz stavka 3. ovoga članka ne smije prelaziti iznos kamata koje bi potrošač platio tijekom razdoblja između dana prijevremene otplate kredita i dana prestanka ugovora o kreditu.

Prije 4 minuta, miroslav6 je napisao:

Pretpostavljam da je doslo do nesporazuma u banci i da se pricalo o naknadi za prijevremenu otplatu kredita koja se takoder iskazuje u postotku pa je zbog toga doslo do nesporazuma.

Prije bi rekao da je to bilo: ako prođe, prođe. Zato me zanima zakon, odnosno što da prenesem poznaniku. Odmah sam mu rekao da kamata otpada, ali nisam znao na koji zakon da se povežem.

Prije 29 minuta, wrritteer je napisao:

Ti zaista misliš da je u redu uzeti nekome tko je dignuo 100 k eura na 30 godina, za 2 mjeseca 150 k eura ako poželi zatvoriti kredit??

Pa rekao sam da se slažem sa gore objavljenim komentarima. Zanima me da li to negdje i stoji u zakonu? Da dužnik otplatćuje samo glavnicu u slučaju prijevremenog zatvaranja.