FairyP2

Dana 02. 03. 2021. u 10:51, PavaoKarlovic je napisao:

Evo da zaključimo temu i eventualno pomognemo nekome sa istim problemom. Danas mi je stigao službeni odgovor ministarstva unutarnjih poslova (u međuvremenu smo ipak predali zahtjev za stalni boravak pa šta bude)

 

 

Poštovani gospodine Karlović,
 
u ovom su Ministarstvu zaprimljeni Vaši upiti upućeni elektroničkom poštom, kojima se interesirate o razlici između stalnog boravka i dugotrajnog boravišta, kao i o mogućnosti reguliranja odgovarajuće vrste boravka za Vašu suprugu, stranu državljanku, koja po osnovi braka s hrvatskim državljaninom želi podnijeti zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva.
 
           

Zakon o strancima (''Narodne novine'', broj: 133/20) razlikuje stalni boravak (članak 156. Zakona) od dugotrajnog boravišta (članak 150. Zakona).
    
Dugotrajno boravište može se odobriti državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu i u trenutku odlučivanja o zahtjevu mora imati odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu. Smatra se da je državljanin treće zemlje neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj i ako je u razdoblju od pet godina izbivao iz Republike Hrvatske višekratno do deset mjeseci ukupno ili jednokratno do šest mjeseci. Dugotrajno boravište odobrit će se državljaninu treće zemlje koji uz gore navedene uvjete ima: valjanu stranu putnu ispravu, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje, zna hrvatski jezik i latinično pismo, te ne predstavlja opasnost za javni poredak ili nacionalnu sigurnost.
 
Dugotrajno boravište će se državljaninu treće zemlje ukinuti ako:
1. ima zabranu ulaska u Republiku Hrvatsku i boravka u Republici Hrvatskoj ili izdano
    upozorenje u SIS-u u svrhu zabrane ulaska
2. je neprekidno boravio izvan područja EGP-a u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci
3. je izbivao iz Republike Hrvatske duže od šest godina
4. to zahtijevaju razlozi zaštite javnog poretka, nacionalne sigurnosti ili javnog zdravlja
5. je stekao status dugotrajnog boravišta u drugoj državi članici EGP-a
6. mu je poništen azil ili supsidijarna zaštita
7. je podnio prijedlog za ukidanje dugotrajnog boravišta.
Odredbe vezane za dugotrajno boravište propisane su sukladno Direktivi Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenog 2003. godine o statusu državljana trećih država s dugotrajnim boravištem i Direktivi 2011/51/EZ od 11. svibnja 2011. kojom se dopunjuje Direktiva 2003/109/EZ, pa slijedom toga npr. državljanin treće zemlje pod povoljnijim uvjetima može regulirati svoj boravak u drugoj državi članici EGP-a.
 
Stalni boravak može se odobriti državljaninu treće zemlje koji je, između ostalog, član obitelji hrvatskog državljanina koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno četiri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji i u trenutku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje stalnog boravka mora imati odobren privremeni boravak. Smatra se da je član obitelji neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj i ako je u razdoblju od četiri godine izbivao iz Republike Hrvatske višekratno do šest mjeseci ukupno ili jednokratno do četiri mjeseca. Stalni boravak odobrit će se državljaninu treće zemlje ako ima valjanu stranu putnu ispravu i ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.
 
Stalni boravak će se državljaninu treće zemlje ukinuti ako:
1.   ima zabranu ulaska u Republiku Hrvatsku i boravka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u SIS-u u svrhu zabrane ulaska
2. se iselio iz Republike Hrvatske ili neprekidno boravio u inozemstvu duže od godinu dana
3. to zahtijevaju razlozi zaštite javnog poretka, nacionalne sigurnosti ili javnog zdravlja
       4. je podnio prijedlog za ukidanje stalnog boravka
 
 

Iz navedenog proizlazi da su zakonski uvjeti za odobrenje stalnog boravka i za odobrenje dugotrajnog boravišta različiti, kao i razlozi za ukidanje. Državljanin treće zemlje odlučuje hoće li podnijeti zahtjev za odobrenje stalnog boravka ili za odobrenje dugotrajnog boravišta.
   
  Što se tiče prava, državljanin treće zemlje na dugotrajnom boravištu odnosno na stalnom boravku ima pravo na: rad i samozapošljavanje, stručno usavršavanje, obrazovanje i studentske stipendije, osim državne stipendije, socijalnu skrb, doplatak za djecu, porezne olakšice, pristup tržištu roba i usluga, slobodu udruživanja i povezivanja te članstva u organizacijama koje zastupaju radnike ili poslodavce ili organizacijama čiji članovi obavljaju posebno zanimanje, uključujući i naknade koje im takve organizacije daju. Državljanin treće zemlje na dugotrajnom boravištu, u odnosu na prava i obveze propisane zakonom kojim se propisuje obvezno zdravstveno osiguranje te zakonom kojim se propisuju rodiljne i roditeljske potpore, izjednačen je s državljaninom treće zemlje na stalnom boravku.
 
Vezano za mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva temeljem braka s hrvatskim državljaninom, upoznajemo Vas s člankom 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" broj: 53/91, 70/91-ispravak, 28/92, 113/93, 130/11, 110/15 i 102/19), kojim je propisano da stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. istog Zakona.
 
Dakle, da bi Vaša supruga po navedenoj pravnoj osnovi stekla hrvatsko državljanstvo, mora udovoljavati pretpostavci življenja u Republici Hrvatskoj, odobrenog stalnog boravka te pretpostavci da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirila dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njezin primitak u hrvatsko državljanstvo.
 
U slučaju da Vaša supruga ne želi regulirati status stalnog boravka, već želi regulirati dugotrajno boravište, obavještavamo Vas da se obje vrste boravka, dakle i stalni boravak i dugotrajno boravište, priznaju kao vrsta boravka kojoj je potrebno udovoljiti u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva po pravnoj osnovi članka 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu.
 
    

Stranci koji podnose zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva po navedenoj pravnoj osnovi članka 10. Zakona, nemaju obvezu dokazivati ispunjenje pretpostavke poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja.
 
Ujedno Vas obavještavamo da sve druge informacije vezane za proceduru stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem, propisane obrasce i potrebnu dokumentaciju možete pronaći i na internetskim stranicama ovog Ministarstva: mup.gov.hr.

 

Za Neetičko ponašanje državnih službenika ovog Ministarstva građani se mogu obratiti na e-mail adresu: unutarnja@mup.hr.
 

 

S poštovanjem,

Kabinet ministra, Služba za odnose s javnošću  |  Minister's office, Department for Public Relations
 
t: +385 1 61 22 353 |  f: +385 1 61 22 771
e: pitanja@mup.hr

Ul. grada Vukovara 33  |  10 000 Zagreb
mup.gov.hr

 

Dana 07. 07. 2022. u 7:04, sivko je napisao:

Ako kojim slučajem ne daju stalni opet se traži privremeni.

Od dana dobivanja privremenog boravka.

Znači li ovaj gore odgovor da se i s odobrenim dugotrajnim boravištem može tražiti državljanstvo na osnovi braka s državljaninom RH?

Pozdrav,

zanima me može li se tražiti odgoda ročišta za prometni prekršaj, nakon napisane žalbe? Razlog je putovanje u inozemstvo.

Hvala na informaciji

Ako se želim žaliti samo na zabranu (zaštitnu mjeru), a ne i na novčani iznos, onda isto taj novčani iznos ne plaćam dok se ne donose nova odluka ili ga plaćam?

Kaznu još čekamo, ne znamo još hoće li oduzeti vozačku i kolika će novčana kazna biti.

Ako sam dobro shvatila, ako se žalimo samo na ukidanje zaštitne mjere, a ne na novčanu kaznu, nekada ne zovu na sud? Dakle, ako bismo se žalili i na zaštitnu mjeru i na novčanu kaznu, u tom slučaju zovu na sud?

Što ako nas pozovu i saslušanje je u terminu kada nisam u Hrvatskoj, može li se tražiti drugi termin?

Dobar dan,

zanima me ako se dobije kazna oduzimanja vozačke dozvole (za prvi prekršaj) i ako se žalimo na nju, znači li to da se odgađa izvršenje kazne do novog rješenja i da se auto smije voziti?

Koliko im treba da pozovu na saslušanje nakon slanja žalbe? Stvar je u tome što neću biti u Hrvatskoj neko vrijeme u 1. mjesecu.

Sad sam zvala Poreznu u Zagrebu (ova prva Porezna je iz mog mjesta) i tu mi je žena rekla da SC oporezuje ako prijeđem 50 000 kuna, a ugovor o djelu se gleda kao drugi dohodak i tu mogu dobiti povrat poreza, što sam i dobila za prošlu godinu, ali sam radila samo nekoliko mjeseci.

Naravno da sam zaboravila lozinku i morala se ponovno registrirati

Uglavnom, hvala, ali to sam i ja znala. Ja radim na dva različita izvora pa me zanima kako to Porezna gleda.

Zvala sam sad Poreznu i SC te su mi rekli dvije različite stvari. Žena u Poreznoj je rekla da SC šalje svoje poreznoj tek kad je zarada (mjesečna) preko 1600 kuna, što nisam dosad nigdje čula, a u SC-u su rekli da oni šalju sve te da država gleda ukupno zarađen iznos do 50 000 kuna i nakon toga oporezuje.

Više mi smisla ima ovo šta je rekla u SC-u, ali ne razumijem se baš u te stvari ipak